Logo
Print this page

TAJNA DELHIJSKOG STUBA (58)

Postoje mnoge kontroverze u vezi sa čuvenim gvozdenim stubom, koji se nalazi u Deihiju, glavnom gradu Indije. Ono što znanstvenike najviše zbunjuje jeste kako je masivni stub, visok 7,21 metara i težak više od šest tona, uopšte mogao biti podignut prije više od 2000 godina i kako se do danas održao u izvanrednom stanju. Da li to ukazuje na izvanreda znanja drevnih indijskih metalurga ili je riječ samo o sticaju sretnih okolnosti?

PRKOS VREMENU: Stub kao da prkosi vremenu i prirodnim zakonitostima i nije nikakvo čudo da mi ga je ministar turizma Indije želio osobno pokazati. Željezni stub se nalazi u sklopu čuvenog islamskog kompleksa Kutab minareta nad kojim dominira najviši minaret u Aziji, visok 72.5 metara, podignut od crvene opeke. Ovaj veličanstveni islamski vjerski kompleks podignut je na pet spratova a njegova izgradnja je započela 1193. godine po naredbi Qutb-ud-din Aibaka, prvog muslimanskog vladara Indije. Unutra kompleksa postoji 379 stubova koje prolaze kroz brojne nadvođene valjkaste prolaze. Izvana mu fasadu čine kanelirani polustubovi od kojih svaki drugi ima oštar rub, izgrađeni od 40 cm debelih opeka i kamena pješčenjaka. Oni su vodoravno podijeljeni trakama s kaligrafskim natpisima sura iz Kur'ana, čime minaret dobiva izgled povezanog pruća ili ubranog buketa cvijeća!

Pa ipak, neobični željezni stub za koji mnogi tvrde da je star više od 2000 godina danas predstavlja daleko veću znanstvenu zagonetku od od impresivnog kompleksa Kutab minareta. Oko njega se svakodnevno okupljaju brojni Indijci kao i stranci koji borave u Delhiju. On svjedoči o visokim metalurškim znanjima i vještinama staroindijskih kovača, jer taj stub ima neshvatljivo veliku otpornost prema koroziji. Stub postavljen na olovnoj ploči u specijalno izgrađenom kamenom temelju. Prečnik mu je oko 41 centimetar, a njegova gornja glatka cilin­drična tamoplavičasta površina sužava se u glavu kapitela (završni dio stuba), koji se ne uklapa ni u jedan poznti graditeljski stil u povijesti, a koji cijelom svojom dužinom ima žlijeb čija se funkcija i namjena još uvijek nije racionalno objasnila.

BROJNE KONTRAVERZE: Dok gruba osnova upućuje na to da je taj dio nekad bio ispod površine, žlijeb u glavi kapitela ukazuje na jedan izdubljeni dio. Na stubu postoje dva zapisa. Stariji, koji potiče iz četvrtog stoljeća, kaže da stub pripada bogu Višni (Vishnu), hinduskom božanstvu stvoritelju svemira, i da je podignut u čast pobjede budističkog maurijskog vladara Čandre (Chandra) nad njegovim ljutim neprijateljima. Drugi zapis potiče iz vremena jednog drugog indijskogkralja - Radžaputa, Taura Anangpala II, i u njemu se pominje jedno neobično proročanstvo - ponovno podizanje grada Delhija 1052. godine.

Postoji kontroverza oko toga ko je bio kralj Čandra i gdje je prvobitno stub bio postavljen. Istoričari smatraju da se najvjerovjatnije radi o kralju Čandragupti II (375. – 415.), koji je vladao većim dijelom sjeverne Indije u vrijeme kad je indijska civilizacija bila na svom vrhuncu. Prvobitno mjesto stuba bilo je ili u Ambali u Pendžabu (Punjab) ili Maturi (Mathura) u državi Utar Pradešu (Uttar Pradesh). Jedna prastara hindu legenda kazuje da je stub tada počivao na glavi Velike svjetske zmije. Kasniji osvajači zadržali su stub kao svojevrsni kuriozitet. Neki su čak provjeravali njegovu čvrstoću ispaljujući na njega granate iz topova i musketa. Otisci toga još se mogu vidjeti na stubu.

HEMIJSKI SASTAV: Neki zapadni metalurzi smatraju da se do prije pola stoljeća tako gorostasan metalni predmet ne bi mogao da izradi ni u najve­ćim evropskim livnicama. Međutim, on nije bio izrađen iz jednog komada. Masivni stub je, u stvari, dobijen tako što je nekoliko komada vrućeg željeza spajano kova­njem u staroj peći - jedna danas iščezla stara indijska tehnika poznata kao „kovačko zavari­vanje".

Prosečni hemijski sastav metala od koga se ovaj neobični stub sastoji izgleda ovako: gvožđe 99,72 odsto, ugljenik 0,08, silicijum 0,046, ostalo 0,154 odsto!

Da li je zahvaljujući takvom hemijskom sastavu stub postao poznat kao najočuvaniji drevni predmet u svijetu ili su posrijedi drugi faktori?

U stvari, ispitivanja su pokazala da stub nije sasvim imun od koro­zije. On je pokriven površinskim slojem hrđe, ali ono što iznenađuje, jeste da je baš taj sloj, oksid gvožđa, zaštitio ostali dio stuba od daljih štetnih vremenskih uticaja i propadanja. Neki metalurzi smatraju da za visoku otpornost stuba prema koroziji treba zahvaliti osnovnom sastavu stuba, bogatom u fosforu, siroma­šnom u manganu, koji se razlikuje od sastava gvožđa što se proizvodi modernim postupcima.

OSTAJE ZAGONETKA: Bilo kako bilo, indijski znanstvenici smatraju da je i sam postupak izrade delhijskog stuba - ponavljano zagrijavanje i kovanje ko­mada gvožđa – uveliko doprinio stvaranju jakog zaštitnog sloja, štaviše, tokom dugog vre­mena za koje se masivni gvozdeni stub postupno hladio, bilo je dovoljno mogućnosti da se na njegovoj površini nadgradi drugi spasonosni zaštitni oksidni sloj.

Vjerovatno je da su se od vremena kad je stub podignut u čast boga Višne, do njego­vog zauzimanja od strane Mogula, oko njega održavali mnogi hindu sveti rituali, u toku kojih je njegova površina premazivana či­stim puterom, mirisljavim biljnim uljima itd. Možda je i to, uz površinu koja se taložila, ojačalo prirodnu zaštitnu oblogu stuba?

NEOBIČNO VJEROVANJE: Na kraju, neki metalurzi pripisuju izva­nrednu očuvanost stuba čistoj, suvoj at­mosferi glavnog grada Indije. Tokom cijele godine, relativ­na vlažnost oko stuba rijetko se penje toliko visoko da bi mogla izazvati koroziju. S druge strane, međutim, ova teorija ne obja­šnjava odsustvo hrđe u udubljenju na vrhu stuba, gdje se voda svakako skuplja i neko vrijeme kvasi materijal poslije svake jače kiše.

Kad bi se našao ključ ove delhijske zagonetke, metalurzi današnjice bi možda došli do tehnike kojom bi moderne legure mogli da zaštite od korozionog propadanja.

Postoji vjerovanje da osobe koje rukma uspjevaju obgrliti stub, stojeci okrenuti mu leđima imaju posebnu ulogu na ovome svijetu i da će njihovi boravci u Delhiju i Indiji, zemlji donijeti sreću i prosperitet.

ESKLUZIVNO: Ekspedicija “Rapa Nui”

http://www.bosnic.com/Pocetna-00010.html

 

AKCIJA: JEDNA KNJIGA - 3,00 EURA

Kliknite na naslovnu stranu knjige!

Zadnje ažuriranje ponedjeljak, 13 mart 2017 17:48
jm

Najnoviji članci od Administrator

Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved