Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

Greška
  • JFolder: :files: Putanja nije direktorij. Putanja: /homepages/24/d234954340/htdocs/piramidasunca.ba/media/k2/galleries/11892
Obavijest
  • There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery PRO plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: media/k2/galleries/11892
A+ A A-

ČAROBNI OTOČIĆ NA ZELENO-PLAVOM MLJETU

Piše: dr. Semir Osmanagić

Mljet, juni 2017.

Odsjeli smo u Babinom Polju, najvećem mjestu na Mljetu. Šesnaest naselja, ukupno 1.100 stanovnika najjužnijeg i istovremeno najistočnijeg, većeg jadranskog otoka. Ujedno i najzelenijeg, 85 posto otoka je prekriveno šumom.

S jedne strane, ljepota Mljeta izazivala je gorku sudbinu otoka. Benediktanci su otok napustili 1869. proklevši stanovništvo otoka. Sve su radili obrnutim redoslijedom. U molitvenu bi procesiju išli u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Kada bi palili svijeće, okretali bi ih naopako. I tako je završilo prisustvo ovih, u crno obučenih, monaha.

Još od 1151., kada su Benediktanci iz Apulije dobili pravo na otok od zahumskog (srpskog) kneza Dese Vlaisavljevića, to je dočekano nezadovoljstvom domaćih benediktanaca koji na Lokrumu imaju svoj samostan od 1203.

Jedna od legendi kaže da su rimski vojnici prije dvije hiljade godina opsjedali Mljet, nisu ga mogli osvojiti, sve dok im starija žena sa otoka nije otkrila odakle se domaće stanovništvo snabdijeva vodom. Nakon toga, rimski vojnici nalaze načina da ovladaju otokom, a babi daju kao poklon veliko polje u središtu otoka. I tako nastade Babino polje.

Doduše, druga legenda vezana za “babu” nas vodi do ostarjele Kalipse, o kojoj je pisao slijepi pjesnik Homer. Brodolom Odiseja se možda desio upravo pred Mljetom, na koji je umorni Odisej jedva isplivao, a gdje je nimfa Kalipso živjela. To bi se moglo smjestiti na sredini sjeverne strane otoka. Danas je tu seoce Okuklje, gdje nas, tokom lijenog, sunčanog junskog dana 2017., nije imao ko poslužiti u restoranu, pa smo produžili dalje, u Prožurski Porat.

Na odlasku, Odisej se otisnuo za Itaku sa istočnog dijela otoka, iz Saplunare. U dubokoj uvali Blaca na krajnjem istoku Mljeta, jedina je pješčana plaža na otoku s plićakom i vrelim pijeskom.

Mljet je slavenizirana verzija latinske Melite, odnosno medonosnog otoka. Melita je i Malta, znatno južnije u Sredozemnom moru. Ove dvije Melite bore se za lokaciju brodoloma Sv. Pavla koji se 61. godine otisnuo na put za Rim. Nakon nevremena ostao je na nepoznatom i šumovitom otoku tri mjeseca. Pošto je otok bio prepun zmija, jedna ga je i ujela, ali bez posljedica. Smatra se da je Sv. Pavle dobro poznavao geografiju i da je opisao da se brodolom desio “u Adriji”, te da u poslanici Rimljanima izričito tvrdi da je “bio u Iliriku”. Međutim, dilema o boravku Sv. Pavla je zaključena u korist Malte.

Stotinu godina prije toga, rimski vojskovođa Oktavijan (budući car August) kažnjava Mljet i Korčulu zbog napada Ilira na njegove brodove. Razara ilirski grad Melitusu, pobija sve mlade ljude, a starije i žene prodaje u roblje. Na mjestu ranijeg grada podiže zidine, koje se danas zovu Polače, s najboljom konobom na Mljetu i prelijepim zaljevom.

Arheološka lokacija crkvice Sv. Pavla otkriva manju srednjevjekovnu crkvicu u većoj, starijoj, antičkoj, podignutoj prije 1.500 godina. Na temeljima crkve Sv. Pavla postavljam pitanje: Da li je Pavao doplovio do Mljeta?

MEDITACIJA

Ne. Ukrcao se na brod, kapetan je bio samouvjeren, Pavao nije znao šta ga čeka na dalekom putu, pa mu je imponiralo samopouzdanje kapetana. Imali su mape Sredozemlja. Plovili su uz sjeverne obale Afrike, a onda prema Rimu.

Ovdje je napravljena crkvica kao spomen na Sv. Pavla u doba kada se kršćanstvo širilo Jadranom. Kasnije, nakon podizanja crkve, našli su vezu u Bibliji s Melitom i špekulirali da je ovo potencijalno mjesto koje je posjetio Sv. Pavao.

***

Mljet je duguljast otok, gotovo 40 km dugačak, ali uzak, u prosjeku tri kilometra. Vulkanskog je porijekla i odlikuje ga veći broj uzvišenja koje strmo vode do plodnih dolina. Nedostatak stanovništva razlog je nedovoljnoj obrađenosti otoka. Ovo je ujedno i jedini veliki jadranski otok bez vodovoda.

Najljepši dio ipak je na zapadnoj strani, čijih je 50 kv. km proglašeno nacionalnim parkom još 1960. Tu se ističu Veliko i Malo jezero, danas sa slanom vodom. Velika i Mala vrata, veza su s morem. Tokom plime morska voda ulazi, a oseke izlazi iz jezera, tako da se nivo jezera mijenja. U Velikom jezeru smješten je otočić Sveta Marija, dužine 200 metara i širine 100 metara.

Ne čudi me što su Benediktanci podigli svoj samostan, a kasnije i crkvu upravo na otoku Sv. Marije. U istaknutoj plavoj boji mora, okruženi zelenim šumama, monasi su imali priliku da se približe Bogu nošeni cvrkutom ptica. Upravo je ovaj red svoje samostane podizao na najljepšim prirodnim oazama uz mora, rijeke i jezera. Mada nisu imali zavjet ćutanja, kao dio pravila u svom redu, ipak su mnoge sate provodili u miru, bez razgovora. A ovakvi predjeli su im bili idealni.

Ljepotu otoka još su više uresili maštovita arhitektura i bijeli kamen u crkvenim predvorjima, bogatim stubištima, elegantnim portalima i kamenim stubovima. Prozori, terase, renesansna vrata, balkoni, kapelice… svojim dimenzijama i bogatstvom više priliče velikim gradovima, od Raguze do Venecije, nego malom otoku.

Okružen šumom i ostacima rimskog zida, postavio sam sebi pitanje:  ko su bili prvi stanovnici otočića? I utonuo u meditaciju.

MEDITACIJA

Ovo nekada nije bio otok, već dio plodne doline. Prvi ljudi nisu sadili, već koristili postojeće biljke i plodove. Dolazak katastrofe, prodiranje mora dovelo je do stvaranja otoka. Novi doseljenici nisu prepoznali tragove prethodnih stanovnika. Gradili su drvene brodove s poprečnom gredom za stabiliziranje prilikom plovidbe. Prve kuće bile su slične sojenicama. Ovdje je uvijek živjelo malo ljudi. Bili su ribari i sakupljači, u stara vremena. Dolazak “Ilira”, doveo je do nešto većih grupa ljudi koji su nosili kožne ogrtače. Na otočiću su živjeli “Ilirski” vladari.

Galerija slika

{gallery}11892{/gallery}
Zadnje ažuriranje srijeda, 07 juni 2017 20:58
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved