Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-

Zaboravljene integracije autohtonih i znanstvenih saznanja

Ocijenite članak
(4 ocjena)
Piše: Senko

Prije samo nekoliko desetljeća na ljude starih civilizacija gledali su kao na jednostavne, primitivne neuke ljude. Međutim, brojna otkrića otkrila su niz iznenađujućih činjenica o drevnim kulturama, naime da su mnoge od njih posjedovale napredna znanja iz metalurgije, matematike, kemije, astronomije i još mnogo toga. Takvim su znanjem kovali čelik jači od bilo čega što se vidjelo sve do industrijske revolucije, stvorili su recept za beton toliko izdržljiv da bi njihove zgrade izdržale tisućljećima duže od današnjih konstrukcija, rezali kamenje i sastavljali zidove tako precizno da pokušaji današnjih replika izgledaju smiješno. Znanstvenici još uvijek češkaju glave zbog nekih nevjerojatnih dostignuća drevnih civilizacija. Ovdje su neka od njih:

Sustav vodoopskrbe

Tko bi mogao pomisliti da vlade 21. stoljeća traže 1,500 godina staru tehnologiju kako bi riješili problem transporta vode. Upravo se to događa u Limi (ima oko 9 200 000 stanovnika ).

Peru se suočio s teškom vodenom krizom, jer kronični problemi, poput zagađenih voda, i promjene okoliša kombiniraju se i tako narušavaju vodenu sigurnost cijele zemlje. U Limi je vodoopskrbno poduzeće Sedapal izradilo plan za oživljavanje drevne mreže kamenih kanala koje je izgradila kultura Wari već 500. godine prije Krista, kako bi opskrbila stanovništvo čistom, nezagađenom vodom.


image1.jpeg

Wari su izgradili napredni sustav za transport vode koji za vrijeme kišne sezone spušta planinsku vodu preko kanala, kanali su dalje prenosili vodu do mjesta gdje se mogla ubacivati u izvore dalje niz planinu, kako bi se održao njihov konstantni tok tijekom sušne sezone.

Mnoge drevne civilizacije poznate su po naprednoj izgradnji cisterni, kanala, akvadukata i tehnologijama usmjeravanja vode, uključujući Perzijce , Nabatajce , Rimljane , Grke , Harrapance i mnoge druge.

Tvrdi čelik 

Prije više od 2000 godina, drevni ljudi u Levantu kovali su mačeve izrađene od čelika toliko naprednog da se nakon toga kovači nisu ni približili jednakoj kvaliteti skroz do modernog doba. Metal je bio toliko jak da su ti mačevi mogli lako prolaziti kroz predmete izrađene od drugih čelika i metala.

Čelik, poznat kao čelik iz Damaska , proizveden je iz sirovine, poznate kao Wootz čelik, koji je dolazio iz Azije. Ostali materijali dodani su tijekom proizvodnje čelika za stvaranje kemijskih reakcija na kvantnoj razini. Prvo korištenje takvog čelika je oko 300. godine prije Krista, a masovna proizvedeno na Bliskom Istoku je između 1100. i 1700. godine nove ere.

image2.jpeg

Tajna izrade Damask čelika na Bliskom Istoku tek se pokušava otkriti skeniranjem elektronskim mikroskopima u modernim laboratorijima.

Beton

Današnje betonske konstrukcije obično su dizajnirane tako da traju između 100 i 120 godina. Međutim, Rimljani su gradili konstrukcije od betona prije 2000 godina koje su zadržale svoj strukturni integritet do danas. Pa koja je bila njihova tajna?

image3.jpeg

Rimljani su beton pravili miješanjem vapna, vulkanske stijene i morske vode. Kombinacija tih triju elemenata pokrenula je kemijsku reakciju u kojoj vapno uključuje molekule u svoju strukturu i reagira s pepelom kako bi cementiralo cijelu smjesu. Drevni beton morske vode sadrži idealnu kristalnu strukturu Tobermorita koja ima veću čvrstoću i trajnost od modernih ekvivalenta.

Osim što je trajniji, rimski beton bio je i ekološki prihvatljiviji u odnosu na današnji beton. Konvencionalni moderni cement zahtijeva zagrijavanje mješavine vapnenca i gline na 1.450 stupnjeva Celzijusa, čime se u atmosferu oslobađaju značajne količine ugljika. Suprotno tome, rimski cement-”opus caementicium” koristio je mnogo manje vapna i nastao je od pečenja vapnenca tek na 900 Celzijevih stupnjeva, zahtijevajući puno manje goriva ,a stim i zagađenja.

Rezanje kamena

Širom svijeta možemo pronaći brojne primjere rezanja drevnog kamena tako precizno da se suprotstavljaju kreacijama modernog doba proizvedenim naprednim strojevima. Jedan od primjera nalazi se u Puma Punku, drevnom arheološkom nalazištu u Boliviji kojem su neki povjesničari datirali starost od cca. 15 000 godina ,koji sadrži toliko nevjerojatnih kamenih zidova da izgleda kao da su kamenja isječena dijamantskim alatima. 



Ogromni blokovi težine do 800 tona, a sastoje se od savršeno ravnih rubova koji se savršeno poklapaju jedan u drugog i ne sadrže tragove dlijeta. Pokušaji repliciranja  takvih preciznih kamenih zidova do danas nisu uspjeli.


image5.jpeg

Invilizacija je poznata po svojim naprednim zidarskim radovima, od kojih se velik dio i danas može vidjeti u Machu Picchu i Sacsayhuaman u Peruu. Njihovi veliki zidovi od suhog kamena prikazuju ogromne blokove koji su pažljivo izrezani kako bi se čvrsto spojili bez maltera i s razinom preciznosti bez premca bilo gdje drugdje u Americi. Kamenje je toliko precizno međusobno spojeno da se niti komad papira neće moči ugurati između tih kamenja. Ta preciznost, u kombinaciji sa zaobljenim uglovima blokova, raznolikost njihovih oblika koji se međusobno isprepliću te način na koji se zidovi naginju prema unutra (kako bi se spriječila šteta u slučaju zemljotresa) desetljećima su zbunjivali znanstvenike. Takva metoda izrade kojom se kameni blok precizno podudara sa susjednim kamenjem još uvijek nije poznata, a pokušaji repliciranja te tehnike do danas nisu uspjeli.

image6.jpeg

Ovo su samo neke zaboravljene integracije autohtonih i znanstvenih saznanja vremena u kojem su nastala

Zašto ovakva saznanje nisu vrijedna daljnjeg traganja za istinom?

Zadnje ažuriranje petak, 15 novembar 2019 09:49
Copyright © Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved