Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

Autor: Mate Puljak
Ljiljan u jednoj ruci
Makovi u njenoj duši
Bez sjemena crna
I bez vode
Da opet ja niknem...
(I.Šipić)

UVOD
Na Velikoj gradini u Dobrinčima postoji zanimljiv krug kamenja. Stari narod ga je zvao guvno. Predaje kažu da je u centar bio zaboden hrastov kolac i da su u njemu vrli konji. Kakvi to konji mogu vrći u krugu radijusa 5 metara? Ovo je, dakle, priča o gumnu koje to nije.

petak, 02 septembar 2016 12:48

Autor: Mate Puljak
Nisu na jednoj strani dobri a na drugoj zli. U svakome ima i dobra i zla.

UVOD
U zaboravljenom i iseljenom selu na predjelu Luke, zapadno od Blata na Cetini, s lijeve strane puta koji kroz Trnbuse vodi prema Srijanima i Gornjim Poljicima, nalaze se doista neobično građene kuće. To je nekada bio teritorij Poljičke republike, posljednjeg društvenog uređenja koje je za današnje pojmove utopija. U razgovoru s jednim mještaninom saznao sam da je stil predstavljao dvosmjerno kretanje ka Bogu i od Boga. Kuće su bez ikakve dvojbe kršćanske. Građene su u kasnom srednjem vijeku od izrazito kvalitetnih i masivnih kamenih vacada Dolita, često i ciklopskim stilom kojega nalazimo na teritoriju cijele Poljičke republike.

petak, 02 septembar 2016 12:42

Autor: Mate Puljak
“Ah, da me je narod moj slušao, najboljom pšenicom bih ga hranio!” (Ps. 81,14,17)

UVOD
Na jednoj prapovijesnoj gradini u blizini sela Dobrinče stoje razasuti ostaci tzv. lijepa najvećeg naselja srednje bronce u Imotskoj krajini a vjerojatno i šire. Ta Velika gradina je moja osobna Golgota. Iako danonoćno gleda na Bijakovu i njena tri najviša vrha; sv.Juru, sv.Iliju i Troglav...
zemaljsku predstavu triju zvijezda Orionova pojasa, nažalost više ne nalazi smiraja. Ni u svitanju ni u sutonu...
I dok se “sv. Jure” nadviriva preko niskih oblaka tražeći Orionovu glavu po krajini...zaraslu u kamenu i travi...dobrinačka predstava Orijaša ozidana zidovima vrhunske kvalitete ukazuje da ništa na ovom prostoru nije slučajno postavljeno. Nevidljivo je, doista, prava stvarnost.

petak, 02 septembar 2016 12:32

Autor: Mate Puljak

Kuća bez čeljadi
tilo bez duše
selo bez dice
nijemo i samo
sablasno tiho
Njemak koji plače
Starac kraj komina
Pogled izgubljen u daljini
Smežurane ruke
Usporen korak
Nestalo blaga
Nestalo zvonca i klepke
U sutone zlatne ljetne
Oranice zapuštene
Ni mrgilji se više ne znaju
Još pokoji pijetao
U zoru oglasi se
Kojeg paščeta
Negdje daleko lavež
Pusti trudi
Puste muke
Čemu, za koga?

(Kuća bez čeljadi, fra Ivan Režić)

četvrtak, 14 juli 2016 12:01

Autor: Mate Puljak

“Rupe na čarapama ne zna nitko osim cipele!” (Arapska)


UVOD
U vrijeme pisanja članka “Tužaljka nad Grčića grebom” naišao sam na neke nelogičnosti u vezi književne ostavštine, u članku spomenutog sakupljača narodnih predaja, oca Stjepana Grčića čija imponzantna sakupljačka ostavština stoji pohranjena u Samostanskom arhivu u Sinju. Ono što je iz tih spisa izdano, taman bi se moglo okarakterizirati klišejem “grebanje po površini” . No, postoji tajna oko njegove bogate ostavštine usmenih narodnih predanja; netko je uništio ili sklonio predaje o Dioklecijanu a najvrijednije narodne priče i pjesme nikada nisu objavljene. Traganje me odvelo dalje od očekivanog...

četvrtak, 14 juli 2016 11:45

Autor: Mate Puljak

UVOD
Dva važna pitanja o Studencima kojima se, između ostalih, treba pozabaviti na stručnoj razini jesu pitanja imena Gradine Jove i željeznodobnog naselja Velike gradine za koju su neki istraživači, pretežno amateri, tvrdili da bi se moglo raditi o ilirskom uporištu Setoviji. Vrlo je teško donijeti kvalitetne zaključke bez temeljitih arheoloških istraživanja ali je bitno ukazati na otvorena pitanja. Iako je iz povijesnih izvora logičnije zaključiti da se Setovia nalazila zapadno od Cetine, kao i Sinodium, iako se istraživači baziraju na potrazi oko Sinja, jasno je da je prevelika gužva stvorena ubiciranjem svega i svačega u okolicu Sinja i Trilja. Tu gužvu je potrebno raščistiti.

četvrtak, 14 juli 2016 11:33

Autor:Mate Puljak

UVOD
Kako Medov Dolac nije zaboravljen unatoč katastrofalnim demografskim pokazateljima pokazuju njegovi stanovnici koji se na razne načine trude održati svoj kraj “živim”. Malo kome je prije nekoliko godina bilo poznato kulturno-povijesno naslijeđe koje se krije na području župe Medov Dolac-Dobrinče. To se počelo mijenjati formiranjem konzervatorskog odjela u Imotskom koji je, prema svemu sudeći, barem za života pok. Marijana Loze, predradnika arheoloških radova, preminulog 25. veljače 2015.g., imao sluha, premda nedovoljno novčanih sredstava za neka veća istraživanja.

četvrtak, 14 juli 2016 11:28

Autor: Mate Puljak

UVOD
U mnogim našim legendama postoje priče o dva brata. Jednu takvu sam zapisao 2012. god. u iseljenom selu Bilojelići između Ričica i Studenaca. Usmena narodna predaja me odvela u gustu šumu istočno od sela gdje postoje dva zaista neobična i javnosti nepoznata groba.

četvrtak, 14 juli 2016 11:25

Autor: Mate Puljak

UVOD
U selu Zovke na Berinovcu stoji jedna od najstarijih nekropola stećaka u Imotskoj krajinikoja, prema pričanjima starih ljudi, nastaje u dobu Ovna, dakle u prapovijesti ili kako stari narod voli reći; “(...) prije Isusa!”. Starima treba vjerovati! Posebna je po broju swastika, stiliziranoj glavi ovna, templarskim križevima, velikim kosturima i načinu njihova pokapanja. Pošto su kod mene pohranjene mnoge tajne, odlučio sam još neke podijeliti s vama i nagovjestiti jednu veliku priču. Stižu objave koje mnogima neće biti lako podnijeti...
Ali, potonja su vremena...nema se što čekati.

četvrtak, 14 juli 2016 11:22

Autor: Mate Puljak

UVOD
Oskudni “ostaci ostataka” kasnoantičke arhitekture dokazuju da je na Studencima bilo nekakvo manje rimsko naselje. Prema pričama, legendama i sl. čini se da ne možemo tvrditi da se radi o romaniziranom domicilnom stanovništvu već o doista jednoj posebnoj, rekao bih, drugačijoj priči. Prema pamćenju starijih mještana, mnogo arheološkog blaga je odnešeno s Male gradine.

četvrtak, 14 juli 2016 11:15

Autor: Mate Puljak

UVOD
Usmene narodne predaje su živo sjećanje naroda koji je oduvijek na ovim prostorima, jedna istina ispričana arhetipovima, iskonska cjelina neopterećena detaljima koja baš zato stoljećima opstaje u neizmjenjenom obliku. Mnoge naše narodne predaje, poput slijedeće, zaslužuju da budu objavljene na stranim jezicima.

četvrtak, 14 juli 2016 10:53

Autor: Mate Puljak

"Odlučih na vaša vrata, ni gord ni ponizan, nasmiješen noseći sitne darove. Ali vam se svjetlucanje mojih zjenica učini lažnim. Zalupiste vratima, udariste teške katance, jeknuše zvekiri. Ostajem u čami, kost i koža, za kruhom ne posežem, vodu ne diram. Puštam da me osiplje prašina i pauci sapinju u mreže pune rose, jer ja vas znam: nećete sebi odoljeti. Doći će na vas samoća, razvalit ćete daske crvotočne i katance u rđu obrasle, sakupiti nježno prah moj u zlatnu kutijicu te učiti njime djecu ljubavi, bolje nego ičim, bolje nego ikada."
(Pijesku već oplakanom, Tito Bilopavlović)

UVOD
U stara vremena na Studencima se prepričavala legenda o velikom zidu kojega su sagradili "oni koji su bili prije starog naroda" , "tihi ljudi veliki' radnički' ruku", "kopači kanjona", "ljudine"... Mnogi su ga tražili ali bez uspjeha. Je li konačno pronađen?

četvrtak, 12 maj 2016 21:43

Autor: Mate Puljak

"Nikada se prije nisam osjećao tako skladnim, nikada prije nisam imao tolike cjelove. Sada je kao svagda rani čas. Svjetlo leti sa svojim pčelama. Pustite me sama s danom. Dajte mi odmora da bih se rodio."
(Neruda)

UVOD
Otkako sam počeo pisati za fondaciju, želio sam objaviti nešto o Studencima ali sam nekako stalno odgađao znajući da su Studenci zaista jedno posebno mjesto koje se ne može tek usputno obraditi. Toliko je tema da ni sam nisam znao odakle početi. Imao sam sreću što sam se spojio sa izvanrednim ljudima koji su mi u nekoliko dana boravka na Studencima pokazali mnogo zanimljivih stvari na terenu koje ću prezentirati u idućih nekoliko članaka.

četvrtak, 12 maj 2016 21:37

Autor: Mate Puljak

"Kada je Bog u sivom prapočetku stvarao stvari, on stvori Sunce; ono izlazi, zalazi i opet se vraća. On stvori Mjesec; on izlazi, zalazi i opet se vraća. On stvori čovjeka; ali on dođe, prođe i više se ne vraća."
(pleme Dinka, Istočna Afrika)

UVOD
Ovom članku nije bilo lako odrediti ime jer se nametalo toliko naslova da ni sam nisam znao da li bih temu okrenuo u smjeru sebe i svoga djetinjstva ili u smjeru koji, samom pomišlju na ovu nesmotrenu devastaciju, zahtjeva pljuvanje "u pod". Baš onako kako su to radili naši stari kada bi se naljutili. No, kako pljunuti svoju zemlju i svoj kamen a ne pljunuti sebi u lice?

četvrtak, 12 maj 2016 21:30

Autor: Mate Puljak

Mjesto Proložac ste upoznali u kontekstu izlaganja gosp. Ivana Loze o kasnoantičkom gradu Delmisu u sklopu kojega sam usputno spomenuo Kokića glavicu. Ovaj članak je jedan vid protesta zbog zapostavljanja tog iznimno važnog arheološkog nalazišta koje je prepušteno na milost i nemilost raznih profila devastatora... i odgovor onima koji su se trudili da u Korizmi unesu nemir u moju svakodnevnicu. U to, za mene sveto vrijeme, vrijeme simboličkog povlačenja u pustinju, vrijeme čišćenja svega što se nakalemilo pod vanjskim utjecajem, netko se drznuo remetiti moj mir... E pa sad, neka pogleda u ogledalo!

ponedjeljak, 11 april 2016 08:04

Autor: Mate Puljak

U ožujku ove godine uputio sam se na toponim "Vučja draga" uz novu dionicu ceste koja spaja Donji i Gornji Proložac, kako bih fotografirao i javnosti prezentirao ostatke najduže gomile u Imotskoj krajini. Na nju sam prije nekoliko godina upozorio kustosa MHAS-a prof. Ljubomira Gudelja koji mi je rekao kako nije bio na samoj lokaciji ali je vođen satelitskim snimkama dosta ranije obavijestio nadležni konzervatorski odjel. Do toga trenutka nije dobio povratnu informaciju o čemu se radi.

ponedjeljak, 11 april 2016 08:00

Autor: Mate Puljak

Nakon objave članka o Gradacu javio se čitatelj iz Švicarske čiji su korijeni vezani za Rastovac. Razlog javljanja jest štit i mač koji su pronađeni na Gradacu u ljeto 2010.g. a nalaze se u njegovu posjedu, točnije u njegovoj obiteljskoj kući u Rastovcu. Pristao je da mi putem Skypea pokaže fotke i da izvijestim čitatelje kako se na štitu nalazi čudan simbol kojega za sada ne bih iznosio u javnost.

ponedjeljak, 11 april 2016 07:54

Autor: Mate Puljak

Promatrajući zvjezdano nebo, veliki grčki mudrac Aristotel, jednom je zapisao:
"Kao što bi onaj, koji bi, sjedeći na gori Idi kod Troje i videći grčku vojsku kako stupa ravnicom u potpunom bojnom redu; naprijed konjanici na konjima i bojnim kolima, iza njih pješaci, morao doći na misao, da mora biti netko, tko tom ratničkom gomilom ravna i ratnike u red stavlja; kao što mornar, kad vidi kako se iz daleka morskom pučinom približava brod razapetih jedara, pomisli, da je na brodu kormilar, koji brodom ravna i koji ga vodi u luku; tako su i oni, koji su najprije gledali nebo i vidjeli kako sunce ide svojim putem od istoka do zapada i promatrali dobro poredane redove zvijezda, tražili majstora, stvoritelja toga divnog svemirskog reda, jer su morali držati, da taj red nije nastao slučajno, nego da potječe od jednog silnog i neprolaznog bića." (Sext. Emp. dogm. III. 2. Fragm. II. p.36.)

četvrtak, 03 mart 2016 08:06

Autor: MatePuljak

"Prvo što je potrebno znati o arhajskom narodu, koji se na granici povijesnog doba počeo raspadati i postupno se posve rasuo i postao materijalnom gomilom, jest da je u ljudskoj zajednici svaki čovjek bez iznimke član naroda, samo jedno biće to nije, a to je kralj. Kralj je upravljač kola, narod su kola; kralj je atman, narod je tijelo; kralj je duša,narod je priroda; kralj je muškarac, yang, narod je žena, yin. Kralj je nebo i duh, narod je zemlja i priroda. (...) Kralj je Jedno, koji stoji u opreci sa Mnogo, a mnogo je narod koje postaje Jedno po kralju koji ga čini jednim. Zato narod postaje potpun. I na granici arhajskog doba, kada se narod raspada, nestaje i kralj... “ (B. Hamvas, Scientia sacra)

utorak, 16 februar 2016 10:12

AUTOR: Mate Puljak

UVOD

Kultno brdo Gradac, koje se još zove i Varkaševa gradina, nalazi se u općini Zagvozd u blizini naplatnih kućica s južne strane autoceste, par kilometara sjeverno od ulaza u tunel sv.Ilija. Riječ je o delmatskoj kultnoj gradini. Sve do u novije vrijeme na njemu se vršio blagoslov na blagdan sv. Marka. Narod do dana današnjeg nije zaboravio duhovni značaj toga mjesta.

petak, 12 februar 2016 14:17

Autor: Mate Puljak

 

 

Proložac je prema jezikoslovcu Šimundiću dobio ime poradi kanjona kroz koji teče potok Suvaja. Moram odmah reći da ne treba u potpunosti isključiti niti laička tumačenja kako se riječ odnosi na prolamanje i razdiranje tla prilikom stvaranja obližnjeg jezera Krenica. No, sa druge strane, predaje sjevernog dijela Imotske krajine govore kako je u Ričicama postojalo jezero sve dok se kanjon Suvaje nije prolomio tako da nekada valja uzeti i struku u obzir.

srijeda, 27 januar 2016 07:15

Autor: Mate Puljak

"Što vam govorim u tami, kazujte na svjetlosti,
i što na uho čujete, propovijedajte na krovovima!"
(Matej 10,27)

Na lokalitetu "Stećak" uz trasu starog predantičkog puta i kasnijeg srednjovjekovnog odnosno mletačkog, koji su išli paralelno jedan uz drugi iz smjera Grabovca preko Medova Doca i Dobrinča prema Krivodolu i Imotskom, odnosno starom Delmionu (Delminiumu, Delmisu) na sjevernoj padini uzvišenja "Mustapića glavica" nalazi se nekropola stećaka koja je, nažalost, bez ikakvih istraživanja krivo datirana u 14. stoljeće.

U narodu je lokalitet poznat po kapelici Gospe od Zdravlja koja je uklesana u jedan od spomenika.Mjesto je izvorno brojalo 9 stećaka ( 7 + 2 ). Predajno su predstavljali zviježđe Plejada, u narodu poznate Vlašiće. Sedam stećaka je stajalo na i okolo tumula, a dva su bila položena na blagoj uzvisini jugozapadno od kapelice. Iako su skoro svi ispremještani i u manjem broju devastirani, još uvijek su na okupu.

ponedjeljak, 14 decembar 2015 10:28

"Potomci i rodbina pokojnog Filipa Jakova Škoprca i danas svjedoče o brojnim tomovima knjiga iz područja književnosti, jezika, filozofije i astronomije koje je čitao i proučavao. Tako je i nastala knjiga (samo u rukopisu) iz koje je objavio tek dio (Hubroj vikova), dok je sve ostalo nestalo u vihoru vremena i nasljedničke nasmotrenosti. Jer,išao je ispred vremena u odnosu na široko okruženje, doživjevši pritom vlastitu metamorfozu od pučanina i istraživača, do znanstvenika. Nažalost, uz preranu smrt, imao je i tragičan zaborav. Pukim slučajem spašena, skromna ostavština svjedoči, pak o veličini njegove misli"- Jakov Grbeša Šimetić

subota, 05 decembar 2015 16:01

Autor: Mate Puljak

Cista je mjesto smješteno na sjeverozapadnom rubu Imotske krajine. Podjeljeno je na dva naselja; Cistu Veliku i Cistu Provo. Formirano je na križanju cesta koje su vodile iz Cetinske krajine u Imotsko-bekijsko polje, odnosno iz Livanjskog polja na prijevoj Dubci. Kroz Cistu je prolazila antička cesta Salona-Tilurij-Narona. Današnje ime naselja koje se proteže u smjeru sjeverozapad - jugoistok mnogi povezuju sa ikavskom inačicom riječi "cesta".

ponedjeljak, 02 novembar 2015 12:44

Delmion je bilo ime utvrđenog sjedišta ilirskog plemena Delmata na danas nepoznatoj lokaciji.

četvrtak, 08 oktobar 2015 10:11

Autor: Mate Puljak

O putevima je toliko toga napisano da je veliki problem izreći nešto novo, a da ne miriše na nešto sto ste već negdje čuli. Ovo je prigoda da se osvrnem na neke o kojima još nemate saznanja ili su ista površina.

utorak, 06 oktobar 2015 08:22

Autor:Mate Puljak

Zariza ili rozaljka je drveni štap raznih veličina i oblika po kojemu su stari, naizgled nepismeni ljudi urezivali različite znakove prema kojima su bilježili i pamtili svakodnevne stvari te molili Boga. Štap je morao biti od čvrsta drveta kako bi vlasniku poslužio da se na nj, prema potrebi, osloni. Prema usmenim narodnim predajama Imotske krajine izgleda da je štap u početku bio izvorno pastirsko djelo nastalo iz puke dosade, međutim proučavajući sadržaj dolazimo do zaključka da to nije u potpunosti točno, a ni izbliza tako jednostavno. Postojalo je nekoliko vrsta tih štapova te ih je narod izrađivao iz potrebe i prema svome nahođenju. Nerijetko bi znakovi bili urezivani i na tanje pruti kao što je lozovina. Takve štapove nalazimo u predajama Lokvičića a povezani su sa njihovim kaskadnim vinogradima. Prema svemu sudeći štap je bio jednostavno sredstvo bilježenja poput današnje bilježnice.

petak, 25 septembar 2015 07:34

Autor: Mate Puljak
Rekognizacija: pok. Marijan Lozo

UVOD

Selo Medov Dolac nalazi se u Splitsko – dalmatinskoj županiji, na krajnjem jugozapadu imotske krajine u općini Lovreć. Smješteno je između 450 i 650 metara nadmorske visine. Naselje se sastoji od nekoliko zaselaka koji su ujedno i prezimena. (Matkovići, Mustapići, Vrdoljaci, Šimundići, Raosi, Brstili, Šćurle i Čaglji.) Površina mu je oko 12 km2. Najpoznatija osoba iz Medova Doca je književnik Ivan Raos. Na tom prostoru postoje tragovi življenja od neolitika pa sve do danas. Nabrojati ću samo najvažnije povijesne lokalitete.

- Gradina Oltar ili Altar (rana bronca) sa srednjovjekovnim ukopima
- Gradina Zagradac (rana bronca, željezno, kasna antika i rani srednji vijek)
- Gradina Grad (pravokutna utvrda, rana bronca)
- Gradina kod Brstila (rana bronca)
- špilja s neolitskim nalazima (tajna lokacija)
- ukopi u škrip s megalitom kod Čagalja
- ciklopski bunar Ržine i ostali bunari
- stara crkva sv. Roka 1760. sa nekropolom stećaka kojih danas nema
- stećak kod Šćurla
- stećak na Sedlu
- stećci na prijevoju "Stećak"
- trasa prapovijesnog puta (kolotraci)
- trasa mletačkog puta
- mnoge prapovijesne gomile
- ostaci srednjovjekovnih naselja

četvrtak, 24 septembar 2015 07:19








Autor teksta: Mate Puljak

Autor stihova: Tomislav Pavić

Da li žive ljudi iz prošlosti,

Koji su davno umrli?

Kako da žive kad su umrli,

Kad su dio prošlosti.

 

Ne žive, al ja mislim da nisu mrtvi.

Oni samo snivaju,

Oni zoru čekaju.

 

Da nastave gdje su stali,

Da ne umru više nikad,

Ako nisu pali.

( Kratak san )


ponedjeljak, 24 avgust 2015 09:31

AUTOR: Mate Puljak

Suvremena književnost klasificira usmena narodna predanja kao forme skromnih stilskih obilježja nerijetko im oduzimajući bilokakve stilske vrijednosti uz etiketu jednoepizodnih kratkih slika koje nemaju skoro pa nikakvih literarnih vrijednosti što ni iz bliza nije točna konstatacija. Najkvalitetniji pristup i najadekvatnije tumačenje definicije usmenih narodnih predanja nalazimo kod Vlajka Palavestre, autora knjiga o bosanskim narodnim predanjima. Definiciju usmenih narodnih predanja nije lako izreći i ona još uvijek ostaje otvorena. Lošoj slici pridonosi veoma skroman opus literature koja ih obrađuje tako da književne osobine narodnih usmenih predanja još uvijek nisu do kraja istražene niti je definirano kojoj književnoj vrsti one pripadaju iako nema dvojbe da se radi o književnoj vrsti pripovjetke čiji se sadržaj pretežno može okarakterizirati kao povijesni.

utorak, 14 juli 2015 14:07
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved