Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

KNOSOS – POČETAK EVROPSKE CIVILIZACIJE?

Piše: dr. Semir Osmanagić, januar 2016.

Ako ste pripadnik elite i pritišću vas dokazi o temi koju želite sakriti, šta raditi? U oblasti arheologije i historije, odgovor je jednostavan. Preko svojih poslušnika iz (kvazi) naučnog svijeta, kojeg često nazivaju i “službenom naukom”, lansirate kontratezu. Zatim je promovirate preko svojih medijskih resursa. i onda sve relativizirate i tema ostane u vodama “legendi”, “pseudonauke” ili “teorija zavjere”.

Uzmimo primjer drevne Atlantide iz prethodnog civilizacijskog ciklusa koji je završio globalnom kataklizmom prije oko 12.000 godina. Platonovi zapisi, bazirani na Solonovoj posjeti egipatskim sveštenicima, je dokument koji je bio sveprisutan i nije se mogao sakriti od javnosti. Drugi dokumenti na ovu temu su nestajali u požarima, od Aleksandrijske biblioteke, do knjižnica Bagdada i Istanbula.

Međutim, naučni dokazi o postojanju velikog otoka ili malog kontinenta u Atlantskom okeanu (o kojima sam pisao u svojoj knjizi o Atlantidi, (www.alternativnahistorija.com) počinju da pritišću elite i naučni establišment. Njihov odgovor je slijedeći: premjestiti lokaciju iz Atlantika na neko drugo mjesto. Odjednom, započinje priča da je mitska Atlantida zapravo bila u Egejskom moru, na otoku Santorini u susjedstvu Krete, koja se (prema Will Durantu) smatra “početkom europskog civilizacijskog lanca.”

Santorini je zgodna lokacija jer je otok vulkanskog porijekla (kao i Atlantida), seže u duboku prošlost, a kultura je nastradala u strašnoj vulkanskoj erupciji.

Osim što mijenjaju lokaciju Atlantide, mijenjaju i vremenski okvir. Tako tvrde da je Platon bio u krivu kada govori o 9.600 godina prije nove ere, već nestalu civilizaciju proglašavaju deset puta mlađom. Zgodno po njih, brišu jednu nulu, pa umjesto 12.000 godina unatrag govore o 1.200 godina unatrag.  Pošto je vulkanska erupcija uništila civilizaciju, onda kao da je i nije bilo.

Slijedeći korak je da preko svojih producentskih kuća (ponajviše iz Engleske) snimaju skupe dokumentarce i prikazuju ih na svojim TV kućama kao što su National Geographic, History i Discovery Channel. Priča kruži svijetom nekoliko decenija čime se obeshrabruju nezavisni istraživači da pišu i istražuju ovu temu.

Međutim, činjenice su drugačije. Santorini jeste lijep otok u Egejskom moru, povoljne klime, nadomak drevne Krete, s delfinima koji se mogu povremeno vidjeti u moru, ali nema nikakve veze s Atlantidom.

Kreta, s druge strane, zaslužuje punu pažnju. Za antičku Grčku tvrde da je izvorište europskih civilizacija. A Kreta, koja danas pripada Grčkoj kao njen najveći otok, je starija za gotovo tri hiljade godina od onog, kako danas arheolozi i historičari definiraju starost klasične Grčke civilizacije! Kao datum razvijenih kultura na ovom otoku se uzima 5.650 godina unatrag.

Prisustvo hominida na Kreti je oko 150.000 godina, moderni čovjek je ovdje 12.000 godina, a prve neolitske zajednice 7.000 godina, piše u novom muzeju u centru glavnog grada otoka, Herakliona.

Otočani tvrde da se vrhovni grčki bog Zeus rodio ovdje. Otišao je živjeti na Olimp, vratio se u jednom momentu i tu mu se svidjela prelijepa Europa s kojom je imao troje djece. Na poziv supruge Here, nestašni Zeus morao se pridružiti nazad ostalim bogovima na Olimpu, ali je izgradio tri palače koje je ostavio sinovima. Najstariji sin Minos dobija najveću palaču i nakon smrti očuha postaje kraljem Krete. I, nanovo, otočani tvrde da je Zeus sahranjen na Kreti, potkrepljujući tu tvrdnju obrisima nekoliko otočkih vrhova za koje kažu da tvore glavu, bradu i tijelo Zeusa.

Doduše, sada se može postaviti pitanje da li bogovi umiru? U ovom slučaju, dolaskom antičkog Rima i njihovim osvajanjem Grčke, “umrli” su i svi bogovi sa Olimpa, a došli su neki drugi, predvođeni Jupiterom.

Palača u Knososu, najveća na otoku, genijalan je poduhvat građen milenijumima prije uspona antičke Grčke. Tu mislim i na onaj prvi kompleks od 800 soba, a pogotovo onaj drugi koji je uslijedio nakon erupcije vulkana Tera prije 3.700 godina, i koji je imao 1.200 soba. Kompletna palača je bila prekrivena zemljom sve do kraja XIX stoljeća i nije se znalo za njeno postojanje.

Na Kretu iz Atene tada dolazi Heinrich Schliman sa željom da započne iskopavanja. Kreta je još uvijek pod Turskom. Schliman skupo kupuje zemljište gdje je mislio iskoavati. Tada se vrijednost zemljišta određivala po broju maslina. Prodavci su mu tvrdili da na terenu ima 2.000 maslina i zaradili su velike novce. Schliman je prebrojao samo 800 maslina, shvatio da je prevaren i ljutit otišao natrag u Atenu. Na mjestu njegove kuće, u glavnom gradu Grčke, danas je numizmatički muzej. Sudbina je htjela da Schliman postane poznat po pronalasku drugog drevnog nalazišta u današnjoj Turskoj kojeg je nazvao Troja.

Britanac Arthur Evans postao je novi vlasnik zemljišta nakon Schlimana. Za samo tri godine (1.900. – 1.903.) započeo je i realizirao grandiozni arheološki projekt iskopavanja i restauracije, kako se ispostavilo, najveće palače drevnog svijeta.. Na ulazu u svjetski poznato nalazište Knosos nalazi se njegova statua. Vodiči još uvijek koriste rezultate njegovog istraživanja za priču zainteresiranim posjetiocima.

Evans je ispod naslaga zemlje otkrio palaču na pet nivoa. Mreža prostorija, prolaza, trgova i stepenica toliko je kompleksna da se može nazvati labirintom. Stoga je Evans proglasio Knosos lokacijom još jednog drevnog mita: Minotaura. Ovaj plod inžinjeringa čovjeka i bika bio je zatočen u labirintu Knososa.

Kralj i kraljica Knososa imali su toalet pokraj svojih soba i to s tekućom vodom. Srednjevjekovna zapadna Europa ni nakon pet hiljada godina neće znati za beneficije tekuće vode u WC-u.

Evans je imao sreće i pronašao je sjajno očuvane primjerke kulture koju je prozvao “Minoanska kultura”, a prema mitskom kralju Minosu. Ogromni ćupovi, vaze i posude, uvijek izvanredno ukrašeni, danas su u muzeju u Heraklionu i nesumnjivo predstavljaju jednu od najbogatijih muzejskih zbirki na svijetu.

Glineni primjerci kočija s četiri tocka, govore da su se roba i ljudi prevozili na otoku mrežom puteva prije 5.000 godina. Na egipatskim crtežima Starog faraonskog kraljevstva, minoanski trgovci su uvijek prikazivani najbogatije i najsvečanije odjeveni.

Dvostrani disk s Faistosa prikazuje neku vrst simboličnog pisma koji još uvijek nije dešifriran. Spiralni raspored donosi simbole, slike i geometrijske znakove. Kalendar? Prognoza budućih događaja (od riječi “Knosos” dolazi “gnosis” – znanje, “prognosis” – prognoza, itd.) ?

Pojedini temeljni zidovi palače impresioniraju dimenzijama i masom. Ono što je građeno iznad njih bilo je manjih gabarita.

Arheološka struka danas Evansa žestoko osporava zbog njegovih metoda rekonstrukcije. Originalno, za noseće i ukrasne stubove korišteno je drvo, ali ga Evans nije koristio prilikom rekonstrukcije jer ono vremenom propada. Kao zamjenu je koristio beton. Specijalnim bojama je imitirao izgled drva, ali to se arheolozima ne sviđa. Međutim, bez rada Artura Evansa, koji je sam finansirao istraživanja, ne bi danas bilo rekonstruiranih sekcija Knososa.

Evans je u trogodišnjem periodu svakodnevno zapošljavao više od 100 ljudi, i Turaka i Grka, muškaraca i žena. Neprestano su radili na uklanjanju hiljada kubika zemlje i rastinja, ubrzano podižući zidove i stubove. Mada je imao dozvolu da pojedine artifakte (ako su bili u paru) odnese u Englesku, to pravo nije koristio. Želio je da otočko arheološko blago ostane tamo gdje je i pronađeno.

Kreta je, zasada neobjašnjivo, dostigla građevinski, umjetnički, ekonomski i politički vrhunac davno prije svojih sjevernih susjeda. Njihova velika flota je jedrila širom poznatog svijeta i trgovala sa starim Egiptom, Feničanima, Kanaanom i drugima. Utjecaj Krete se osjećao od grčkih otoka do teritorija današnjeg Izraela (2009. je otkriven grad Tel Kabri u Izraelu sa slikama i artifaktima nastalim pod utjecajima Krete). Homer je pisao da je na Kreti nekada bilo 90 gradova. Obližnji otok Santorini je također živio pod njihovim utjecajem.

Prije 3.350 godina, ogromna vulkanska eksplozija na Santoriniju donijela je erupciju lave i cunami koji se brzo proširio Mediteranom. Čitava flota moćne Krete je uništena kao i mnogi priobalni gradovi.

Zvijezda Krete počinje da tamni.

Ubrzo, antička Grčka s Peloponeza počinje da se širi. Minoanska kultura polako umire.

Ili, kako bi Grci to spretno ispričali, junak Heraklo (Herkules) dolazi na Kretu da se bori protiv pobješnjelog bika (rogovi bika su bili simbol minoanske kulture). Uspijeva da ga porazi i odnosi ga na Peloponez. Jedna era je završena, započinje druga čiji je vrhunac, dostignut hiljadu godina kasnije, i danas vidljiv na stijeni iznad Atene – Partenon.

Naša nauka u XXI stoljeću ne zna kako se zvala ova sjajna kultura na Kreti, hiljade godina unatrag. Prozvali smo je minoanska. Naša nauka nije otkrila genezu vrhunaca ove izolovane zajednice.

Ako dođe vrijeme da se dozna sveobuhvatna istina o Mediteranu i Atlantiku, onda će biti formirana i prava hronologija civilizacija koje su cvjetale ovim velikim morima.

Zadnje ažuriranje ponedjeljak, 18 januar 2016 13:43
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved