Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

TURISTIČKA DESTINACIJA BETLEHEM, PALESTINA: ENERGIJA KRISTA

Piše: dr. Semir Osmanagić

Januar 2016.

Vozim se zapadnom obalom rijeke Jordan. Istočno od mene je država Jordan, put pripada Izraelu, a zapadno je moderni geto poznat pod imenom Zapadna Obala (West Bank) kojim upravlja Palestinska samouprava.

Stotine kilometara betonske i žičane ograde odvojilo je Palestince od Izraelaca. Svakodnevno, na izlaznim punktovima, Izraelci odlučuju da li će taj dan pustiti Palestince da uđu u Izrael i omoguće im da rade ili ne. Na dvije palestinske teritorije, u potpunosti okružene izraelskom teritorijom, nema nikakve industrije.

Ipak, jedan punkt je gotovo neprekidno otvoren, onaj prema Betlehemu. Sporazumom iz Osla 1995. Izrael je predao Palestincima na upravljanje grad Betlehem kojeg su preoteli od Jordana 1967. Ovi su ga pak dobili na upravljanje 1948. kada je Palestina podijeljena na arapski i jevrejski dio. Prije toga gradom su upravljali Britanci, još prije Otomanska imperija, u srednjem vijeku su se smjenjivali Križari, Memluci, Arapi, Bizantinci, Rimljani.

Ne čudi višemilenijumska želja za vladanjem gradom koji danas ima pedesetak hiljada stanovnika. Naime, ovo je bilo važno mjesto za Kanaansku kulturu, Nakon toga ovdje se rodio i bio krunisan prvi jevrejski kralj David o čemu piše Stari zavjet. Po Novom zavjetu Betlehem je rodno mjesto Isusa Krista.

I upravo stoga u Betlehem su uprte oči čitavog svijeta, osobito za doba Božića. Turisti dolaze u grad, svih trideset hotela su puni, 300 radionica proizvodi suvenire. Sezona Božića ovdje je neuobičajeno duga: prvo ide katolički Božić 25. decembra, zatim armenski 6. januara, a slijedi ga grčko-ortodoksni 7. januara. Ovo je jedini palestinski grad koji ima vlastiti prihod, onaj turistički.

Glavna crkva u gradu pod istim krovom udomljuje i katoličku i grčkopravoslavnu i armensku crkvu. Prilikom moje posjete u januaru 2016., u toku je bila restauracija unutrašnjosti crkve, ali svejedno, kolone turista su bile u posjeti.

Naravno, razlog nije samo obilazak jedne crkve. Ona je podignuta na mjestu na kome se, po predanju, nalazila pećina u kojoj je Marija na svijet donijela Isusa, čije će učenje biti osnovom za nastanak kršćanstva.

Nivo ispod glavnog hola crkve ima stepenice koje vode prema manjem ograđenom prostoru. Na podu je rupa okružena metalnom zvijezdom s četrnaest krakova. I upravo ispod te rupe, tvrdi se, je pećina gdje su bile najčuvenije jaslice na svijetu.

Brojni vjernici su ispred mene. U atmosferi se osjeća poseban ugođaj: iščekivanje, susret s mjestom gdje je rođen “sin Božji”. Neki od posjetilaca padaju ničice na koljena, ljube zvijezdu, pružaju ruku prema rupi da osjete strujanje zraka. Mnogima je ovo trenutak kojeg nikada neće zaboraviti, jer su ga odavno priželjkivali. Naravno, sijevaju blicevi, foto aparati se ovdje ne gase.

Milioni posjetilaca učinili su energije ovog mjesta posebnim. Kao da se osjeca prisustvo blage energije Isusa, energije ljubavi, povezivanja, praštanja, svijetla.

Tri metra do rupe je drugi natkriveni prostor za koji se tvrdi da su ga Josip i Marija koristili za stanovanje. Posebno je ukrašen.

Pećine se ne vide, samo granitne ploče i crkvena obilježja. Nova kolona dolazi, mi odlazimo.

Ovaj grad je bio neobično važan kroz historiju: Betlehem u Judeji. Na ovom mjestu su tokom doba Kanaana podigli prvi “Hram rođenja” prije gotovo pet hiljada godina. Slijedili su Egipćani i Jevreji. U četvrtom stoljeću naše ere carica Helena, majka Konstantina Velikog koji je ustanovio kršćanstvo kao službenu državnu religiju, podigla je, na mjestu starog hrama, “Crkvu rođenja”.

Mjesto Isusovo ovim je i službeno obilježeno.

Bez obzira na tvrdnje nekih historičara da je Isus zapravo rođen u drugom, manje značajnom Betlehemu, u Galileji, pedesetak kilometara odavde.

Zadnje ažuriranje petak, 12 februar 2016 14:42
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved