Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-

ATLANTIDA

Ocijenite članak
(3 ocjena)
Piše: Senko
 
Evo kako razmišlja "antički svijet" Herodota ,Platona, Solona te "velikog" Aristotela

Antička slika svijeta u mnogim velikim gradovima, a pogotovo u svjetskom središtu tog vremena Aleksandriji, osnivale su se škole koje su vladale svim "enciklopedijskim" znanjima poznatim u ono vrijeme. Te su škole uspostavile hijerarhiju s neprikosnovenim dogmama, nimalo drugačije nego što imamo i danas . Među takve spadaju "neosporne činjenice" kao "Svijet živih", što pluta usred Oceana, "Carstva mrtvih" i još puno toga . Iz toga se lako može zaključiti kako je Solonu i Platonu teško padalo pisati o takvoj temi. Možda su zato upravo odlučili da sve svoje spoznaje iznesu napismeno tek onda kad su zašli u posljednje godine života , kao i danas kad mnogi znanstvenici na kraju karijere iznesu prave činjenice o svojim istraživanjima jer ih pere savjest. Mogla se lako predvidjeti odbojna reakcija njihovih suvremenika kao i danas . Ponajprije, tu je bio, poput prokletstva težak, negativni sud velikog Aristotela koji se prenosio dalje tijekom stoljeća-tisućljeća i koji je tako označio Platona kao šarlatana-utopistu. Rijetki su bili oni koji su se usudili javno suglasiti s Platonom.

Sa svih strana "Antičkog" svijeta u "isjeckanu Zemljinu ploču" zapljuskivao je Ocean. U toj slici svijeta nije bilo mjesta za još jedno kopno na zapadu s one strane Atlantika, pa ipak Platonovo precizno izvješće o Atlantidi sadržavalo je prvu povijesnu vijest o njemu. Njegovi opisi tog "novog" otoka u potpunosti je proturječilo tradicionalnim shvaćanjima. Opis koji on daje o zapadnom Atlantiku nije nimalo mitski već potpuno realan što znamo danas a koliko vidimo i on .

Nasuprot tome, nijedan helenski mislilac ne bi došao na ideju da s one strane poznatog oceana postoji kontinent/otok kojeg naseljavaju ljudi, tako da Platonovi opisi proturječe ne samo zemljovidnim znanjima već, i osnovnim kozmološkim nazorima klasične antike.

Srednji vijek predstavlja, što se tiče teme o Atlantidi, potpuni vakum. Gubitak "zanimanja" bio je dvostruko utemeljen. Prvo je tu "neosporni autoritet i najveći filozof" Antike, Aristotel i spomenuto mišljenje kao i danas "velikog mozga Alberta" ,a drugi se nalazi u samoj priči o nepoznatoj zemlji .Naime, priča za kršćanski srednji vijek sadrži paradoks, a to je postojanje nečega prije nego je ustvari sve stvoreno .

Veliki rat koji opisuje Platon između ljudi s ove i one strane Heraklovih stupova (Atlantiđana i Grka s koalicijom ) dogodio se otprilike 9000 godina prije posjeta Solona onoj ekipi iz Egipta ( (oko 571. god. pr.Kr.) Egiptu gdje je isti kroz suset sa svećenicima iz grada Saisa )koja mu je dala informacije o Atlantidi ,dakle preračunato na naš sustav vremena, oko 9600. g.pr.Krista. Rat se završio, kako je Platon opisao, s onim strašnim potresom-kataklizmom koji je također razorio otok Atlantidu. Kršćanski Srednji vijek ima, međutim, svoje računanje vremena, koje polazi od apsolutnog početka svijeta na dan Stvaranja. Preuzeto iz Biblije, dobilo je time punu težinu Božje objave. Tada se još previše doslovce tumačilo što piše u Bibliji kao i danas . Židovi su računali svoje godine od trenutka nastanka svijeta, a u Knjizi postanka svijet je stvoren 5508. g.pr.Krista. Protiv ovoga nije bio dopušten nikakav prigovor. 
 
Platonovom činjenicom, da je u jednom antičkom izvješću, kojeg je i "mudri Aristotel" osporavao , naveden datum koji pokazuje zbivanje od 4000 godina prije stvaranja svijeta. Uz sve to, tu je i podatak da je u to vrijeme kad je Zemlja bila “pusta i prazna“, usred Atlantika, postojao otok s visoko razvijenom kulturom. Takvo proturječje Bibliji rezultira samo jednom reakcijom: prokletstvo i osuda tog teksta.
Nakon toga se pojavljuje 1858 godine "slavni Darwin" koji sa svojom "teorijom Evolucije" još više gura Platona i Atlantidu pod tepih !

Kada ubacimo u Platonov opis kalendar Maja ne samo da je po točnosti nadmašivao starije antičke kalendarske sustave već je nadmašio i naš, sada važeći, gregorijanski kalendar. Čini se da kalendar kojim su se koristili upućuje na atlantidsko porijeklo. Ključni datum kalendara Maja je početak – “nulti dan”, koji kada se preračuna na naš gregorijanski kalendar, pada na 5.lipanj 8498.g.pr.Krista. Taj datum neposredno navodi na vrijeme atlantidske katastrofe koja se prema Platonovim zapisima dogodila oko cca 8500.g.pr.Krista, koja li slučajnost ?

Koliko još uvijek treba vjerovati Herodotu i ekipi ili malo više kopati i istraživati jer izgleda da je i Velika Piramida iz perioda ovih gore opisanih Atlantiđana !
Zadnje ažuriranje srijeda, 05 decembar 2018 14:03
Copyright © Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved