Intervjue snimio na diktafonu
Jasmin Čabaravdić,
Visoko
mob. O63 899 746
mob. 062 366 113
Prof. dr. sci. Ibrahim Jašarević, dipl. ing. građevinarstva, dugogodišnji redovni profesor na Građevinskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu i Rudarsko-geološko-Građevinskom fakultetu Univerziteta Tuzla,.specijalista za betonske konstrukcije i projektiranje podzemnih tunela.
«Posjetivši danas lokalitet Gornje Vratnice sa kamenim tanjim i debljim pločama na platou Toprakalia i velikim kamenim blokovima od pješčara, dimenzija do 4,4 x 1,5 x 0,7 m , 6 – 7 m2 površine i debljine do 70 cm, na gornjoj otkopanoj stepenici uzvišenja Toprakalia, ukazuju na vrlo veliku i vještački stvorenu nosivu strukturu. (Sl.1 i Sl.2)
Ti megalitni kameni blokovi od pješčara su izuzetno velikih čvrstoča, pa treba očekivati, daljnjim istražnim radovima, da se dokaže da su to vještački stvorene nosive strukture.
U tom smislu predlažem da se izbuše par uzoraka kruznoj presjeka sa dijametrom d = 10 cm i dubinom uzorka 1,5 d, na velikom kamenom bloku i laboratorijski ispita da li je dvoslojan. Naime, uočio sam tragove da je isti kameni blok sastavljen iz dva sloja: gornji tanak i donji debeo. Tako se danas prave velike, betonske složene, konstrukcije: prvi tanak, jako tvrd sloj od par centimetara, koji je vrlo otporan na abanje i atmosferilije, a drugi mnogo jeftiniji debeo sloj. Ako se ovdje pokaže takva dvoslojnost blokova, to bi bio definitivan i dovoljan dokaz da se radi o vještačkim, konstruktivnim, strukturama.
Kada je riječ o tunelu Ravne, radi se o impresivnom tunelu, koji je izbijen u brečama jako velike čvrstoće i trošnim konglomeratima. Odmah se da zaključiti da to nisu špilje, nego najvjerovatnije vještačke tvorevine, sa nizom bočnih tunela, zatvorenih suhozidom i nasipom od kamenog materijala. Sve to pripada ljudskim radom stvorenim strukturama.
Nemoguće je očekivati, da je tektonika, koja se ponegdje primjećuje, prouzročila nastajanje ovakvih mozaik složenih ploča.
Uzeo sam prelijepi i jako čvrsti uzorak u obliku kocke, od šarenog konglomerata sa megalit kamenog bloka, sa Bosanske piramide Sunca, sonda S-4b, da se u poznatoj laboratoriji građevinskih konstrukcija u Zagrebu izvrši njegovo kompletno geomehaničko, mineraloško i hemijsko ispitivanje.“ (Sl.3)
Dr. Mustafa Mulalić, dipl.ing. geologije, jedini aktivni doktor geologije za uslove Srednjobosanskog bazena mrkog uglja Sarajevo- Kakanj-Zenica-Bila, kome pripada i Lašvanska serija sedimenata iznad ugljenih slojeva u Visočkoj dolini, kao i uzvišenja Visočica, Plješivica i Gornje Vratnice. Ovaj doktor nauka u svojoj 23 godine radnoj profesiji u Rudniku mrkog uglja Zenica izbušio je i analizirao jezgra geološkog stuba preko 500 bušotina kroz sedimente Lašvanske serije, što bi bilo možda dovoljno za Ginisovu knjigu rekorda.
« Iako je otkriven veliki broj sondi na terenu, ipak mišljenja sam da je prerano davati bilo kakve konačne ocjene o tome gdje je bila djelatnost ljudskih ruku, a gdje je bilo stvaranje prirodnih sedimenata.
Međutim, rukovodeći se s onim što sam vidio na terenu, naročito na dva lokaliteta Vratnica i na platou Plješevice, mislim da obavezno treba nastaviti istraživanja jer neke stvari u najmanju ruku su neobjašnjive.
Naime, na lokalitetu Vratnice ima jedan neobjašnjiv fenomen. U deluvijalnom pokrivaču, znači u onim tvorevinama koje su nastale u posljednih milion godina u kvartaru, primjetio sam jedan sloj kamena koji podsjeća na kaldrmu, debljine 10 cm, idealno složen. (Sl.3) Već 15 godina bavim se inženjerskom geologijom i istraživanjem takvih deluvijalnih pokrivača, što na klizištima, što na padinama za izgradnju objekata, i nikada ni na jednoj, od preko 500 lokacija koje sam obradio i istražio, nisam naišao na takav fenomen.
U pokrivačima mogu da se pojave komadi pješčara, haotično raspoređeni. Na lokalitetu Vratnica oni su idealno složeni, negdje su horizontalno, negdje blago nageti i to, po mom mišljenu, priroda jednostavno ne može da napravi. Može napraviti haotičan raspored takvih odlomaka kamena ali tako složiti kao stazu kaldrme, mislim da mogu samo ljudske ruke.
Drugo što me dojmilo na platou Plješevice su kamene ploče debljine nekoliko centimetara u eluvijalnom pokrivaču, odnosno to su kvartarne tvorevine nastale u posljednjih milion godina, na mjestu gdje su ih istaložili sedimenti. Znači, bez bilo kakvog transporta.
U takvim materijama, u takvom eluvijalnom pokrivaču, primjetio sam kamene ploče na kojima su različiti vidovi slojevitosti. Naime, na dvije manje ploče debljine samo nekoliko cm primječujemo na jednoj vertikalnu, a na drugoj horizontalnu slojevitost. (Sl.4 i Sl.5) U mojoj 23-godišnjoj praksi istraživanja i proučavanja sedimentologije stijena, na takvo nešto nikad nisam naišao i jednostavno nemam objašnjenja, da u slatkovodnoj sredini u kojoj su nastali ti sedimenti, da bi to mogao da bude plod prirode.
Prof. dr. sci. Milan Stević, dipl. ing. rudarstva, dugogodišnji redovni profesor na Rudarsko- geološko-građevinskom fakultetu, Otsjek rudarstvo, jedan od vodećih geomehaničara – specijalista za geomehiniku površinskih kopova, klizišta i podzemnih radova.
« Ja sam danas posjetio lokacije u Visokom na poziv prof. Osmanagića. Imao sam dovoljno vremena da obiđem par lokaliteta, što na površini zemlje, što u tunelima. Ja sam se danas prvi put susreo sa ovim piramidama. Dosta sam čuo o ovom projektu. Doista odajem veliko poštovanje i veliku zahvalnost ljudima, koji su se uključili u takvo nešto.
Vjerovatno, ljudi očekuju da se u unutrašnjosti ovih tijela i ovih ogromnih masiva nešto nađe. Međutim, samo ovo što je dosad otkriveno je zaista impozatno, ne samo sa aspekta, da se tu postavljaju teorije, da li je to ljudska ruka radila ili ne, već se i u oblasti geologije nameću vrlo interesantni zaključci o starosti stijena, o njihovom nastanku, zatim o fascinantnim mozaicima, koji se pojavljuju pri istraživanju ovih površinskih dijelova terena. Ja mislim da bi prava šteta bila da se ne nastavi sa ovim radovima, da se ne uključi i šira naučna zajednica u BiH, jer ovdje se zaista ima šta vidjeti i pokazati i mislim da će mnoge teorije iz oblasti geologije, a i drugih nauka imati šta da traže i šta da vide. Ja i dr Mulalić uzeli smo dva uzorka „nevjerojatne“, popločane „kaldrme“ sa lokaliteta Gornje Vratnice, da ih benevolentno, kao naš doprinos „Projektu Bosanske doline piramida“, kompletno ispitamo u našim univerzitetskim laboratorijama u pogledu mineraloškog i hemijskog sastava, kao i geomehaničkih karakteristika. Dostavićemo Vam o tome rezultate u naredne dvije sedmice.“
Prof.dr.Muhamed Pašić, dipl. ing. metalurgije, dugogodišnji redovni profesor na Fakultetu za metalurgiju i materijale Univerziteta Zenica,.naučni i stručni savjetnik iz oblasti prirodnih i vještačkih materijala. «Danas smo obilazili lokalitete Vratnice, tunela Ravne i plato piramide Mjeseca. Ja sam prošle godine uzeo uzorke materijala i ispitao ih, te na osnovu rezultata tih ispitivanja mogu sada dati svoj sud. Predmet mog ispitivanja su bile kamene ploče sa podnožja piramide Mjeseca, gdje sam ispitivao porozitet, hemijski sastav, mehaničke čvrstoče i došao sam do veoma važnih podataka, na osnovu kojih zaključujem da se tu radi o sedimentu silikatnog porijekla.
Međutim, ovo što sam danas vidio opravdava realizaciju ovog velikog projekta u kojem učestvuju sve specijalnosti, koje se bave materijalima. Prema tome, očekujem da će na osnovu današnjeg dogovora, na osnovu mog prijedloga kolegama, da svako pojedinačno izvrši ispitivanja, nakon čega bi se sastali i razmijenili dobivene rezultate, doći do češćih susreta na kojima bi se donosili određeni zaključcii i sugestije.»