Piše: Dr Semir Osmanagić

Prilikom posjete Zadru i okolici u martu 2023., posjetio sam četiri intrigantne lokacije.

Na otoku Pagu, u mjestu Pag, postoji neočekivani megalitni zid. Sastavljen je od pravougaonih i poligonalnih blokova koji dostižu masu od gotovo tri tone. Najinteresantniji je poligonalni blok sa devet stranica/uglova na licu. To je tipična odlika gradnje iz posljednjeg megalitnog ciklusa na Planeti koji je završio prije 5.000 godina. Ovaj superiorni zid je kasnije iskorišten za gradnju solane.

U sjevernoistočnom dijelu otoka Paga nalazi se fenomen poznat kao ‘Paški trokut’. Prije 25 godina pronađen je pravilni istokraki trokut sa oblim kamenčićima, mjestimično tamne, crne boje koji se razlikovao od okolnog krša. Obzirom na brojne energetske pojave na noćnom nebu iznad otoka, počelo se govoriti o neidentifikovanoj letjelici koja je ostavila trag u ovoj nepristupačnoj oblasti. Danas je ova lokacija devastirana, izgubljen je pravilan oblik trokuta i ostale su stranice 30x26x24 metra, oblutci nedostaju i tek mjestimično se susreće obojeni crni kamen. Posebnih energetskih anomalija, prema izvršenim mjerenjima, nema.

U zadarskom zaleđu, u blizini mjesta Kruševo, nalazi se megalit koji na prvi pogled predstavlja višetonski blok na bloku. Međutim, pomnijom analizom može se utvrditi da je gornji dio bloka obrađen stvarajući dojam da je riječ o dva bloka te da je između gornjeg i donjeg dijela napravljen otvor. Orijentacija ovog bloka je u smjeru sjever-jug, a orijentacija otvora je prema izlasku sunca za vrijeme ljetnog solsticija. Ovdje je riječ o antropogenom djelovanju, a prilazni plato je vrjeovatno služio za ceremonijalna okupljanja i astronomska posmatranja.

Ponovna posjeta Asseriji, megalitnom dragulju na tlu Hrvatske, uvjerila me je da vlasti još uvijek ne prepoznaju prave, authtone vrijednosti naših prostora. I dalje se o Asseriji govori kao o ‘rimskom municipiju’. Tačno je da je antički Rim nakon krvavih osvajanja naših krajeva tu imao svoj grad. Međutim, osnovno pitanje je stvarnih graditelja i prvobitne svrhe ovih megalitnih zidina koji su služili u kasnijoj fazi ilirskim Liburnima koji su je koristili također za stanovanje. I premda izostaju brojniji poligonalni blokovi, pojedine sekcije zidina su identične onima u stolačkom Daorsonu, sa tipičnom protu-potresnom gradnjom. Perfekcija gradnje i upotrebe megaltnih blokova bez vezivnog materiijala ide uz bok sličnoj gradnji u Peruu, Uskršnjem Otoku, Meksiku, Montani ili Egiptu.

Zahvaljujem se novostečenim prijateljima Radivoju Pastorčiću s Paga, Nevenu Šepcu iz Zagreba, Ines Žižič sa Atme TV i ostalim zainteresovanim koji su nam se pridružili u ovoj ekspediciji. Više o ovim lokacijama u dokumentarcima koji slijede na našoj zvaničnoj youtube TV stranici BosnianPyramidsTV.