Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian

A+ A A-

Tržište, pa zdravlje: Sve više kompanija u BiH može uvoziti i prodavati GMO hranu za životinje

Ocijenite članak
(0 ocjena)

Agencija za sigurnost hrane BiH, na čelu sa Džemilom Hajrićem, donijela je rješenje kojim se kompaniji Agromix d.o.o. odobrava stavljanje na tržište Bosne i Hercegovine genetički modificirane soje MON-Ø4Ø32-6 (kvantifikacija "Real-time PCR" >95%), koja će se koristiti isključivo kao hrana za životinje.

Agromix d.o.o. iz Doboja podnio je 24. jula zahtjev za odobrenje stavljanja na bh. tržište genetski modificirane hrane za životinje, "koja sadrži genetički modificirani organizam odobren u skladu s važećim propisima Evropske unije Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine".

Vijeće za genetički modificirane organizme je na 25. sjednici ostvarilo uvid i ocjenu dostavljene dokumentacije te je razmatralo navedeni zahtjev u skladu s članom 17a. Pravilnika o uslovima i postupku izdavanja odobrenja za stavljanje genetički modificirane hrane i hrane za životinje prvi put na bh. tržište.

Ovo nije prva kompanija u Bosni i Hercegovini kojoj je dozvoljeno stavljanje u promet genetski modificirane hrane, a prema informacijama koje posjedujemo, u protekle tri godine je pravnim subjektima izdato 35 takvih rješenja za uvoz sojine sačme.

Prof. dr. Ivan Ostojić, član Vijeća za GMO u Bosni i Hercegovini, kazao je za Klix.ba da se prilikom donošenja takvih odluka razmišljalo na način da poljoprivrednicima omoguće da mogu koliko-toliko ravnopravno sudjelovati na danas prisutnoj tržišnoj utakmici.

"Postavlja se pitanje da li zabraniti našim proizvođačima korištenje te soje, a iz zemalja Evropske unije uvoziti meso ili stoku koja je hranjena tom istom sojom? Takva zabrana bi uništila naše farme... Kada je izdato prvo rješenje, prije dvije godine, bio je na granici veliki broj kamiona sa GMO sojom. S druge strane imali smo veliki broj proizvođača koji u tom trenutku nisu imali dovoljno hrane za svoju stoku. Tako je na prijedlog Vijeća za GMO Agencija za sigurnost hrane donijela rješenje da se odobri uvoz isključivo onih hibrida soje koji su dozvoljeni u zemljama EU", kazao je Ostojić.

Dodao je da su pravni subjekti koji su dobili rješenje obavezni da na svom proizvodu, koji izlazi iz njihovih pogona, navedu da taj proizvod sadrži GMO i da potrošači imaju pravo da biraju da li će da ih koriste za hranjenje svoje stoke.

"GMO tehnologija je jedna od najnaprednijih i najistraživanijih. Da ima bilo kakvih negativnih konotacija vjerovatno bi to do sada bilo obznanjeno. S druge strane postavlja se pitanje da li je ovaj rok, otkako je GMO u priči, dovoljno dug da se mogu donositi konačni zaključci. To treba staviti na prosudbu potrošačima. Ono što treba reći je da nema niko prava da ih vara. Zato proizvođači svoje GMO proizvode moraju jasno naznačiti", rekao je Ostojić.

Predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja Semberije Risto Arsenović objasnio je za Klix.ba da je najveći problem što se genetski modificirana soja koristi za spravljanje stočne hrane, raznih koncetrata za piliće, svinje, goveda, mliječne krave.

"Uvoznici su mnogo jaki pa im se sve gleda kroz prste prilikom uvoza. Ovo čak i nije toliki problem, budući da se nastoji legalizovati ono što se dosad radilo u ilegalnim tokovima. Kod nas je već ranije donesen zakon da svaka koncentrirana hrana koja je proizvedena od GMO soje mora biti obilježena, pa se nije poštovao", kazao je Arsenović.

Dodao je da je također sporno to što se poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini zabranjuje da gaje genetski modificiranu hranu, ali da se predano radi na tome da se dozvoli uvoz.

IZVOR >>>

Zadnje ažuriranje utorak, 17 oktobar 2017 07:18
Copyright © Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved