Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

A ŠTA KAŽU VEDE?!… (49)

Da li su u najranijim periodima povijesti čovječanstva na našoj planeti postojali samo primitivni oblici života? Je su li se prva ljudska bića uistinu pojavila tek prije milion godina? Da li je Stvaranje teklo evolutivno i je li današnji čovjek dostigao zenit u svom razvoju?  Šta o tome kažu drevne vede?!

Ako bismo se oslonili na postojeće znanstvene teorije, pitanja koja smo postavili, doimala bi se gotovo suvišnim. Ali, vidjet ćete - nije tako. Postoje mnoge indicije da se moderno razumijevanje naše povijesti, u najmanju ruku, može učiniti lakomislenim. Štaviše, ako pažljivo osluhnemo prastara svjedočanstva o postojanju legendarnih (hipotetičnih) civilizacija, kao što su bile Atlantida ili Zemlja Mu; ako obratimo pažnju na zagonetne građevine, kao što su megalitska struktura u Stonhendžu (Stonehenge), Kapija sunca u Tiahunaku (Tiahuanaco), Sfinga i piramide u Egiptu, te ako analiziramo ostatke prastarih gradova u dolini svete rijeke Inda (Harappe, Mohenjo-daro), ili posjetimo staroindijska mjesta hodočašća Kurukšetru (Kurukshetra) i Tirumalu, možda ćemo spontano promijeniti sliku o prošlosti ljudskog roda. Naravno, mogla bi se navesti i mnoga druga zbunjujuća arheološka otkrića, pogotovo ona koja su posljednjih godina otkrivena na dnu mora i okeana, koja se oštro suprotstavljaju modernoj historiografiji i Darvinovoj teoriji evolucije.

POVIJESNE ZABLUDE: Dakle, čovjek bi teoretski trebao vjerovati da je potekao od majmuna i da je s vremenom evoluirao do modernog čovjeka. Ipak, danas vidimo da su mnogi ljudi gotovo intuitivno uvjereni da su u prastarim vremenima, na našoj planeti, postojale starije kulture koje su - prema navodima nekih istraživaća - bile kudikamo naprednije od dometa savremene civilizacije. Jedna od njih možda bi mogla biti vedska kultura (“veda” na sanskritu znači "znanje"), koju obavijaju mnoge tajne.

Najzanimljivije je što europski znanstvenici i istraživači, svoje priče uvijek započinju kazivanjima o visokim kulturama što su se u prošlosti razvijale na obalama biblijskih rijeka Eufrata i Tigrisa (Mezopotamija), te Inda i Nila. Nerjetko se o egejskim kulturama (minojska, dorska itd.) kazuje kao o civilizacijskim izvorištima, zaboravljajući pri tome da su tim civilizacijama predhodile neke druge, možda veće i značajnije. Ako i govore o kulturama što su se razvijale na Istoku, najčešće ih pominju kao primitivne prakulture, iz kojih se miješanjem naroda s vremenom razvila "mnogobožačka" religija – hinduizam, a neki su ortodoksni historičari čak zastupali mišljenja da indijska pisana povijest počinje tek sa pojavom Budhe (560.prije Krista). Kakve zablude!

Upravo sve to pokazuje koliko su naša savremena historijska istraživanja krajnje nedovoljna i prepuna problematičnih teorija kojih se još uvijek drže neki ortodoksni povijesničari i arheolozi, među njima čak i neki visoki intelektualci s profesorskim titulama.

ZEMLJA BEZ POSMRTNIH OSTATAKA: U svakom popularnom udžbeniku historije, danas se mogu pronaći precizne mape na kojima su ucrtana mjesta "najstarijih tragova čovječanstva". Radi se, zapravo, o kostima čovjekovih praprapredaka u Africi, Europi, Australiji, Kini..., iz čega se, nažalost, izvlaći pogrešan zaključak da kolijevku čovječanstva treba tražiti na tim mjestima i nigdje drugo. To je krajnje pogrešno, jer šire gledano, ta istraživanja stvaraju pogrešnu sliku o istinskoj prošlosti ljudskog roda. Postoje, naime, kulture koje o svom postojanju iza sebe nisu ostavljale groblja i materijalne dokaze u luksuznim grobnicama. One su svoje mrtve spaljivali ili s njima hranili lešinare, poput još uvijek aktuelnih “nebeskih sahrana” na Tibetu!

Možda se upravo zbog toga indijski potkontinent doživljava kao “zemlja bez posmrtnih ostataka”. Ali, to je potpuno pogrešno gledište. Upravo u ovom egzotičnom podneblju s blagom klimom gdje na svakom pedlju zemlje buja život, razvijala se jedna od najblistavijih, ali i najzagonetnijih civilizacija u povijesti ljudskog roda - visoka vedska kultura!

"Fosili" koje je ostavila iza sebe najmanje se mogu procjenjivati prema ostacima ljudskih kostiju ili prema ostacima prastarih kamenih struktura. Vedska civilizacija je iza sebe ostavila mnogo više od toga – brojne spise! Ova još uvijek nedešifrirana pisana svjedočanstva potiču iz maglovitih i nezapamčenih vremena.

RIJEČ KOJA NEDOSTAJE NAŠEM JEZIKU: Najstariji manuskripti, koji sadrže pojedinačne tekstove, stari su između 2000 i 2500 godina, a njihovi sadržaji govore o događajima koji su možda prethodili podizanju najstarijih poznatih civilizacija na svijetu. Osim toga, vjeruje se da postoje i mnogo stariji manuskripti koji znanstvenoj javnosti još nisu dostupni. Istraživači smatraju da se danas manipulira isključivo sa “prijepisima prijepisa”, koji se nerjetko poturaju kao originalni.
Uz to, postoje nagovještaji da su pripadnici ingeniozne vedske kulture raspolagali nepoznatim sredstvima memoriranja (?!), pa im stoga i nisu bila potrebna sredstva pisanog pamćenja. U vezi s tim, u sanskritu postoji pojam, koji nedostaje našem jeziku – “sruta-dhara” – kojim se podrazumjeva sposobnost da se jednom slušano registrira u pamćenju, da se razumije i da se u svakom željenom trenutku, može ponovo vijerno ispričati, odnosno repruducirati.

Pripadnici veda posjedovali su, dakle, tu mogućnost, pa stoga svoja znanja nisu morali vezivati za strpljivo zapisivanje onoga što je za njih bila najdragocijenija ostavština. Drugim riječima, ma koliko se to činilo apsurdnim i nevjerovatnim, mnogi misle da pojavljivanje pisanih dokumenata nije nikakav znak napretka kulture, kako se to danas misli, već znak njene degeneracije!

DOBA RATOVA I LICEMJERJA: Ako na trenutak zavirimo u historiju čovječanstva, vidjet ćemo da su se prije pet-šest hiljada godina na mnogim mjestima na našoj planeti gotovo nenadano pojavile razvijene civilizacije.

Otkud? Kako? Zašto?

Ako je vjerovati vedskim spisima, u to se vrijeme desio obrat - počelo je doba Kali-yuge. Sanskritski pojam Kali-yuga prevodi se kao "doba ratova i licemjerja"!
Početak Kali-yuge posredstvom astronomskih izračunavanja danas se može precizno odrediti - 3102. godine prije Krista! Prije Kali-yuge, saznajemo iz epova Mahabharate i Srimad-Bhagavatama, svijetom je vladala – ‘Sveta kraljica’. Ona je prijestolovala u gradu po imenu Hastinapur (u području današnje Indije), a njeno kraljevstvo obuhvatalo je granice tadašnjeg civiliziranog svijeta. Nijedan narod nije se usuđivao ratovati niti napasti neki drugi narod, bez obzira kakve je povode mogao da ima. Obuzdavala ih je stroga i moćna vladarka, koja je bila zadužena za mir u tadašnjem poznatom svijetu.

No, prije nešto više od 5000 godina ta era je definitivno završena.
Srimad-Bhagavatam, centralno i sveobuhvatno vedsko djelo, objašnjava da je Kali-yuga započela smrću posljednjeg velikog vladara svijeta maharadže Parikšita (Parakshit). Njegovom smrću je prekinuta dugogodišnja loza svetih kraljeva, čime je srce nekadašnjeg svjetskog carstva – Bharata (Indija) - bilo uvućeno u zajedničku patnju.

NASELJAVANJE SVIJETA: Zemlju koja je nekada bila temelj svjetskog mira i blagostanja, pogodila je laž, zloba I korumpiranost među svećenicima (brahmanima) i kraljevima (kšatriyama), pa je iz toga proistekao ponižavajući sistem kasta, kao i običaj klanja životinja i jedenja mesa.
Pošto sklada više nije bilo, narodi su počeli međusobno da ratuju. Na taj način napravili su destruktivni korak u povijest ljudskog roda, koja nije ništa drugo nego povijest Kali-yuge. Istovremeno, u Mezopotamiji, Kini, Egiptu i Europi, pojavile su se velike seobe naroda i - visoke kulture. Sve one, kako znamo, bile su zapanjujućih kulturnih dometa.
Prava pitanja glase: odakle su došle? Otkud su crpile fantastična znanja? Ko su im bili uzori i učitelji?… Odgovori, koje nude vedski spisi, mogli bi biti tačni - njihove tradicije vode direkno iz visoke vedske civilizacije!

Oni koji su detaljnije istraživali prastare vedske spise tvrde da se u njima može naći historijsko svjedočanstvo, koje kaže da su neki narodi - u nekom ranijim ‘yugama’ - napustili tradicionalna učenja i potrežili sreću širom naše planete. U drevnim spisima se čak navodi i konkretna lista i imena tih naroda: Kirata, Huna, Andhra, Pulinda, Pilkasa, Abhira, Sumbha, Yavana i Khasa.

Ko su bili ti narodi? Šta o njima znamo?

TAJANSTVENI NARODI: Za Hunas se, na primjer, pripovjeda da je bio onaj ratnički narod koji je drevnu Indiju napustio preko sjevera i nastanio se na udaljenim obroncima Himalaja. Odatle se, permanentno ratujući i osvajajući, postepeno proširio do sjeverne Europe i Skandinavije. Jedan kasniji njegov ogranak postao je svjetski poznat - Huni!
Drugi takođe važan narod bilo je Pulinda. Riječ je o pretcima starih Helena. Ovom se narodu, zamislite, u ‘Mahabharati’ proriče da će se jednom vratiti u svoju prapostojbinu – Indiju! To se – kako je poznato - i desilo pod vođstvom Aleksandra Velikog Makedonskog u četvrtom stoljeću pr. n. e., kada je veliki vojskovođa sa svojim ratnicima stigao do današnjeg Pendžaba (Punjab), na rijeci Ind!
Za zapadnu kulturu veoma je značajan i narod Abhiras. Njegovi su se pripadnici povukli na južnu stranu Himalaja, odakle su kasnije krenuli ka zapadu. Tokom sljedećih milenija ovaj se narod podijelio na različite skupine, koje su osnovale svoja zasebna carstva - kulture starog Orijenta (Sumeri, Babilonci, Egipčani itd.).
Hebrejska riječ ‘habiru’ ili ‘chabiru’, kako su se zvala starodrevna nomadska plemena, i danas se može prepoznati u sanskritskoj riječi ‘abhira’!
Jednako tako značajan je i narod Khasas. Ovo ime označava ljude glatkog lica, bez brade i brkova, što se odnosi na azijatske rase koje su vedsku kulturu napustile krenuvši u istočnom smjeru. Čini se razumljivim da Mongoli, Kinezi i pranomadi Sjeverne, Srednje i Južne Amerike (Eskimi, Indijanci, Maje, Azteci, Inke...) vode porijeklo upravo od tajanstvenih Khasasa.

ODVAJANJE OD VEDSKE KULTURE: Svi ovi narodi uglavnom su pripadali ratničkim plemenima (ksatriye). ‘Srimad-Bhagavatai’ navodi da su se oni u prepotopnom vremenu (nazvanom ‘treta-yuga’) preselili iz područja gdje je nekada cvjetala vedska kultura, zbog toga što više nisu željeli da poštuju vedsku tradiciju koja je nalagala red, mir, harmoniju i život u skladu sa zakonitostima prirode. Oni su, uprkos svetim zabranama, počeli da kolju životinje i jedu meso, a u neko doba počeli su čak da nasrću i na brahmane, svete ličnosti visoke vedske kulture, kojima mogu zahvaliti za svoju opstojnost i moć.
Ovi nezamislivi prijestupi, ravni svetogrđu, uticali su da se vedsko društvo s vremenom počne neumitno raslojavati. Izgleda da su buntovne i hrabre ksatriye bile primorane ili da se potčine ili da budu istrijebljene. Kad više nisu imale izbora, one su izabrale treće rješenje - napustile su vedsku kulturu i krenuli u sopstvenu povijest!
Kasnije generacije ovog naroda, zbog čestih svađa, ratovanja i uništavanja, zaboravile su na svoje plemenito porijeklo koje je, u međuvremenu, za njih postalo daleka i nepovratna prošlost. Zajedno s tim, zauvijek su sahranili i mnoga vrijedna znanja iz svih oblasti života. No, na neki čudni i nejasni način, neka su znanja ipak izbjegla sve destrukcije – i preživjela do današnjih dana...

VEDSKO PROROČANSTVO: Pulindasi (Grci) su sačuvali mudrost i filozofiju. Khasasi i Abhirasi su u izvjesnoj mjeri sačuvali tajna mistična znanja i vještine, prije svega močnu magijsku ostavštinu i astrologiju, graditeljske i arhitektonske domete (piramide, kule i zigurati), sjećanja na interplanetarne kontakte i učitelje sa dalekih zvjezdanih svjetova, koji su ih u prošlosti posječivali…

Slijedeći ovu teoriju, stare razvijene kulture koje poznajemo nisu ništa drugo do razna kali-yuga društva, koja su na vedskim temeljima jedanput savladala tendenciju dekadencije. Cjelovitijim posmatranjem vidimo da su upravo napredovanjem kali-yuge, u povijesti ljudskog roda porasle one tendencije koje, prema ‘Srimad-Bhagavatanu’, rasplamsavaju raznovrsne dekadencije: nepoštivanje ljudi i životinja, promiskuitet, bahanalije, opijanje, spekulacije s bogatstvom, kao i bogaćenje bez direktne prirodne vrijednosti, te klanjanje najrazličitijim božanstvima iz sitnih interesa i koristoljublja a ne iz iskrenih pobuda. Prepoznajete - to su dometi današnjeg globalizma!
‘Srimad-Bhagavatam’ počinje opisom jednog skupa, gdje sveti ljudi proriču početak Kali-yuge, buduće propasti dobrih ljudskih svojstava, i stoga pitaju: Šta je općeprihvatljivo dobro?!... U ‘željeznom dobu’ ljudi kratko žive, tako da nemaju vremena da studiraju vedske spise. “…Stoga, o mudrače, molim Te odaberi esenciju svih ovih spisa i - na dobrobit svih živih bića - objasni im da njihovo srce može pronaći sreću i potpuni mir...".

VRATITI SE VEDSKIM VRIJEDNOSTIMA: Odgovor na ovo pitanje predstavlja sadržaj ‘Srimad-Bhagavatama’ i, reklo bi se, krunu cjelokupnog vedskog znanja, a time počinje "revolucija u bezbožnom tu-bitku (čovjeku) jedne civilizacije bez morala i zakona (Srimad-Bhagavatam, 1.5.11)!
Ponovno oživljavanje moralnih tradicija i znanja visoke vedske kulture trebalo bi polučiti pozitivne rezultate. Ljudi bi se poslije 5000 godina lutanja trebali ponovo vratiti duhovnim (spiritualnim) vrijednostima života koje su već odavno potpuno zaboravili. To je krug, koji se, tako glasi proročanstvo iz ‘Srimad-Bhagavatame’, mora ponovo zatvoriti, u ovom našem varmenu. Hoće li, to je veliko pitanje!
Poslije više od 5000 godina Čovjek bi napokon morao imati dovoljno mudrosti, snage i iskustva da odbaci tendencije koje mu nameće materijalističko društvo u kojima novac postaje jedina priznata vrijednost. Da bi bio sretan i da bi živio u blagostanju Čovjek se ponovo mora vratiti sebi i vrijednostima duhovnog života. Jer, kako kaže ‘Srimad-Bhagavatam’ - "u mudrosti se susreću prošlost i budućnost".

Slijedi: ZEMLJA U KOLAPSU (50)

ESKLUZIVNO: Ekspedicija “Rapa Nui”

http://www.bosnic.com/Pocetna-00010.html

 

AKCIJA: JEDNA KNJIGA - 3,00 EURA

Kliknite na naslovnu stranu knjige! 

Zadnje ažuriranje srijeda, 09 septembar 2015 07:19
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved