Piramide, tuneli i park su otvoreni svaki dan u godini, bez izuzetka.
Radno vrijeme od 9:00 - 17:00.
Posljednji ulazak u tunele u pratnji službenog vodiča je u 17:00 sati. Trajanje obilaska: 45-60 minuta. Temperatura u tunelima: 13 stepeni.
Meditacije od 9:00-19:00 sati.
Kontakt:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon: Anja +387 (0)61 420 422
Administrator
MEGALITNI MISTERIJ NA SJEVERU ČEŠKE
utorak, 12 mart 2024 14:01 Objavljeno unutar Semir Osmanagić BlogPiše: Dr Semir Osmanagić
Nevjerovatna megalitna struktura nalazi se na sjeveru Češke, u blizini grada Liberec, gradića Jabloneca i sela Vrkoslavice. Na vrhu uzvišenja smjestila se kombinacija dolmena i balansirajuće granitne stijene.
Sastoji se od sedam granitnih blokova nepravilnog oblika. Položeni blok na vrhu ima masu od 180 tona. Sjedi na četiri bloka. Najmanji ima 3 tone, trouglastog je oblika i okrenut je naopako s špicastim dijelom okrenutim prema dolje. Za gradnju ove konstrukcije bila bi potrebna dva krana velike nosivosti i bager. Tko je ove granitne grdosije ovdje postavio, teško je reči.
Na lokaciji, koja je otvorena za posjete čitav dan i nije ograđena, nalazi se i mala info tabla. Na njoj piše da je riječ o ‘geološkom fenomenu’. U takve tvrdnje mogu vjerovati neinformirani ljudi koji ne razmišljaju. Istina, kamen jeste prirodni, riječ je o granitu kojeg ima u okolini. Ali, neko ga je donio na vrh uzvišenja (dakle, nije se mogao skotrljati s veće visine). Voda ga nije mogla nanijeti, niti uklopiti jedan ispod drugog na ovako minuciozan način.
Naravno, problem nastaje po pitanju logistike, vremena gradnje i svrhe. Arheolozima i historičarima je najlakše da zatvore oči i proglase ovu strukturu ‘prirodnim, geološkim fenomenom’. Na taj način diskusija je završena i niko više neće postavljati pitanja.
Granit ima visok procenat kvarcnog kristala. Kada velika masa jednog granitnog bloka pritisne drugi, dolazi do piezzoelektričnog efekta i transformacije energije. Da li su to imali na umu drevni graditelji, možemo samo da spekulišemo.
Lokalne legende jedva da su vrijedne spomena. Kada se popnete na vrh gornje (stolne) stijene, vidite udubljena oblika korita. Lokalne priče govore o ‘đavolu’ koji je pokrao lokalnu crkvu i tu sjeo. Od vreline njegove zadnjice stvoreno je udubljenje u kamenu. Kada su seljani došli da ga otjeraju, zamahnuo je repom i napravio udubljenja u obliku kanala na vrhu stijene i onda je nestao.
Teorije seljana i arheologa su podjednako besmislene i nenaučne.
Nauka postoji da istražuje, a ne da skriva neznanje arheologa i geologa.
GAMLA, UPPSALA: KRALJEVSKI TUMULUSI
utorak, 12 mart 2024 13:52 Objavljeno unutar Semir Osmanagić BlogPiše: Dr Semir Osmanagić
Središte švedskog kraljevstva, a još prije toga najznačajnija lokacija u Švedskoj je svakako Gamla Uppsala (‘Stara Uppsala’). Uppsala je danas četvrti najveći grad u Švredskoj. U Srednjem Vijeku tlo je bilo niže, rijekama se moglo ploviti kroz ovaj kraj čime je i značaj bio veći. Podizanje tla i nemogućnost plovidbe učinile su da je Štokholm preuzeo primat u švedskom druđtvu.
Na arheološko-muzejsko-crkvenoj lokaciji Gamla Uppsale, dominira kamena crkva. U njenim zidovima su (nekada) bili ugrađeni blokovi s runskim pismom, te blokovi koji su pripadali nepoznatoj utvrdi. To je bilo uobičajeno za srednjevjekovnu crkvenu rutinu. Pronašli bi lokaciju značajnu za lokalnu tradiciju, uništili njihove spomenike (hramove, megalitne strutkure) i tim materijalom sagradili crkvu i prateće objekte. U zidu oko crkve upotrijebljeno je hiljade tona kamena, različitih dimenzija i razliite vrste. Uočljiv je granit.
U legendama je prisutno sjećanje na nekadašnji raskošni hram. Po nekima riječ je o drvenoj konsturkciji, drugi pominju da je hram bio prekriven zlatom. U tom drugom slučaju, nelogično je da se zlato stavlja preko drvene graševine. Logičnije bi bilo da je preko monumentalne kamene građevine.
Nedaleko od crkve su tri distinktivna konusna uzvišenja. Do 1820. većina tadašnjih ‘stručnjaka’ tvrdila je da je riječ o prirodnm brdu. Tadašnji švedski kralj naložio je istraživanje i iskopavanje i dokazano je da se unutar kriju osstaci sahranjenog velikodostojanstvenika s plaštom, oružjem i svakodnevnim predmetima.
Naravno, za mene je pitanje da li su ovi ostaci otprije 1.500 godina unutar tumulusa dokaz graditelja i svrhe.
Tri tumulusa zovu ‘Kraljevskim grobnicama’. Međutim, s obje strane, su polurazrušeni tumulusi različitih dimenzija. Pretpostavlja se da ih je u Švedskoj nekada bilo između 2.000.3,000 tumulusa. Većina ih je uništeno, preorano, kamenje razbacano, samljeveno, sadržina pokradena.
Danas je nemoguće reči šta je dovelo da takve ekspanzije u gradnji konusnih zemljanih uzvišenja, koji su značili manipulaciju sa stotinama hiljada tona materijala.
Piše: Dr Semir Osmanagić
Središte švedskog kraljevstva, a još prije toga najznačajnija lokacija u Švedskoj je svakako Gamla Uppsala (‘Stara Uppsala’). Uppsala je danas četvrti najveći grad u Švredskoj. U Srednjem Vijeku tlo je bilo niže, rijekama se moglo ploviti kroz ovaj kraj čime je i značaj bio veći. Podizanje tla i nemogućnost plovidbe učinile su da je Štokholm preuzeo primat u švedskom druđtvu.
Na arheološko-muzejsko-crkvenoj lokaciji Gamla Uppsale, dominira kamena crkva. U njenim zidovima su (nekada) bili ugrađeni blokovi s runskim pismom, te blokovi koji su pripadali nepoznatoj utvrdi. To je bilo uobičajeno za srednjevjekovnu crkvenu rutinu. Pronašli bi lokaciju značajnu za lokalnu tradiciju, uništili njihove spomenike (hramove, megalitne strutkure) i tim materijalom sagradili crkvu i prateće objekte. U zidu oko crkve upotrijebljeno je hiljade tona kamena, različitih dimenzija i razliite vrste. Uočljiv je granit.
U legendama je prisutno sjećanje na nekadašnji raskošni hram. Po nekima riječ je o drvenoj konsturkciji, drugi pominju da je hram bio prekriven zlatom. U tom drugom slučaju, nelogično je da se zlato stavlja preko drvene graševine. Logičnije bi bilo da je preko monumentalne kamene građevine.
Nedaleko od crkve su tri distinktivna konusna uzvišenja. Do 1820. većina tadašnjih ‘stručnjaka’ tvrdila je da je riječ o prirodnm brdu. Tadašnji švedski kralj naložio je istraživanje i iskopavanje i dokazano je da se unutar kriju osstaci sahranjenog velikodostojanstvenika s plaštom, oružjem i svakodnevnim predmetima.
Naravno, za mene je pitanje da li su ovi ostaci otprije 1.500 godina unutar tumulusa dokaz graditelja i svrhe.
Tri tumulusa zovu ‘Kraljevskim grobnicama’. Međutim, s obje strane, su polurazrušeni tumulusi različitih dimenzija. Pretpostavlja se da ih je u Švedskoj nekada bilo između 2.000.3,000 tumulusa. Većina ih je uništeno, preorano, kamenje razbacano, samljeveno, sadržina pokradena.
Danas je nemoguće reči šta je dovelo da takve ekspanzije u gradnji konusnih zemljanih uzvišenja, koji su značili manipulaciju sa stotinama hiljada tona materijala.