Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

Greška
  • JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /homepages/24/d234954340/htdocs/piramidasunca.ba/media/k2/galleries/10560
Obavijest
  • There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery PRO plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: media/k2/galleries/10560
A+ A A-

TURISTIČKA DESTINACIJA CESAREA, IZRAEL: ENERGIJA ZABORAVLJENOG VAŽNOG GRADA

Piše: dr. Semir Osmanagić

Januar 2016.

Cezareja (lat. Cesarea, arap. Qisarya) je jedan od onih gradova koji su bili važni i prevažni za svoje vrijeme i odakle se određivala sudbina civilizacija, carstava i religija. Danas je prekriven velom zaborava.

Iz Haife nam je trebalo gotovo sat vožnje do Cezareje. Sada su nam blizu i Tel Aviv (pola sata) i Jeruzalem (sat i po vožnje).

Na ulazu u Cezareju dočekuju nas srednjevjekovne zidine, ostaci utvrde koju je izgradio francuski kralj Louis IX 1252. Identičnu sliku je našla grupa Bošnjaka, bosanskih muslimana, koji su prije 140 godina izbjegli iz Bosne u najudaljeniji dio Otomanskog carstva. Naime, nakon što je Austro-Ugarska anektirala Bosnu 1878. dio izbjeglica je narednih nekoliko godina utočište potražilo na obalama Mediteranskog mora, današnjem Izraelu, nekadašnjoj pokrajini Palestini.

Bošnjaci su u blizini ruševina Cezareje izgradili svoje selo, bavili se zamljoradnjom, ali i ribarstvom. Homogena zajednica je ovdje ostala do 1948. kada su napustili svoj novi dom u nemirima koje je sobom donijelo formiranje izraelske države na palestinskom teritoriju.

Dvije hiljade godina unatrag i povratak u doba židovskog kralja Heroda Velikog koji je izgradio luku (25.-13. g.p.n.e.) na lokaciji nekadašnjih sidonijskih vladara. Oni su opet ovaj teritorij dobili od Perzijanaca prije dvije i po hiljade godina u znak zahvalnosti za pomoć njihovoj floti dok su osvajali grčke gradove.

Dolazak antičkog Rima na teritorij tadašnje Filisteje/Palestine na smjeni milenija, pokazao je poniznost Heroda prema novim vladarima. Novu modernu luku nazvao je u čast tadašnjeg rimskog vladara cezara Augustusa. Pošto je bilo više gradova podignutih u njegovu čast, ovaj je bio poznat kao Cesarea Maritima.

Ova luka nije napravljena pod okriljem zaljeva ili poluotoka. Herod je inžinjerskom genijalnošću napravio dva velika lukobrana, betonirao ih i zaštitio velikim stijenama. Po prvi put je jedna luka napravljena direktno na otvorenom moru i to sa ulazom širim od 70 metara. To je bilo jedno od najvećih tehnoloških čuda starog vremena.

Grad se brzo razvio oko luke koja je postala nezaobilazna tačka za trgovce, putnike i vojnike koji su putovali od Tyra prema Egiptu, Damasku, Anadoliji, Grčkoj ili Rimu. Luka je ujedno bila i najsigurnija, odmah nakon Aleksandrijske.

Arheološka iskopavanja traju od 1960-ih, a ona u posljednjih desetak godina otkrivaju da je luka imala pristaništa za brodove, sekcije za njihovu opravku i izvlačenje na kopno, pretovar i utovar.

Ubrzo se grad počeo širiti. Herod je napravio rimski hram, pozorište i hipodrom za 20.000 posjetilaca. Impresivnu repliku pozorišta nedavno su podigli Izraelci. U središtu grada je vrlo lijepa fontana s kipovima smještena na raskršću dvije avenije. Mada su kipovi zabranjeni u judaizmu, Herod je prešao preko toga u čast svojih novih nalogodavaca. A pitanje vode je još interesantnije. Naime, u okolini nema prirodnih izvora vode, rijeka ili jezera. Herod je napravio dva dugačka akvadukta kojim je doveo vodu s obližnjih planina. Akvadukti su bili u funkciji u narednih hiljadu godina. Cezareja je ubrzo postala administrativni centar pokrajine Judeja u rimskom imperiju.

Obilazak arheoloških iskopina nas dovodi do ploče (također replika, original je u muzeju u Jeruzalemu) na kojoj je latinski tekst i gdje se jasno vidi ime Pontijusa Pilata, rimskog namjesnika u Judeji. Ovo otkriće bila je višestruka potvrda: prvo da je Cezareja bila administrativnim sjedištem rimskog carstva, drugo da je Pilat zbilja postojao i treće da se njegova vladavina odvija u periodu koji mu se i pripisuje u Bibliji. Na jednom od svojih putovanja iz Cezareje u Jeruzalem, Pontijus Pilat donosi odluku o razapinjanju Isusa Krista.

Svoj pečat gradu su ostavljali važni povijesni likovi kao Sveti Petar koji je ovdje krstio Rimljanina Kornelijusa najavljujući kršćanstvo kao buduću vladajuću religiju te Sveti Pavle koji je ovdje bio u zatvoru prije odlaska u Rim, da traži slobodu od cezara. Pamfilijus osniva biblioteku u kojoj skuplja sve dostupne drevne tekstove. Tada je Cezareja imala zbirku od koje je samo ona Aleksandrijska bila veća i bogatija.

Padom Rima, Cezareja postaje glavni grad Bizantijske Palestine. Pred naletom Arapa, Cezareja pada kao posljednja i Arapi postaju većina u gradu. Tako ostaje do dolaska križara koji preotimaju grad početkom XII stoljeća. Legendarni Saladin vraća grad pod muslimansko okrilje, da bi ga engleski kralj Ričard Lavljeg Srca preoteo i protjerao sve muslimane. Francuski kralj Louis IX diže jake fortifikacijske zidine, ali već 13 godina kasnije (1265.) egipatski sultan Baybar osvaja Cezareju, pali je i uništava. Grad je napušten u narednih 600 godina, akvadukti  više nisu u funkciji, poljoprivredna zemljišta postaju pustinjom.

Koncem XIX stoljeća dolaze Bošnjaci, a nakon sedam decenija i oni odlaze. Njihovim napuštanjem grada, Jevreji osnivaju malo ribarsko naselje, bošnjačka džamija postaje bar.

Ipak, nakon početka arheoloških istraživanja 1960. lokacija postaje turističkim centrom. Posljednjih desetak godina izvršena su sistematska i obimna iskopavanja i na dubinama od 4-7 metara pronađeni su sjajni primjerke rimske i bizantijske arhitekture. Bio sam impresioniran temeljitim radom izraelskih arheologa i promocijom lokacije u turističke svrhe.

Grade se hoteli, resorti, turisti dolaze.

Obilazak hipodroma oživljava drevne utrke pored mora, mozaici na dnu prostorija raskoš palača, a elegantni kipovi, amfiteatri i hramovi neko prohujalo vrijeme.

Danas Cezareja pripada novoj državi i novoj religiji. Njen značaj je ostao samo historijski, a čini se da samo kamen pamti vremena kada su ovdje donošene odluke o sudbinskim pitanjima tadašnjeg čovječanstva.

Galerija slika

{gallery}10560{/gallery}
Zadnje ažuriranje ponedjeljak, 08 februar 2016 09:58
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved