Logo
Print this page

KAMBOƉA: ANGKOR ARHEOLOŠKI PARK

Piše: dr. Semir Osmanagić

Siem Riep, Kambođa

April, 2017.

Kada je francuski istraživač Herin Mohout 1858. otkrio veličanstveni hram u srcu kambođanske džungle, svijet je bio ushićen. Ubrzo se saznalo da ovdje nije riječ o jednom hramu, poznatom kao Angkor Wat, već o mreži od hiljadu hramova koji su nadmašili sve što su izgradili antička Grčka ili Rim. Zlatni period arhitekture Kmera trajao je od 800.-1.200. godine.

*** 

Posjet Kambođi mi je dugo bio na listi. Sada ga ispunjavam, a u društvu su mi Valery, Bruce, Tonia, Frank, Adele, Dixie, Allister… Siem Riep je kapija kroz koju prođe više od polovine stranaca, više nego kroz glavni grad Pnom Pen. UNESCO zaštićeni hramovi privlače pet miliona turista koji ostavljaju milijarde dolara ekonomiji ove zemlje koja ima 15 miliona stanovnika.

U Srednjem Vijeku, kmerska država je obuhvatala veći dio jugoistočne Azije: današnji Tajland, Laos, Vijetnam i Kambođu. Najveći grad na Planeti bio je milionski Ta Prom u XII stoljeću nekoliko kilometara dalje od današnjeg Siem Riepa.

Moja turneja počinje na +36 stepeni u Kambođi, a završit će na -12 stepeni na Tibetu.

***

Kralj Jasowarman gradi u XI stoljeću sistem kanala i umjetnih jezera za navodnjavanje koji je omogućio Kmerima tri žetve riže godišnje. Zahvaljujući uspješnoj poljoprivredi, Kambođa postaje, uz Kinu, vodeća azijska sila. Dolazi do gradnje veličanstvenih struktura. Kralj Surjawarman II (“Zaštitnik Sunca”) gradi najveći vjerski objekt na svijetu od 1.113.-1.150.:  Angkor (“grad”) Wat (“hram”).

Kraljevi su se smatrali božanstvima. Svaki je sebi gradio hram, posvećen nekom od bogova s kojim bi se, nakon smrti, trebao sjediniti. Riječ je o hindu običaju. Kralj Surjawarman II je imao želju sjediniti se s bogom Višnu. Stoga je Angkor Wat i kraljevski hram i grobnica, kako tvrde arheolozi.

Inače, Višnu je jedan od tri najvažnija božanstva u hindu partenonu, uz Šivu i Brahmu. Pravo ime hrama nije sačuvano. Angkor Wat je ime koje su koristili tajlandski osvajači. Doduše, niti uloga hrama nije dokazana, jer ovdje se nije molilo, ovaj kompleks je bio predviđen kao mjesto gdje bogovi mogu prebivati. Uloga grobnice je također pod znakom pitanja, jer nisu pronađeni kraljevski ostaci.

Impresionira građevinsko umijeće graditelja ovih hramova. Pretpostavlja se da je za gradnju Angkor Wata bilo potrebno 300.000 ljudi, u periodu od 30 godina. Kompleks nikada nije dovršen, a gradnja je prestala neposredno nakon kraljeve smrti. Hram je u potpunosti izgrađen od kamena, od blokova pješčara. Logistika je bila enormna i obuhvata ekipe za eksploataciju kamena, zatim slonovski transport s udaljenosti od 65 km, obradu i brušenje, podizanje i uklapanje, klesanje reljefa. Nepostojanje međuprostora i zakrivljenost blokova, šest do osam strana koji perfektno pašu jedan uz drugi (na hramu Preah Vihear uočio sam četiri bloka s dvanaest uglova/stranica), samo su neka od naprednih građevinskih umijeća koja su vidljiva.

Ne čudi da nacionalna zastava Kambođe upravo nosi simbol tri tornja iz Angkor Wata. Boje zastave simboliziraju kmerski narod, historiju i religiju (budizam). Čak i u vrijeme zloglasne vladavine Crvenih Kmera, zlatna silueta tri tornja je zadržana na zastavi.

Prelaskom Kmera na budizam u XIII stoljeću, prestaje važiti princip božanskog vladara. Hramovi počinju propadati. Šuma osvaja nekad veličanstvena zdanja. Dolaskom Tajlanđana u XV stoljeću, kmerska država tone u zaborav.

Ono što je, pak, važnije od površinske uloge hramova u Kambođi, kao simboličnog odraza moći pojedinih vladara i njihovih religijskih uvjerenja, jeste kosmička arhitektura. Stoga su za objašnjenje ovih impresivnih struktura važniji arhitekti u odnosu na vladare.

Angkor Wat je okružen otkopom širokim 200 metara i dugačkim šest kilometara, ispunjenim vodom. Arhitektima ovog kompleksa to je bio simbol praokeana.

Kmerska kosmologija dominira hramovima. Koncentrični kvadratni ili pravougaoni kompleksi, fokusiraju energiju prema centru.

U centru su uzdignuti piramidalni tornjevi preko kojih se skuplja i zatim transferira energija prema kosmosu. Time se spajaju dva svijeta, dvije dimenzije, Zemlja i kosmos.

U slučaju Angkor Wata, na vrhovima terasa, koje se penju i sužavaju, locirano je pet tornjeva, u obliku lotosovog cvijeta. On simbolizira, drevnu piramidalnu planinu Meru, dom bogova. Arhitekte su zamislile da je Angkor Wat potpuna imitacija ove svete planine, koja je “axis-mundi”, spoj dva svijeta. Stoga, ovaj hram nije samo prebivalište bogova već i spoj Zemlje s Nebom. Pretpostavlja se da je taj spoj u obliku energetske zrake, putem koje bogovi šalju znanje prema našoj Planeti.

Najviši, centralni toranj, visok je 66 metara. Do njega se dolazi stepenicama koje postaju sve uže i strmije. I, ponovo, simbolički, na vrhu stepenica spajate se s nebeskim svijetom.

U središtu kompleksa je kvadratni blok, koji se ističe u odnosu na ostale. On nije samo centar ovog kompleksa već i centar Univerzuma.

Orijentacija hramova je vrlo precizna prema stranama svijeta, Istok-Zapad, Sjever-Jug. Time se omogućava nesmetan protok energije kroz prilazne puteve hramova.

Otvori na vrhovima tornjeva omogućavaju sunčevoj svjetlosti, kada pada pod uglom od 90 stepeni (dakle na dan ljetnog solsticija, 21. juna) da osvjetli središte prostorija. One su povezane kamenim okvirima/prolazima koji stvaraju iluziju ogledala.

Kmerski hramovi su ogromne observatorije i kalendari, koji pokazuju napredno znanje njihovih arhitekata/astronoma i stručnjaka za kretanje energija. Upravo njihova imena ostaju nepoznanica.

Prema kmerskim i sanskritskim tekstovima, hramovi su morali biti u potpunoj harmoniji s kosmosom. Raspored objekata i puteva pratio je kretanje Sunca i Mjeseca. Centralna os građevina bila je u suglasju s kretanjima planeta. Na taj način, hramovi su postajali mikrokosmos, “mandale”, dijagrami kosmosa.

Zbog svega toga, hramovi su, kosmički, astronomski, politički, geofizički i duhovni centri civilizacie.

Moja posjeta Angkor arheološkom parku obuhvatila je najznačajnije hramove, koji su redom pod zaštitom UNESCO-a. Obilazeći ih, vodim bilješke:

1. Angkor Thom: Bayon – Lica, za koje pogrešno smatraju da predstavljaju Budu, su samo površinski nivo kompleksa. Dublji nivo je o sakralnoj geometriji, inžinjerima istim kao i u Palenqueu i Chitzen Itzi. Visina kipova je vezana za Fibonačijev niz. Spirale, oblik piramida, voda, arhitektonski stil kao kod Maja, isti kameni lukovi, blokovi sa šest i osam strana (uglova), isti prilazni plato, kojim se “lebdi iznad vode” i onda, putem hrama, dodiruje nebo. Kralj: Javavarman VII ovdje premješta glavni grad Kmera koji je dostigao million podanika.

2. Ta Prohm – Uklesani lik stegosaurusa, očigledan primjer znanja o dinosaurusima starim 155 miliona godina, davno izumrlim. Detalj koji govori o arhitektima. Neobičan spoj stogodišnjih korijena i kamenih blokova.

3. Angkor Wat – strmi uspon ka vrhu piramidalnog hrama, “penjanje ka nebu”. Kvadratni blok u središtu hrama, “Centar univerzuma”. Eho komora – udariti se tri do pet puta u grudi, ljekoviti efekt.

4. Preah Vihear Hram – kompleks na četiri nivoa. Podignuti na kamenom, vulkanskom tlu, u kombinaciji s blokovima pješčara. Isto kao i na ostalim hramovima, perfektna gradnja, kameni prozori koji stvaraju “efekat ogledala”, orijentacija prema stranama svijeta. Iznad kamenih okvira su blokovi s dvanaest uglova.

MEDITACIJA

Diseminacija znanja širom Planete. “Inžinjeri” su mapirali čitavu Planetu i gradili, uz pomoć lokalnih zajednica, piramidalne hramove. Koristili su lokalne bogove, običaje, vjerovanja… Arhitektura je podređena energetskim efektima. Kompleksi hramova postaju energetske mašine, spajaju se energetskim zrakama s nebom. Čak i kada su lica i kipovi uništeni, energetske mašine i dalje rade.

*** 

Posjeta ovim izoliranim, kambođanskim hramovima uvjerila me u jedno: na Planeti je postojao globalni proces megalitne gradnje kroz prostor i vrijeme.

Nemoguće je da je identična obrada blokova na Uskršnjem Otoku, Egiptu (preddinastijski vladari), Meksiku (Maje, ali i ostale civilizacije), pred-Inskom Peruu, bosanskom Daorsonu, hrvatskoj Aseriji i Varvariji, crnogorskom Meteonu, libanonskom Balbeku ili kambođanskom Angkoru. Ovdje su inžinjeri iste škole podučavali lokalno stanovništvo strukturnoj stabilnosti, sakralnoj geometriji, energetskim parametrima…

Galerija slika

{gallery}11725{/gallery}
Zadnje ažuriranje srijeda, 26 april 2017 11:11
jm

Najnoviji članci od Administrator

Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved