Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

Troja - Turski Hisarlik ili hercegovačka Gabela?

Ovaj blog nije vezan uz društveni inženjering no kako sam u posjeti Turskoj, odlučio sam napisati svojevrsni putopis. Zemlja koja je u posljednjih par tjedana poznata isključivo po terorizmu i vojnom puču trenutno prolazi kroz tipične tekovine vezane uz takva razdoblja - gradski trgovi su iz večeri u večer prepuni pristalica demokracije, pjeva se i pleše na zvuke tradicionalne glazbe, sve zgrade imaju desetmetarske zastave, gledaju se dokumentarci o Ataturku, a razdragana gomila hipnotički uzvikuje Erdoganovo ime.

 

FOTOGRAFIJE TROJE MOŽETE POGLEDATI OVDJE

Sa slavonskobrodskim prijateljima Ivanom i Majom odlučio sam se na ovo putovanje koje idealno povezuje ugodno i korisno, te smo nakon brzinske epizode u Istanbulu krenuli ka ključnoj destinaciji - priobalnom gradu Canakkaleu, u Bosni prepoznatom kao Čanak. Grad koji leži u Aziji i Europi poznat je po trima bitnim stvarima. Prva je Bitka kod Galipolja, poznata po svojoj krvavoj sudbini u kojoj su se u drugoj polovici 1915. godine okušali Otomani i Saveznici i gdje je tadašnji zapovjednik Kemal Ataturk do sramote obezglavio sile Antante sastavljene od golobradih dobrovoljaca iz Irske, Australije i Novog Zelanda. Priča se da je poluotok bio natopljen krvlju poput poplave, a Turci danas sve slave kao 'Bitku kod Čanakale'. Druga je admiral Piri iliti Piri Reis, legendarni kartograf i gusar najpoznatiji po svojoj čuvenoj karti Novog svijeta sastavljenoj 1513. Karta prikazuje obje Amerike i Antarktiku bez ledenog pokrova - kao izvor naznačio je Kolumba no danas se vjeruje da je karta ili falsifikat iz 18. stoljeća ili plagijat neke daleko ranije karte s nepoznatim i mističnim podrijetlom. Nama je posebno bitna karta iz 1526. zvana 'Dalmacja kijilari' s čak 23 karte hrvatske obale i otoka čime je stvorio bazu za kasnije karte. Pogubio ga je sultan Sulejman Veličanstveni u Egiptu pa su tako izgubljene i posljednje mogućnosti za otkriće eventualnih karti iz Aleksandrijske knjižnice koje mnogi sumnjaju da je uistinu plagirao.

Treća baština je ona koja je me je ponajviše i privukla, nakon nevjerojatno bogate začinjene kuhinje i riznice slatkiša koje se ne bi postidio ni Willy Wonka. Riječ je naravno o Hisarliku, Troji ili Truvi. Čak i u prilično skromnim okruženjima općeg znanja praktički svatko zna za Trojanskog konja i prelijepu Helenu, kao i Ahilovu petu. Homera isto tako, iako ga najčešće vežu uz Simpsone. Na zgarištu velike civilizacije uzdigao se Ilium koji je opstao sve do uspona Konstantinopola. O legendi se pričalo stoljećima no suvremeni 'Indiana Jonesovi' počeli su se pustolovinom baviti tek nakon Kolumba. Pierre Belon i Pietro Della Valle prvi su današnju Troju povezali s Alexandria Troas lokacijom koja je i danas nalazište na nekih dvadesetak kilometara južno od Hisarlika. Jean Baptiste LeChevalier kasnije je Troju 'pronašao' u Pinarbasiju, čime je u igri 'toplo-hladno' došao na petnaest kilometara bliže. I sve do 1822. ove dvije lokacije predstavljale su poprište kultnog rata iz davnina, sve do škotskog novinara Charlesa Maclarena. Njegove navode odlučio je istražiti američki istraživač Frank Calvert, a onda je u priču ušao Heinrich Schliemann - i sve ostalo je povijest. On je datirao i različite periode zdanja, a kroz šezdeset godina iskapanja napokon je otkrio i brdo Hisarlik. Njegov prilično egoističan i prgav stav prikriven visokom kupovnom moći uništio je jedan veći dio originalnog zdanja svojim amaterstvom i grubim metodama iskopavanja, a i sam se prilično potrudio da ostane jedini zaslužan za veliko otkriće.

Danas njegovo ime učimo u školama i poslovično 'crno-bijelim' metodama obrazovanja ne proučavamo stvarnu storiju njegovih egotripiranja. Dorpfeld i Blegen nešto kasnije potvrđuju kako lokacija sadrži čak devet građenih gradova, jedan ponad drugog, a razmatra se i čak 46 nivoa gradnje. Profesor Korfmann 1988. otkriva i brončane strijele i ljudske ostatke iz 12. st. pr. Kr. što je svojevrsan dokaz Trojanskog rata iako je samo razdoblje itekako podložno raspravama. Nakon što je otkrivena tehnika 'molekularne arheologije' teoretičari zavjere dobili su značajan vjetar u leđa pošto Turci od 2013. odbijaju preko 100 zahtjeva za proučavanjem lokacije među kojima se ističe Sveučilište u Wisconsinu - zato akademski krugovi potiču daljnju raspravu o pravoj prirodi Troje. Canakkale je danas jedan sasvim ugodan i lijep grad na moru koji u svom gradskom centru sadrži brojne monumente od kojih se ponajviše ističe Trojanski konj iz filma Wolfganga Petersona kojeg su obilježili Brad Pitt (Ahil), Eric Banadinović (Hektor), Orlando Bloom (Paris) i Diane Kruger (Helena). Sama lokacija u Hisarliku prilično je neiskorištena - ulaz je nekih pedesetak kuna, pred vratima je loše dizajniran i realiziran konj, sa svih strana vrebaju šanerski fotografi koji vam nastoje uvaliti ono što niste ni tražili, a građevine i drevni zidovi toliko su nezaštićeni da doslovno možete preskočiti ogradu i bez ikakvog nadzora slikati se i uzimati kamenje kao suvenire. Jedino što otkriva značaj su arheolozi koji i dalje neumorno kopaju, kao da su na nekom gradilištu okupanom suncem i neugodnih četrdeset stupnjeva van hlada. Suveniri su gotovo neugodno jeftini pa ogromnog konja odličnog dizajna teškog više od pet kilograma možete kupiti već za dvadeset kuna.

Ono što također moram pohvaliti su turske ulice koje praktički na svakom kutku imaju trgovine s knjigama, i to poglavito turskih autora. No ostaje taj neki gorak okus u ustima, pošto sam uvjeren da bismo čak i mi bolje iskoristili ovakav turistički potencijal, kakav danas imaju samo Gobekli Tope ili Visoko. Zato je prava šteta što Priceova teorija o hercegovačkoj Troji nikada nije uzela zamaha niti ima očekivano arheološko uporište s obzirom na sve pisano o samim lokacijama. Roberto Salinas Price inače je rođen u glavnom gradu Meksika davne 1936. godine, a uz školovanje (filologija) u SAD-u okušao se i u hotelijerskom biznisu, baš kao kolega mu Daniken. Za života je napisao tri knjige i sve su tematski vezane uz Homera dok je četvrta nedovršena i naprasno prekinuta upravo njegovom smrću. Njegova teorija o hercegovačkoj Gabeli podignula je popriličnu prašinu, ponajviše u samoj regiji i među žiteljima ove skrovite no prilično raskošne arheološke lokacije. Njegova teorija u javnost je izašla u posve loše vrijeme, neposredno nakon Međugorja, pa je s dozom sarkazma dočekana u stručnim krugovima i ostaje žal što igra sreće nije bolje tempirala ovaj možda izuzetno bitan trenutak.

Pitanje svih pitanja nije ono vezano samo uz postojanje Troje već i eventualnoj pravoj prirodi otkrića - ukoliko Gabela nije Troja, što ona je? Jer nešto definitivno postoji u geolokaciji rijeka Cetina - Dubrovnik - Ivan planina, kao i obližnjim otocima. Price je razmatrao Ilijadu i Odiseju kao kriptiranu opisnu kartu u riječima, dakle jedan format ne tako blizak današnjem razmatranju. Dodatno je podgrijao lokalpatriote i potencirao gnjev u akademskim 'mainstream' krugovima tako što bi s tom teorijom i svo priobalje pridobilo 'grčke' konotacije pa je tako Brač automatski postao Lezbos, a najhrabriji su se drznuli i u otkrivanje Atlantide. S druge strane, drevni narodi na ovim prostorima isto tako su preko noći postali 'Grci'. U prilog mu ide topografija i nazivi rijeka i uzvisina prilično slični onima u Homerovom epu, za kojeg uzgred rečeno Price tvrdi da vjerojatno nikada nije niti postojao. No, kao što rekoh maloprije - ukoliko su Daorson i Ilios zaista u turskom Hisarliku, što je onda u Gabeli?

Zadnje ažuriranje utorak, 06 decembar 2016 13:11
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved