Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

MOUNT LEBANON – TAJNA CEDROVE LAĐE

Piše: Igor Šipić

Posvećeno Anđelu čuvaru

Pogovor 4

CEDROVE LAĐE

Bože!

Ti si provukao konac

Kroz ušicu igle i

Pošao prstom na prst;

Probudi se, čovječe,

Probudi se, teofile,

Božji prijatelju!

Evo će Majstor oslikati svodove,

Zora će razbiti krčage

O ponoć obješen mjesec

Plitice svjetla i tame,

Skoro će cedrove ponijeti lađe

Devet sikstinskih lađa

Bože!

One i danas plove,

Domovina nikada nije daleko

(Pronevjerom oblikâ, 2012.)

Anđeo čuvar mi je došapnuo: „Morate riješiti Kadma i Tebu!“ Pitao sam se, pa zaboga, zar sam premalo napisao, još od prve knjige, „Ahileja...“, u kojoj sam kazao – Troja je svugdje tamo gdje je pravi kut. A pravi kut sam našao u Studencima kod Ljubuškog (Ljuba – Ljubu-ški), meridijan prolazi kroz Neum, paralela kroz mjesto Podosmina, zapadno od Drvenika, oboje na obali. Pa stoga promislih, ako je riječ o „podosmini“, da vidimo gdje bi prošao taj pravac pod kutom 45° (1/8). Na moje veliko iznenađenje, kako to volim kazati, ciljano je ušao u luku Ploče ili usta Neretve. Na to mi gospodin Ivan (obratio mi se kako bih kao znanstvenik pomogao u očuvanju prapovijesnog lokaliteta, za kojeg drži da čuva zapis feničkog pisma, a izložen je trenutnoj devastaciji), koji me i naveo na mjerenje, napisa: „I meni ste sada dali više svjetla. Pravi kut u protofeničkom znači usta, a u feničkom se piše oblikom Plejada i označuje slovo pe. ... Meni je to reklo kako plejadna usta, uistinu pričaju u Studencima.“

Potom sam se odmah prisjetio Puljkovih Studenaca, pa pođoh provjeriti kako će se pravi kut reflektirati u njihovoj poziciji. Frapantno, ali našao sam isti rezultat: pravi kut po meridijanu ide u središte Makarske, po paraleli u usta Jadra, tj. Salonu. Dakle, ponovio se princip središta i „obale“, na uvijek topografski meritornim pozicijama gradova i toponima. Polovica tog pravog kuta (45°) vodi u Zadvarje, tj. koljeno Cetine, pa sad uz „usta“, što ima višestruko značenje, imamo i „koljeno“, a znamo što ono znači za liniju-života Elektra-Alcyone. S druge strane, Zadvarje, kao složenicu, možemo tumačiti različito. Kao složenicu moguće Zad(v)ar-je pa imamo Zadar, antički Iader, a ovamo Jadro. Pajrićev pak staromađarski var je „mjesto gdje se čeka“. No, neka etimolozi učine svoje, meni Studenci moraju pozivati na „bunare“, što je lijepo zapisano u klapskoj pučkoj pjesmi: „sila Mare na kamen studencu, svoju tajnu otkrila je zdencu...". Beirut! Poziv na etimon „bunara“! Bog nam nikada neće oprostiti uništimo li i ono posljednje što još može svjedočiti istinskoj povijesti. Pače, uništit će i nas same. Sve je to bio tek uvod u poruku moga anđela čuvara.

Qurnat ili Kornat, Teba ili Beta

Stoga ću nastaviti s konstatacijom zapisanom u posljednjem radu, a odnosi se na pravac kojeg sam izveo kao simetralu izmještene tetive Alcyone – Sterope za kut 11.2° (točka N sjevernog geografskog pola). On vodi u središte Tripolija, međutim, nakon uputa anđela, uočio sam da se nastavlja u oronimsku oznaku najvišeg vrha Libanona i Levanta uopće, vrh legendarne planine Lebanon, današnji Qurnat as Sawda' ili, arapski, „crni vrh“, visok 3088 m. Zašto me odmah Qurnat intuitivno podsjetio na naš Kornat?

Vidjet ćemo uskoro zašto, no, prije toga, kažimo kako dominikanac Jacobus de Voragine u svojoj hagiografskoj kolekciji Zlatna legenda (Legenda aurea), iz 13. stoljeća, piše o vrhu planine Libanon kao mjestu na kojem je Noa, nakon što je preživio potop, presadio sveto stablo, navodeći anđela Edenskog vrta kao darovatelja njegovih sjemenki koje je dao Sethu i smjestio ih u usta Adama nakon njegova prolaska tako da njegova krv može hraniti svoj rast. U Starom Testamentu mit se nadograđuje za kralja Tyra Hirama I. i podizanje Hrama u Jeruzalemu od drva cedra kojim planina obiluje, pa ne čudi da Feničani i svoju snažnu flotu, izišlu iz posve originalne brodogradnje, temelje upravo na cedru. Euzebije iz Cezareje (3./4. st.) piše o hramu Venere na vrhu planine kojeg je razorio car Konstantin. Sve sam to pisao i ranije, no ne znam kada i gdje, pa sam ponovio. Zašto taj „napamet“ izvršen ispravak trokuta matrice novu simetralu vodi u Tripoli i vrh Qurnat svete planine?  

Imam naviku u noćnim satima, prije sna, razmišljati o svim mogućim situacijama. Tako sam u jednom času, promišljajući Tebu, obrnuo riječ i dobio Betu. Jutrom sam konzultirao Srđana, pitam ga koji kut u matematičkoj ekspertizi nosi oznaku beta (β)? Odgovario mi je, kako je to prvi kut matrice s kojim je započeta neovisna projekcija, kut Elektre, naših 22.5°! Sasvim fin početak, pomislim. Uzimam u ruke alate i uranjam u mape, gledam, kamo krenuti. Postavljam prvi aksiom:

-        ako je Kadmo utemeljitelj Tebe, a njenu sam poziciju, osim na marijanskom pravcu El Mansoura (Izida) – Atena (Artemida) – Teba – Ošlje (Marija), dobio i izmještanjem središta matrice iz Bolbea u Tebu zbog suodnosa primordijalne i visočke simetrale („Tajna mjere...“), onda bi kut beta (β), odnosno kut Elektre, morao dati sve suvisle odgovore.

Budući da sam na mapi već imao ubiciranu poziciju Tebe, uzeo sam ju kao središte i spram nje krenuo u komparaciju matričnih suodnosa primordijalne kružnice. Iz Tebe projicirao sam kut Elektre, a budući su na istoj paraleli, onda i kut Alcyone. I tako sam ušao u adrenalinsko grotlo s kojim uvijek valja računati kad se ima posla s matricom i krvlju, za koju Umashankar navodi pH 7,369 (eneagram), što je vrijednost kuta Merope mjeren iz središta matrice. Znam, pa on je i razlika u visini pupka Pioneerova muškarca i žene, gdje se lijepo vidi odnos spram zvijezde Merope. No, idemo dalje s Tebom.

Mjerenje kuta Elektre pokazuje: pravac vodi u Byblos, drevni fenički Gebal na koordinatama 34°07' N i 35°39' E. Odmah zamjećujem meridijan: 1° razlike spram vrijednosti kuta visočke simetrale 36.9° koja daje geografsku širinu 36°39' N. I to sam već pisao, no Filon iz Biblosa (1./2. st.), prema fragmentima izvješća nepotvrđenog feničkog povjesničara Sanhuniatona iz 12. st. pr. Kr., navodi kako je Byblos osnovao titan Kron oko 5000. pr. Kr., kao prvi fenički grad. Danas se vjeruje kako je jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu, oko 2800. pr. Kr. utvrđen zidinama koje se pripisuju feničkom bogu Elu. Zar je onda čudno da pravac pod kutom Elektre (β), u taj grad vodi precizno sjecištem visočke simetrale i pravca koji povezuje polazište Kadmove osi i Sabrathu, što je zapravo dijagonala istočne polovice pariskog pravokutnika. Zasad, fenomenalno!  

Kut Alcyone pak vodi u samo središte feničkog Gabesa, a on je, i to ću ponoviti, na paraleli Beiruta, grada polazišta zadarske trajektorije. Međutim, tek sada opažam novu kardinalnost: primordijalnu kružnicu matrice paralela preciznošću kakva lasera presijeca u mjestu prolaska, ne bilo kojeg pravca, već opet visočke simetrale. Zbunjujuće je da se pravac Teba – Gabes u NE smjeru nastavlja u poziciju primordijalne zvijezde Caleano.

Oba kuta beta (Elektra – Alcyone) potvrđuju vanserijsku kardinalnost, međutim, još uvijek ne znamo, ako je Teba izmješteno središte primordijalne kružnice, što je s radijusom kojeg bi to središte trebalo proizvesti, tj. gdje se zaustavlja radijus u funkciji uspostave nove kružnice? Budući je riječ o „preslagivanju“ unutar matrice, limitiram situaciju na radijus primordijalne kružnice. Uzimam njezin radijus i prenosim tu istu udaljenost mjereći iz pozicije Tebe. Što pokazuje opis kružnice? Adrenalin i ja zajedno rastemo: radijus kružnice udaljenost je do oronimske oznake vrha Qurnat planine Libanon te do točke W horizontalne osi središta Bolbe primordijalne kružnice, Na libijskoj crti obale radijus determinira križanje između dijagonale pravokutnika Troja – točka T' i južne stranice pariskog pravokutnika, Mut oaza – Toledo. Po vertikalnoj osi Tebe, udaljenost na sjeveru, u točki N je na paraleli koju u eneagramu uvjetuje pozicija brojeva 81, što je decimalni izraz kuta primordijalne simetrale 27.81°.

Gdje je pak linija-života takve kružnice sa središtem u Tebi? Nalazim trostruku kardinalnost: na paraleli je najzapadnije točke Zaljeva Gabes u koju, vidjeli smo, dolazi pravac iz Salone pod kutom 27.81°. Sada se tu ugnijezdila zvijezda Alcyone. Istodobno, ima li kardinalnijeg za naš sustav, zvijezda Elektra je precizno na meridijanu polazišta Kadmove osi. Pajrić je dobro kazao: „treba samo oživiti tog monstruma sustava, da vidimo kakav je to svijet nekoć davno bio“. I, evo, mislim kako se upravo pokrenuo.

No, idemo još korak dalje, na sam vrh Qurnat as Sawda' ili, hrvatski, Kornat. Postavio sam drugi aksiom:

-        ako radijus primordijalne kružnice proizvodi fenomene zakonitosti, iste ili slične mora proizvesti i radijus od same Tebe do primordijalne kružnice.

Što smo tada dobili? Počet ću od jedne konstatacije: nesumnjivo je riječ o obalnim odnosima i njihovim međusobnim udaljenostima unutar uslojavanja matrice. Stoga se vraćam na jednu od ključnih točaka njene implementacije, a to je pozicija Specchiolle, mjesta na talijanskoj obali Jadrana gdje se križaju meridijan Rotonde nad Ošljem i horizontalna os matrice, tj. središta Bolbe. Iz te, Ošlju zrcalno opozitne pozicije, pravac pod kutom operatorom α = 27,81°, ali u odnosu na njen meridijan (tj. 90°-α u odnosu na paralelu), taj pravac usmjeren na sjeveroistok vodi izravno u polovište Kadmove osi, označeno točkom P, dok u jugozapadnom smjeru vodi u najjužniju točku Apeninskog poluotoka zapadnije od rta i svjetionika Spartivento. Da se radi o sustavu pokazuje nam pravac pod istim kutom usmjeren na sjeverozapad – on vodi izravno u Ljubu, a na jugoistok u krajnju točku štikle talijanske čizme, u rt i svjetionik Santa Maria di Leuca, gdje na temeljima rimskom hrama posvećenog Minervi nalazimo baziliku De Finibus Terrae (Kraj Zemlje). Po legendi, taj je svjetionik podignut u spomen na boravak sv. Petra na putu za Italiju. Matematička točka polovišta Kadmove osi je vrh pravokutnog trokuta iz koje polaze katete prema Ljubi i Palizzi a one su omjera 1/φ. Specchiolla je pak jednako udaljena od polazišta Kadmove osi kao i do Parisa. To potvrđuje i Srđanova matematička analiza. A što to zapravo znači? Sve je usmjereno ne samo na obalu nego jednako tako i na samu Kadmovu osovinu, uz trokut matrice i njene dvije simetrale, kao nositelja čitavog sustava. E, sad, drugo je pitanje – zašto ju je „ludi“ autor nazvao baš Kadmovom!?

Držim kako se odgovor krije u ponovno u obali, pa postavljam treći aksiom:

-        ako su dva prethodna aksioma točna, mora na našoj hrvatskoj strani Jadrana postojati mjesto koje etimološki i geometrijski odgovara Kadmovoj Tebi.

A upravo je to ono sam jučer telefonom raspravljao s kolegom Srđanom. Gdje je naša Teba, hrvatska ? Ako ju čitamo kao betu, kazao sam, Murter je Retrum, tada bi to imala biti Betina. Zašto? Ponajprije, zbog njihove neznatne međusobne udaljenosti, gdje se između njih usadio rimski Colentum. Dakle, nostrificirana je u antičkim izvorima. A lat. coleus znači mošnje, kesica, i sad to povežimo sa sjemenjem legende koju prenosi Jakov od Varazza?

Drugo, Murter-Betina je i točka zlatnog reza koju na našoj obali uvjetuje ortogonala na dužini pariskog pravokutnika od Toleda do ortogonale u Kharga oazi koja poravnava krajnju liniju obale SE ugla Sredozemnog mora, a prolazi kroz drevne gradove Gazu i Tel Aviv. Međutim, budući su Murter-Betina na crti obale, a Kadmova os prolazi njihovim zaleđem, javlja nam se razlika kuta, ali u tako pravilnom obrascu da to naprosto zbunjuje. Naime, mjereno iz Tebe, spram horizontalne osi središta matrice (zato i jest radijus do točke W horizontalne osi), kut u smjeru kazaljke na satu u Betini iznosi 44° (IV. kvadrant).

Isti sam postupak ponovio iz središta primordijalne kružnice Bolbe te ustanovio neobjašnjivu situaciju kad bi bila riječ o slučajnosti. Kut 44° pravcem povezuje oronimsku oznaku Psunja, prolazi Bolbeom, a na ortogonali Giza – Tel Aviv, ili istočnoj stranici pariskog pravokutnika, sad prolazi točkom njenog zlatnog reza u samom središtu Gaze. Sad iz Gaze, pravac paralelan s Kadmovom osi, prolazi multisjecištem dijagonala pravokutnika Troja – Utica i Ljuba – Cyrene, te primordijalne simetrale. Dakle, što konstatiram uopće? Murter-Betina uvjetuju zlatni rez na duljoj stranici pariskog pravokutnika. Na istom načelu kuta riješen je zlatni rez na njegovoj kraćoj stranici, i to upravo do razine Kadmove osi (mapa K09e, rujan 2014.). Točka u zaleđu Betine, precizno, zlatni rez na dužini od Toleda do ortogonale Gaza – Tel Aviv, na Kadmovoj osi su Ivoševci, rimski Burnum, poput Tiluriuma, logor legionara, nad kojim se nalazi brdo Veliko Sljeme. Fascinira pritom činjenica da se Burnum nalazi na 44°01' N i 16°01' E. Iz Burnuma pravac kroz Tebu vodi u središte Port Saida, ulazno-izlazne luke u Sueski kanal. Iz točke Murter-Betine, pak, također kroz Tebu, pravac vodi u samo vršište delte Nila, najsjeverniju točku, mjesto prolaska primordijalne kružnice.            

I treće, ponovno komparativno uznemirujuće, još i danas živi vještina prastarog zanata izrade drvenog brodovlja stoljećima baštinjenog u korpusima i jedrilju leuta s kojima su Murterini i Betinjani odlazili na svoje posjede diljem otočja Kornata. Međutim, njihov lokalni govor kaže – Kurnatari! Qurnat i Kurnatari! Bez obzira što se etimološki uobičajeno Kornat stavlja u kontekst „krune“ (corona), novo semiološko tumačenje ne bi škodilo poziciji Betine, a ubrzo ćemo vidjeti i zašto. Otkrit će nam to njezina pozicija na 43°48' N i 15°37' E. Spram nalaza iz prethodnih studija (stalno se ponovlja), riječ je o paraleli brane Peruća, te geografskoj dužini točno 1° zapadno od meridijana Sinja. U biti je to meridijan Szombathelya, grada sv. Martina. Naprosto, sve se i dalje zgušnjava i uslojava.

I sad smo u ključnom trenutku. Ako su točni prvi i drugi aksiom, da bih dokazao treći, mora biti poštivana zakonitost obale i udaljenosti. Stoga sam u šestar uzeo radijus od Tebe do točke S primordijalne kružnice te ju prenio na našu obalu. Mjesto gdje je radijus prošao obalom bila je upravo pozicija Murter-Betina. Onaj tko pozna taj lokalitet dobro zna zašto sam ih povezao. Uostalom, sad je zadovoljeno i obrnuto čitanje – retrum, Teba u betu, pa u Betinu. Radijus je pak na jugu odgovarao mjestu gdje meridijan točke P, polovišta dužine Kadmove osi, uvjetuje krajnji jug Sredozemnog mora kod El Agheile. Međutim, ono što je za nas krucijalno, libijsku obalu sječe i u točki prolaza meridijana Ošlja. Zašto baš Betina baštini toponim Hramina?

History

Po Herodotu, Kadmo je živio oko 1600 godina prije njega, što znači oko 2000. pr. Kr. Diodor Sicilijski pak navodi Harmoniju kao kći Elektre i Zeusa, ali, spram najčešće verzije mita o dolasku Kadma s majkom Telefasom i nećakom ili bratom Tasom na otok Samotraku, ova ista trojka na samom se otoku nazivala drugim imenima: Elektra i njena dva sina, Darda i Eetion ili Jasion. Tu jest veliki „nered“, no, neovisno o ulozi, spram imena Kadma, Elektra je uvijek aktivna funkcija.

U potrazi za sestrom Europom koju je, jašući morem na Biku, oteo Zeus, Kadmo stiže na otok Samotraku, najsjeverniji grčki otok, posvećen „Velikim bogovima“. Nazvan po Tasu, istočno od njega je prvi susjedni bliži otok Tasos. Upravo njega nadilazi Kadmova os u smjeru Ilirije. Kadmo u Delfima traži savjet od Pitije, zaštitnice kolonizatora, napučujući ga na odustajanje od potrage te osnutak grada u mjestu gdje će ga odvesti krava sa šarom u obliku polumjeseca. Tako je iz Fokide stigao u Beotiju i podigao Tebu. Znamo, to je mit, i sve je to već miljunima puta opetovano. No, nitko nije mogao znati da će se jednom razbiti o jedno malo primorsko brodograditeljsko selo, o ljudsko sjemenje, o kurnatski vrh i otok, o jedan običan kut, betu (β). Puljkove ciste s urnama, pronađene u njegovu kraju, tek sada imaju smisla s motrišta njihova feničkog podrijetla.

Ako smo riješili betu (β), što je s alfom (α)? Alfa-bet je u grčku donio Kadmo? Primordijalna simetrala matrice u matematičkoj ekspertizi stoji pod kutom α (27.81°). Ako je Marijina kuća prenijeta i brodom i anđelima, možemo li kazati da se β odnosi na stvarnu plovidbu, pa time i na našu maritimno implementiranu matricu. Alfa (α) bi tada mogla zvjezdano odgovarati letu, što engl. fly (flaj) nagovješćuje. A nije daleko ni rimska Flanona, naš aktualni Plomin. Ako je fla alfa, onda je nona Aenona ili Enona, naš aktualni kraljevski Nin kojemu pripada nedaleka Ljuba. Nismo li ono kazali kako upravo iz Specchiolle, Zrcaljke opozitne Ošlju, kut alfa vodi u Ljubu? Latinski nonae, pak, znači peti dan u većini mjeseci, a sedmi dan u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu. Čitano retrumski, nadaje nam aenon. Uostalom, rt na ulazu u Plominski zaljev, kojeg Rimljani nazivaju Sinus flanatis, i po njemu imenuju i čitavi Kvarner, njihova je ključna točka, a danas se naziva rt Mašnjak. Precizno je na meridijanu Pescare, obalnog grada vrlo drevne povijesti čiji početak je gotovo nepoznat, ali vjerojatno su prva naselja održavana na Colle del Telegrafo, gdje su nedavno izišli na vidjelo nalazi stari 6000 godina. Sam Plomin precizno je na paraleli Vrsara, na zapadnoj obali Istre (Ursaria, Ursarium), te grada Cremone, zašto baš grada najvećih majstora zanata izrade violina, i to na meridijanu luke Carrare. Opet Luni, opet zatvoren krug! O plominskoj sam poziciji raspravljao u prvom tekstu disertacije, u kojoj, među ostalim, navodim ljestvicu geografske širine označenu na Karti Leopardi od 25º N, što je razina pozicije grada Luxora (Teba) u Egiptu. Stoga, da nije rt možda Mošnjak

Dok sam pisao pjesmu „Cedrove lađe“ nisam mogao znati da će do „devet sikstinskih lađa“ proteći još pune dvije godine.

9. 2. 2018.           

Zadnje ažuriranje utorak, 13 februar 2018 07:31

ULAZ U PODZEMNI LABIRINT RAVNE UŽIVO

 

http://www.youtube.com/user/BosnianPyramidsTV/featured?feature=context

 

https://soundcloud.com/bosnian_pyramid_of_the_sun_foundation

 

Video zapis iz Bosanske doline piramida 2014

Copyright © Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved