Divio mu se Albert Einstein a Carl Gustav Jung ne krije svoje divljenje prema čudnovatoj knjizi i spominje je u svom posljednjem kapitalnom djelu „Čovjek i njegovi simboli". Legendarni Konfucije kaže:"Da imam još 70 godina života, svih bih 70 posvetio proučavanju I Chinga...".

U novije vrijeme neki nagađaju da ima veze s genetikom i nekim drugim biološkim pojavama. Jungov sljedbenik, Švicarac iz Ascone Rudolf Ritsema, posvetio je 50 godina života prevođenju I Chinga na zapadne jezike.  Kada sam s njime ispijao čaj uz obalu Lago di Maggiore, rekao mi je: "I Ching je pokretni ocean koji se ziba u taktu kolektivne svijesti i vremena koji se stalno mijenjaju. Zna odgovore na sva pitanja i može vas točno uputiti u što je za vas najbolje, ali pod uvjetom da shvatite što vam govori, da poruku, savjet primite bez obzira na ranije formuliranu želju što želite da vam kaže..."

Vremešni, tada 81-godišnji Ritsema živio je prema naputcima I Chinga, pa me zanimalo koliko ga je puta u životu konzultirao. Ukupno 127 puta, rekao je. Nije baš mnogo za 50 godina, a neozaobilazna je misao da je ovaj „vidoviti stroj" na neki način savjetnik na putu do duhovnog Prosvjetljenja. Tumačenje najvećeg europskog eksperta za čudesnu knjigu vrlo je intrigantno: „ Ne, I Ching nije nužno putokaz prema duhovnoj iluminaciji. On je to samo onda ako ste na tom putu i ako vam je to potrebno. Prije bih rekao da je I Ching savjetnik kako uspješno proživjeti ovaj život i kako prepoznati svoju ulogu u njemu. Od trenutka do trenutka, kao u nekim vremenskim paketićima, vaša se situacija mijenja i I Ching trebate upitati za savjet onda kada ste na nekom raskrižju u životu. A tada trebate prihvatiti njegov savjet jer, ukoliko to ne učinite, biti će to na naki način uvredljivo za taj moćni sustav koji je zapravo ugrađen u vašu svijest.  I Ching nije gatanje, to je najmoćniji sistem viđenja budućih događaja koji je ikada stvoren. Pod uvjetom da njegove odgovore prihvatite s mirom promatrača. Ima autora koji tvrde da je konzultiranje I Chinga zapravo konzultiranje svoje Nadsvijesti...".

Mit govori da je I Ching stvorio još pred četiri tisućljeća kineski car Fu Hsi. Tako da je mjesecima promatrao oblike na oklopima kornjača. Carev neobičan hobi urodio je knjigom koja će nadživjeti sva kineska carstva, a u njoj je „nadnaravno" prepoznavao i čuveni Lao Tse. Nigdje nije zapisano što se to odjednom pokrenulo u Fu Hsijevoj svijesti nakon gledanja nepravilnih oblika u Prirodi, ali je prvobitna praksa konzultiranja „svete knjige" obavljana razbijanjem kornjačina oklopa a zatim tumačenjem prema tome u kakve su se oblike rasuti komadi raspali.

Pravu slavu I Chingu donosi Šao Jung (1011-1077), koji, iako mahom nepoznat na Zapadu, ima nadimak „kineski Nostradamus". Kažu da je dao naslikati heksagrame I Chinga i njima oblijepio zidove i strop svoje kolibe. Dok je tako satima svakog dana zurio u crte, došao je do spoznaje da „istinito značenje I Chinga počiva u njegovoj numeričkoj strukturi". Nevidljive pravilnosti odnosa brojeva i kaotičnih događaja iz okoline Šao Jung je pretočio u predviđanja budućnosti i proslavio se frapantno točnim predikcijama koje su se odnosile na one iz budućnosti Kine do današnjih dana kao i na točne datume kada će umrijeti netko tko ga je zatražio savjete.  

Fama koja obavija Šao Junga krcata je anegdotama koje bismo danas zvali „sinkronicitetom" (pojave koje su povezane ali ne uzročno-posljedičnim vezama, op.a.) a bar je naslućivao postojanje Determinističkog Kaosa. Poput Feigenbauma još u davnim danima u Los Alamosu, kada je promatrao kretanje oblaka i druge naizgled nasumične događaje. Je li Šao Jung intuitivno shvatio nešto što danas zovemo „prozorom u Determinističkom Kaosu", je li vidio one veze koje logički um ne može ili je imao spontane vizije, to nećemo doznati nikada.

Kada bismo potvrdili tako nešto, na težini bi dobila čuvena izreka Maharishi Mahesh Yogija: „Svo je znanje strukturirano u svijesti...". Sve je već tu, sve postoji, mi to samo otkrivamo kako se razvija naša svijest.

Imao sam i sam takoreći šokantna iskustva jer sam godinama povremeno konzultirao I Ching kojem je prvobitna uloga da u nekoj situaciji savjetuje čovjeka što je najbolje učiniti u datom trenutku a ne predviđa njen ishod koji je najčešće neizvjestan ukoliko ne postupimo ispravno. Primjerice, jednom me moj prijatelj koji je organizirao turneju flamenco plesača Antonia El Pelaa po tadašnjoj Jugoslaviji zamolio da upitam I Ching kakve su perspektive turneje za koju je inače vladao ogroman interes. Odgovor je bio šokantan. Turneja će propasti za 18 dana, „rekao" je I Ching. Nažalost, bilo je tako, točno u dan! Zbog spleta bizarnih razloga je ugovor sa španjolskim plesačem proglašen nevažećim i on se vratio kući. Naime, u to je vrijeme na vlasti u Španjolskoj bio režim diktatora Francisca Franca, a španjolska je komunistička partija imala svoj politbiro u Beogradu. Pellaa su suočili s izborom: ili će pristupiti njihovoj stranci ili od turneje neće biti ništa. Plesač iz plemena lutalica Taranto nije imao sluha za politiku i sve je krenulo nizbrdo. Svi su nastupi preko noći otkazani. No, u vrijeme kada smo do kasne noći u jednom zagrebačkom stanu uporno ispitivali I Ching, za tu nisku nevjerojatnih događaja nitko nije znao. Mislim da sam postavio čak dvadesetak lukavo smišljenih pitanja, ali se uvijek iznova sve svodilo na isto. Knjigu promjena se ne smije maltretirati ili od nje očekivati da se ponaša sućutno i obazrivo. Ona je namijenjena onima koji žele čuti istinu ma kako ona bolna bila. Zato je najbolje odmah I Ching pitati što trebamo učiniti da bismo ostvarili neki cilj. Odgovor neće samo dati na znanje da li ga uopće možemo ostvariti već će i pokazati kako.

Često sam imao prilike iskusiti ushit kada mi je I Ching bio „naklonjen" i gorčinu kada su „odgovori" bili razočaravajući. Ali, sve je bilo istina, makar je meni ponekad trebalo i nekoliko mjeseci da to shvatim.

Na drugom kraju svijeta, Dr Frank Tipler, šef Katedre za matematiku Sveučilišta Tulane u New Orleansu, tvrdi - sva će se proročanstva obistiniti, čak i ono biblijsko o Uskrsnuću! I on vjeruje da su sveti spisi zapravo neka vrsta „sjećanja na budućnost". Naime, kako kaže, znanost je dešifrirala ljudski genom i sada treba samo dovoljno snažna umjetna inteligencija koja će biti u stanju sklopiti gene po željenom rasporedu i uskrsnuti sve ljude koji su ikada živjeli! Čak i one koji su možda trebali ali nisu nkada živjeli. Takvo razmišljanje i na budućnost gleda iz jedne nove perspektive - nema onog što se u ovom Svemiru može zazvati u svijesti a da se ne može dogoditi i u vanjskom svijetu.

No, vratimo se tajanstvenom Šao Jungu. Opisuju ga kao sljedbenika Konfucija, filozofa, matematičara i znanstvenika koji je proučavao taoizam ali i Hsiang Šu P'aievu školu numerologije i simbola. Sve moći koje će kasnije razviti pripisuju se njegovu razumijevanju brojeva u pozadini svih promjena i događaja oko nas. Šao Jung razvija kompleksnu  tehniku gledanja u budućnost koju sažima u više neobičnih sustava pod zajedničkim imenom Numerologija Šljivinog Cvijeta. Živio je u mirnom razdoblju u vrijeme dinastije Sung, ali je razumio ljudsku prirodu, pogotovo onih na vlasti. Zabilježeno je da je jednom rekao:

„...Mudar čovjek ne predviđa događaje koji se tiču  vladara. Ako predvidi sretnu budućnost, ljudi će se smijati i reći da laska vlastodršcima. Ako predvidi nesreću, vlastodršci će se razbijesniti, optužiti ga za podvale i ne piše mu se dobro...".

Kroničari Kine 12-og stoljeća su zabilježili niz anegdota iz Šao Jungova života u kojima je upozoravao da predviđanja treba shvaćati u kontekstu vanjske, realne situacije. Kada je jedne zimske noći na njegova vrata zakucao čovjek jednim jedinim udarcem, dograbio je I Ching i rekao svom sinu da izračuna, na osnovu točnog sata i minute i broja udaraca o vrata, što će čovjek tražiti. Dječak je tvrdio da će čovjek pitati za „predmet od kratkog komada željeza ali i dugačkog komada drva".  Šao Jung mu je pojasnio da se zacijelo radi o sjekiri jer je vani zima, tlo je tvrdo, a i treba dosta drva da se zagrije kuća. Što bi drugo čovjeka tako kasno dovelo na vrata? Bio je u pravu.

Unaprijed je izračunao da će pokrajinu Hunan pogoditi nemiri, a Sečuan će ostati pošteđen. Njegov je sin, potaknut ovim viđenjem budućnosti, odselio u Sečuan gdje je postao sudac i živio u miru. Šao Jung je, kako kaže legenda, mogao izračunati sudbinu običnog predmeta kao što je lanterna. Uzimao je u obzir točan datum sat i minutu kada je lanterna dospjela u njegovu kuću i predividio kada će se razbiti. Priča o njegovoj sahrani je još impresivnija. Prije no što je umro zatražio je od svog sina da mu u grob ne stavlja nikakve vrijednosti te da na sprovod pozove kćer jednog svog susjeda. Pojasnio je da razbojnici rado pljačkaju grobove slavnih osoba vjerujući da se u njima nalaze dragocjenosti. Tek nakon mnogo godina se ispostavilo da je sin spomenute žene htio opljačkati Šao Jungov grob ali je njegova majka načula što namjerava i spriječila ga.

Šao je carevu namjesniku jednom do u detalje opisao svoj život, s mnogo naizgled nevažnih detalja. Zbunjeni je čovjek napustio njegov dom ne znajući zašto je odslušao cijelu tu, pomalo dosadnu priču. Prošlo je mnogo vremena i car je svog negdašnjeg nasmjesnika zadužio da napiše biografiju sada već pokojnog mudraca. Moć zavirivanja neobičnog Kineza u budućnost opet je pokazala da nema granice. Jedna koincidencija daje dodatni smisao priči o Šao Jungu. Naime, Shuka Nadi i Brighu Nadi, dva drevna indijska spisa na palminu lišću koriste se na taj način da se zabilježi datum, sat i minuta rođenja osobe za koju se traži iščitavanje budućnosti kao i točan trenutak kada se osoba pojavila i zatražila da joj se iščita sudbina. Vjeruje se da je svaki trenutak zamrznut u vremenskom tijeku točka iz koje se mogu saznati svi potencijalni ishodi budućih akcija a ako znamo za dvije točke, naš ulazak u zemaljsku egzistenciju i trenutak kada nas je sudbina dovela do mehanizma poput I Chinga ili Shuka Nadi, znalac može iz toga sagledati sve najvjerojatnije scenarije tog specifičnog i jedinstvenog života.

Šao Jung je, prema mnogima, predvidio cjelu povijest Kine, a brojni su matematičari koji su se bavili konstrukcijom heksagrama I Chinga. Šest jednostavnih linija u 64 heksagrama  je uspoređivano sa 64 kodona iz genetike, a većina se stručnjaka danas slaže da parovi trigrama u heksagramima trebaju pokrenuti lanac procesa u svijesti korisnika, te tako aktivirati njegovu inituciju. Zanimljivo je da u kasne sate, kada nam popusti analitički um, kontakt s I Chingom postaje zapanjujuće intenzivan. Primjerice, postoji tzv. Mang heksagram, četvrti po redu, koji označava osobu koja je nesmotrena i nesvjesna. Pitate li I Ching više puta isto pitanje, nerijetko će vam izbaciti upravo taj heksagram, upozoravajući na to „da samo nesmotren čovjek više puta pita isto i tako testira I Ching". Mang uspoređuju s prvom kartom Tarota koja predstavlja  „Budalu".

Carl Gustav Jung je bio posebno očaran upravo ovim konceptom i mnogo je o tome pisao. I ja sam se jedne noći zatekao u društvu I Chinga, u kasne noćne sate. Vani je bila zima, vjetar je negdje lupao otvorenim vratima a ja sam osjećao jedan blagi, ugodni umor. Ne znam što me spopalo ali sam se u jednom trenutku uhvatio kako uzastopno četiri puta pitam isto pitanje. To je nipodištavanje I Chinga je nedopustivo, ali nešto me naprosto tjeralo da ga iskušam. Svih četiri puta je izbacio isti heksagram - Mang. Vjerojatnost da se to dogodi slučajno fantastično je mala. Bila je to lekcija koja me potakla na razmišljanje pa sam danima iza toga naprosto razgovarao s knjigom za koju sam sve više osjećao da je neka vrsta osobe. Što sam više pitao, I Ching je davao zagonetnije i sve profinjenije odgovore. Razvio sam poštovanje prema tom sustavu za kojeg sam zaključio da može reći sve i savjetovati savršeno ali samo pod uvjetom da se slijede upute koje daje i ne ugrađuju se u njegove savjete nerealne ambicije.

Godinama su numerolozi proučavali taj broj 64 i pronalazili ga svuda. Ne samo da je 64 broj heksagrama u I Chingu, nego je to broj ljudskih genetskih kodova, a u hinduizmu je 64 broj manifestacija boga Šive. Netko je čak ustanovio da je 64-a riječ u Bibliji Kralja Jamesa - svjetlo, a druidska metoda gledanja u budućnost je bazirana na 64 rune. Igra šah ima 64 polja, a toliki je i broj poza u Kama Sutri. Među bizarnosti vezane uz 64 spada i podatak da je to  broj demona u Rječniku Pakla, a ima podosta astronomskih i matematičkih vrijednosti u kojima se javlja taj broj. Najzanimljivija je priča američkog istraživača Terencea McKenne (1946 - 2000) koji je pod utjecajem psihogene droge psilocibina „vidio" što znači I Ching i na bazi sjećanja na to iskustvo napravio krivulju koja prikazuje uspone i padove čovječanstva, u kronološkom redu, točno onako kako su se oni odvijali. McKenna je tako ustvrdio da čovječanstvo funkcionira na osnovu ciklusa u trajanju od 64 godine, a to možemo vidjeti u povijesti naroda i ideologija ako krenemo od nekog važnog događaja i onda slijedimo njegov nastavak nakon svake 64 godine. Osobno sam tako pokušao izračunati taj ritam kroz hrvatsku povijest i shvatio da je podudarnost između tog ciklusa i stvarno prijelomnih događaja šokantna.

McKenna je otišao korak dalje i tvrdio da je svijetu ritualne droge vidio i ciklus koji odgovara pojedincu. Taj je trajao između 8 i 8,5 godina, a može se provjeriti u praksi na većem broju osoba. Neki sustavi predviđanja budućnosti oslanjaju se na upravo ove vrijednosti. Treba pronaći neki bitan događaj i, kako se sve u prirodi odvija u titrajima i ciklusima, svakih 8 do 8,5 godina će se stvoriti „prozor mogućnosti", odnosno doći će do rezonancije s prethodnim događajem, rezonancije koja djeluje kroz vrijeme i materiju. Dakako, neki su pokušali izračunati i neke kraće cikluse, ali to je jako teško jer se u kraćem periodu uključuje previše čimbenika koji ne dozvoljavaju izvjesno predviđanje događaja. Šao Jungova numerologija, kažu, pomaže upravo kod toga. Znalac će znati prepoznati, koristeći principe magije brojeva, poznavanje općih okolnosti i intuiciju, ono što nadolazi.

Brojni Zapadnjaci, uz znanstvene veličine koje smo naveli, bili su fascinirani I Chingom. Malo je poznato da se prvim Zapadnjakom koji ga je koristio godinama, svakodnevno, smatra „crni mag" Aleister Crowley. Nabasao je na „Knjigu promjena" 1900. godine, dok je lutao kineskom četvrti San Francisca. Kasnije će se zagrijati za kinesku kuturu i tradiciju i 1905. i 1906. godine propješačiti od burmanske granice, preko centralne Kine do Šangaja. Poznato je da je neke od najvažnijih životnih odluka donio konzultirajući I Ching a u dolazećim će godinama napisati i svoje komentare na tu knjigu. Iako se danas Crowleyeve teorije uglavnom odbacuju kao plodovi mašte jednog degeneriranog uma, svi se slažu da je I Ching ostavio dubok dojam na njega.

Ono što je I Chingu omogućilo pravu renesansu na Zapadu bio je, prije svega, interes koji su hippyji šezdesetih godina prošlog stoljeća  pokazivali za nepoznata istočnjačka učenja. Osim toga, svatko može konzultirati I Ching i dobiti odgovore koji mu komuniciraju istinu o njegovoj situaciji na razini do koje je dospio. Drugim riječima, nije potrebna nekakva čudesna predispozicija kakvu je imao Nostradamus ili neki od vidovnjaka koji su imali iznenadne vizije događaja iz budućnosti. Ipak, razgovor s I Chingom ne treba uzimati olako jer se radi o kontaktu s najdubljim slojevima vlastite svijesti koja nas, ako pokažemo aroganciju, jednostavno može sabotirati. Posljedica izbrzane želje da nam I Ching pokaže prečac do rješenja nekog životnog problema može dovesti do gubitka kvalitetnog uvida u ono što nam život nudi i što očekuje od nas. Iskazivanje poštovanja prema knjizi kao što je I Ching itekako je smisleno. Poniznost u dodiru s nečime što je tako dugo svjedok povijesti čovječanstva i što istom snagom inspirira ljude tisućama godina nakon svog rođenja najbolja je vježba za stjecanje čvrstog duhovnog stava koji vodi do potpunog unutarnjeg mira. Tek kada iz totalne unutarnje tišine promatramo izvanjski svijet i sagledavamo ono s čime se moramo suočiti imati ćemo snage za to.

I Ching je nekome prijatelj, drugome učitelj, a trećemu šutljiva zagonetka koja poziva na razmišljanje. U svakom slučaju on daje upravo srazmjerno onome koliko smo prema njemu pošteni u svojim traženjima.

(kamen u dvorištu Fondacije Eranos u Asconi koji je C.G. Jung najviše volio)

 
(Remek djelo Rudolfa Ritseme, prijevod I Chinga nakon 50 godina proučavanja)

(čuveni okrugli stol u Eranos Fondaciji u Asconi, za kojim je sjedio Carl Gustav Jung i komentirao Ritsemina istraživanja I Chinga)

(Shao Jung)

 
(Konfucije, legendarni kineski filozof koji je rekao da „kada bi imao još 70 godina života, svih bi 70 posvetio proučavanjiu I Chinga“)

(Prikaz I Chinga i svih 64 heksagrama s pripadnim genetskim kodovima i aminokiselinama, kako to vide neki istraživači koji vide vezu između drevnog kineskog spisa i moderne znanosti

(prikaz svih heksagrama I Chinga)

 
(krivulja povijesti ljudskog roda izvedena iz I Chinga kako ju je vidio, pod halucinogenom psilocibonom, istraživač Terence McKenna)

 
(tradicionalni novčići za konzultiranje I Chinga)

 
(kineski car Fu Hsi, koji je otkrio povezanost između komadića slomljenog kornjačina oklopa i Svemira i tako stvorio I Ching)

 
(Edward Lorenz, meteorolog i „otac Teorije Kaosa“ koja na sve prirodne pojave baca novo, neočekivano svjetlo)

 
(Frank Tipler, profesor matematike i autor teorije da će kloniranje jednom dovesti do ostvarenja biblijskog proročanstva – Uskrsnuća)

 
(indijsko božanstvo Šiva koje ima 64 manifestacije, koliko ima i heksagrama u I Chingu)

  
(Rune – ima ih 64 kao i heksagrama)

 
(Terence McKenna, lijevo, istraživač koji je „vidio“ značenje I Chinga pod utjecajem halucinogene droge psilocibina)

 
(kineska četvrt San Francisca iz 1900. godine kada je njome lutao Aleister Crowley, prvi Europljanin koji se redovito služio I Chingom)

(Aleister Crowley, zloglasni „crni mag“ koji je za budućnost pitao I Ching)