(Viseći vrtovi kraljevske palače u Babilonu)
Mezopotamiju smatraju kolijevkom civilizacija koje su nastajale u dolinama velikih rijeka-Eufrata i Tigrisa, Nila, Žute rijeke i drugih.To je „Zemlja između dviju rijeka“ ili „Kuća dviju rijeka“.Tu je nastao antički grad Babilon - „Božija vrata“ ili sumerski „Božiji dvori“, vrata, kroz koja se spuštaju bogovi s Neba, na kvadratnoj površini od 480 ha.Smješten je u Mezopotamiji, istočno od Eufrata, 50 km.južno od današnjeg Bagdada. Znamenit je po svojoj arhitekturi, krase ga velike trostruke zidine, hramovi, Ulica precesije, Ištarina vrata i Semiramidini t.zv.“ viseći vrtovi“.U djelu Septem orbis miraculis iz 3.st. Aleksandrijskog tehničara Filona iz Bizantije (neki navode Filona iz 4.st. iz Herakleje) „sedam svjetskih čuda“čine, pored ostalih, t.zv.viseći vrtovi kraljevske palače u Babilonu i zidovi Babilonije koje opisuje Herodot.Navodno su bili na sjeveroistočnom dijelu četverokutne kule. Zanimljiva je sličnost sa opisanom Platonovom ravnicom Atlantide, slična je i Hamurabijeva stela sa 282 zakona (281,25x360x72/1,6).Platon navodi, kako su vladari Atlantide jednom u pet i šest godina naizmjenično, prinosili žrtve, na steli klali vola, sudili, polagali zavjete i zakletve.To je dokaz, da je postojalo pismo i zvjezdani kalendar, u Babilonu je poznat Hamurabijev zakonik, a Rimljani su na Kreti podigli sličan spomenik sa zakonima kasnije.