Autor: Mate Puljak
UVOD
Dva važna pitanja o Studencima kojima se, između ostalih, treba pozabaviti na stručnoj razini jesu pitanja imena Gradine Jove i željeznodobnog naselja Velike gradine za koju su neki istraživači, pretežno amateri, tvrdili da bi se moglo raditi o ilirskom uporištu Setoviji. Vrlo je teško donijeti kvalitetne zaključke bez temeljitih arheoloških istraživanja ali je bitno ukazati na otvorena pitanja. Iako je iz povijesnih izvora logičnije zaključiti da se Setovia nalazila zapadno od Cetine, kao i Sinodium, iako se istraživači baziraju na potrazi oko Sinja, jasno je da je prevelika gužva stvorena ubiciranjem svega i svačega u okolicu Sinja i Trilja. Tu gužvu je potrebno raščistiti.
Autor:Mate Puljak
UVOD
Kako Medov Dolac nije zaboravljen unatoč katastrofalnim demografskim pokazateljima pokazuju njegovi stanovnici koji se na razne načine trude održati svoj kraj “živim”. Malo kome je prije nekoliko godina bilo poznato kulturno-povijesno naslijeđe koje se krije na području župe Medov Dolac-Dobrinče. To se počelo mijenjati formiranjem konzervatorskog odjela u Imotskom koji je, prema svemu sudeći, barem za života pok. Marijana Loze, predradnika arheoloških radova, preminulog 25. veljače 2015.g., imao sluha, premda nedovoljno novčanih sredstava za neka veća istraživanja.
Autor: Mate Puljak
UVOD
U mnogim našim legendama postoje priče o dva brata. Jednu takvu sam zapisao 2012. god. u iseljenom selu Bilojelići između Ričica i Studenaca. Usmena narodna predaja me odvela u gustu šumu istočno od sela gdje postoje dva zaista neobična i javnosti nepoznata groba.
Autor: Mate Puljak
UVOD
U selu Zovke na Berinovcu stoji jedna od najstarijih nekropola stećaka u Imotskoj krajinikoja, prema pričanjima starih ljudi, nastaje u dobu Ovna, dakle u prapovijesti ili kako stari narod voli reći; “(...) prije Isusa!”. Starima treba vjerovati! Posebna je po broju swastika, stiliziranoj glavi ovna, templarskim križevima, velikim kosturima i načinu njihova pokapanja. Pošto su kod mene pohranjene mnoge tajne, odlučio sam još neke podijeliti s vama i nagovjestiti jednu veliku priču. Stižu objave koje mnogima neće biti lako podnijeti...
Ali, potonja su vremena...nema se što čekati.
Autor: Mate Puljak
UVOD
Oskudni “ostaci ostataka” kasnoantičke arhitekture dokazuju da je na Studencima bilo nekakvo manje rimsko naselje. Prema pričama, legendama i sl. čini se da ne možemo tvrditi da se radi o romaniziranom domicilnom stanovništvu već o doista jednoj posebnoj, rekao bih, drugačijoj priči. Prema pamćenju starijih mještana, mnogo arheološkog blaga je odnešeno s Male gradine.
Autor: Mate Puljak
UVOD
Usmene narodne predaje su živo sjećanje naroda koji je oduvijek na ovim prostorima, jedna istina ispričana arhetipovima, iskonska cjelina neopterećena detaljima koja baš zato stoljećima opstaje u neizmjenjenom obliku. Mnoge naše narodne predaje, poput slijedeće, zaslužuju da budu objavljene na stranim jezicima.
Autor: Mate Puljak
"Odlučih na vaša vrata, ni gord ni ponizan, nasmiješen noseći sitne darove. Ali vam se svjetlucanje mojih zjenica učini lažnim. Zalupiste vratima, udariste teške katance, jeknuše zvekiri. Ostajem u čami, kost i koža, za kruhom ne posežem, vodu ne diram. Puštam da me osiplje prašina i pauci sapinju u mreže pune rose, jer ja vas znam: nećete sebi odoljeti. Doći će na vas samoća, razvalit ćete daske crvotočne i katance u rđu obrasle, sakupiti nježno prah moj u zlatnu kutijicu te učiti njime djecu ljubavi, bolje nego ičim, bolje nego ikada."
(Pijesku već oplakanom, Tito Bilopavlović)
UVOD
U stara vremena na Studencima se prepričavala legenda o velikom zidu kojega su sagradili "oni koji su bili prije starog naroda" , "tihi ljudi veliki' radnički' ruku", "kopači kanjona", "ljudine"... Mnogi su ga tražili ali bez uspjeha. Je li konačno pronađen?
Autor: Mate Puljak
"Nikada se prije nisam osjećao tako skladnim, nikada prije nisam imao tolike cjelove. Sada je kao svagda rani čas. Svjetlo leti sa svojim pčelama. Pustite me sama s danom. Dajte mi odmora da bih se rodio."
(Neruda)
UVOD
Otkako sam počeo pisati za fondaciju, želio sam objaviti nešto o Studencima ali sam nekako stalno odgađao znajući da su Studenci zaista jedno posebno mjesto koje se ne može tek usputno obraditi. Toliko je tema da ni sam nisam znao odakle početi. Imao sam sreću što sam se spojio sa izvanrednim ljudima koji su mi u nekoliko dana boravka na Studencima pokazali mnogo zanimljivih stvari na terenu koje ću prezentirati u idućih nekoliko članaka.
Autor: Mate Puljak
"Kada je Bog u sivom prapočetku stvarao stvari, on stvori Sunce; ono izlazi, zalazi i opet se vraća. On stvori Mjesec; on izlazi, zalazi i opet se vraća. On stvori čovjeka; ali on dođe, prođe i više se ne vraća."
(pleme Dinka, Istočna Afrika)
UVOD
Ovom članku nije bilo lako odrediti ime jer se nametalo toliko naslova da ni sam nisam znao da li bih temu okrenuo u smjeru sebe i svoga djetinjstva ili u smjeru koji, samom pomišlju na ovu nesmotrenu devastaciju, zahtjeva pljuvanje "u pod". Baš onako kako su to radili naši stari kada bi se naljutili. No, kako pljunuti svoju zemlju i svoj kamen a ne pljunuti sebi u lice?
Autor: Mate Puljak
Mjesto Proložac ste upoznali u kontekstu izlaganja gosp. Ivana Loze o kasnoantičkom gradu Delmisu u sklopu kojega sam usputno spomenuo Kokića glavicu. Ovaj članak je jedan vid protesta zbog zapostavljanja tog iznimno važnog arheološkog nalazišta koje je prepušteno na milost i nemilost raznih profila devastatora... i odgovor onima koji su se trudili da u Korizmi unesu nemir u moju svakodnevnicu. U to, za mene sveto vrijeme, vrijeme simboličkog povlačenja u pustinju, vrijeme čišćenja svega što se nakalemilo pod vanjskim utjecajem, netko se drznuo remetiti moj mir... E pa sad, neka pogleda u ogledalo!
Autor: Mate Puljak
U ožujku ove godine uputio sam se na toponim "Vučja draga" uz novu dionicu ceste koja spaja Donji i Gornji Proložac, kako bih fotografirao i javnosti prezentirao ostatke najduže gomile u Imotskoj krajini. Na nju sam prije nekoliko godina upozorio kustosa MHAS-a prof. Ljubomira Gudelja koji mi je rekao kako nije bio na samoj lokaciji ali je vođen satelitskim snimkama dosta ranije obavijestio nadležni konzervatorski odjel. Do toga trenutka nije dobio povratnu informaciju o čemu se radi.
Autor: Mate Puljak
Nakon objave članka o Gradacu javio se čitatelj iz Švicarske čiji su korijeni vezani za Rastovac. Razlog javljanja jest štit i mač koji su pronađeni na Gradacu u ljeto 2010.g. a nalaze se u njegovu posjedu, točnije u njegovoj obiteljskoj kući u Rastovcu. Pristao je da mi putem Skypea pokaže fotke i da izvijestim čitatelje kako se na štitu nalazi čudan simbol kojega za sada ne bih iznosio u javnost.
Autor: Mate Puljak
Promatrajući zvjezdano nebo, veliki grčki mudrac Aristotel, jednom je zapisao:
"Kao što bi onaj, koji bi, sjedeći na gori Idi kod Troje i videći grčku vojsku kako stupa ravnicom u potpunom bojnom redu; naprijed konjanici na konjima i bojnim kolima, iza njih pješaci, morao doći na misao, da mora biti netko, tko tom ratničkom gomilom ravna i ratnike u red stavlja; kao što mornar, kad vidi kako se iz daleka morskom pučinom približava brod razapetih jedara, pomisli, da je na brodu kormilar, koji brodom ravna i koji ga vodi u luku; tako su i oni, koji su najprije gledali nebo i vidjeli kako sunce ide svojim putem od istoka do zapada i promatrali dobro poredane redove zvijezda, tražili majstora, stvoritelja toga divnog svemirskog reda, jer su morali držati, da taj red nije nastao slučajno, nego da potječe od jednog silnog i neprolaznog bića." (Sext. Emp. dogm. III. 2. Fragm. II. p.36.)
Autor: MatePuljak
"Prvo što je potrebno znati o arhajskom narodu, koji se na granici povijesnog doba počeo raspadati i postupno se posve rasuo i postao materijalnom gomilom, jest da je u ljudskoj zajednici svaki čovjek bez iznimke član naroda, samo jedno biće to nije, a to je kralj. Kralj je upravljač kola, narod su kola; kralj je atman, narod je tijelo; kralj je duša,narod je priroda; kralj je muškarac, yang, narod je žena, yin. Kralj je nebo i duh, narod je zemlja i priroda. (...) Kralj je Jedno, koji stoji u opreci sa Mnogo, a mnogo je narod koje postaje Jedno po kralju koji ga čini jednim. Zato narod postaje potpun. I na granici arhajskog doba, kada se narod raspada, nestaje i kralj... “ (B. Hamvas, Scientia sacra)
AUTOR: Mate Puljak
UVOD
Kultno brdo Gradac, koje se još zove i Varkaševa gradina, nalazi se u općini Zagvozd u blizini naplatnih kućica s južne strane autoceste, par kilometara sjeverno od ulaza u tunel sv.Ilija. Riječ je o delmatskoj kultnoj gradini. Sve do u novije vrijeme na njemu se vršio blagoslov na blagdan sv. Marka. Narod do dana današnjeg nije zaboravio duhovni značaj toga mjesta.
Autor: Mate Puljak
Proložac je prema jezikoslovcu Šimundiću dobio ime poradi kanjona kroz koji teče potok Suvaja. Moram odmah reći da ne treba u potpunosti isključiti niti laička tumačenja kako se riječ odnosi na prolamanje i razdiranje tla prilikom stvaranja obližnjeg jezera Krenica. No, sa druge strane, predaje sjevernog dijela Imotske krajine govore kako je u Ričicama postojalo jezero sve dok se kanjon Suvaje nije prolomio tako da nekada valja uzeti i struku u obzir.
Autor: Mate Puljak
"Što vam govorim u tami, kazujte na svjetlosti,
i što na uho čujete, propovijedajte na krovovima!"
(Matej 10,27)
Na lokalitetu "Stećak" uz trasu starog predantičkog puta i kasnijeg srednjovjekovnog odnosno mletačkog, koji su išli paralelno jedan uz drugi iz smjera Grabovca preko Medova Doca i Dobrinča prema Krivodolu i Imotskom, odnosno starom Delmionu (Delminiumu, Delmisu) na sjevernoj padini uzvišenja "Mustapića glavica" nalazi se nekropola stećaka koja je, nažalost, bez ikakvih istraživanja krivo datirana u 14. stoljeće.
U narodu je lokalitet poznat po kapelici Gospe od Zdravlja koja je uklesana u jedan od spomenika.Mjesto je izvorno brojalo 9 stećaka ( 7 + 2 ). Predajno su predstavljali zviježđe Plejada, u narodu poznate Vlašiće. Sedam stećaka je stajalo na i okolo tumula, a dva su bila položena na blagoj uzvisini jugozapadno od kapelice. Iako su skoro svi ispremještani i u manjem broju devastirani, još uvijek su na okupu.
"Potomci i rodbina pokojnog Filipa Jakova Škoprca i danas svjedoče o brojnim tomovima knjiga iz područja književnosti, jezika, filozofije i astronomije koje je čitao i proučavao. Tako je i nastala knjiga (samo u rukopisu) iz koje je objavio tek dio (Hubroj vikova), dok je sve ostalo nestalo u vihoru vremena i nasljedničke nasmotrenosti. Jer,išao je ispred vremena u odnosu na široko okruženje, doživjevši pritom vlastitu metamorfozu od pučanina i istraživača, do znanstvenika. Nažalost, uz preranu smrt, imao je i tragičan zaborav. Pukim slučajem spašena, skromna ostavština svjedoči, pak o veličini njegove misli"- Jakov Grbeša Šimetić
Autor: Mate Puljak
Cista je mjesto smješteno na sjeverozapadnom rubu Imotske krajine. Podjeljeno je na dva naselja; Cistu Veliku i Cistu Provo. Formirano je na križanju cesta koje su vodile iz Cetinske krajine u Imotsko-bekijsko polje, odnosno iz Livanjskog polja na prijevoj Dubci. Kroz Cistu je prolazila antička cesta Salona-Tilurij-Narona. Današnje ime naselja koje se proteže u smjeru sjeverozapad - jugoistok mnogi povezuju sa ikavskom inačicom riječi "cesta".
Delmion je bilo ime utvrđenog sjedišta ilirskog plemena Delmata na danas nepoznatoj lokaciji.
Piramide, tuneli i park su otvoreni svaki dan u godini.
Radno vrijeme: 9:00 - 17:00 sati
Posljednji ulazak u tunele, samo za meditacije, je u 19 sati.
Prvi ulazak u tunele obavezno u pratnji vodiča, bez izuzetka.
Kontakt:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon: +387 (0)33 259 935
ULAZ U PODZEMNI LABIRINT RAVNE UŽIVO
