Pojava stećaka hronološki je vezana za period razvoja najjače krišćanske sekte u Rimskoj imperiji – bogumilizma koji se razvija na Balkanu u X veku. U to doba dolazi do Šizme, nastanka slavenskih pravoslavnih crkava.
Ko su ljudi pod stećcima i u grobovima? Verovatno naši preci. Ko smo mi?
Sudeći po OXFORD JOURNALS 30-65% stanovnika današnje Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije predstavlja direktne potomke stanovnika ovde nastanjenih približno 20k godina, od poslednjeg Ledenog doba. Ovde se nalazi više od 70% genetskih varijacija tipičnih za evropski bazen muških gena. Danas je veoma jasna uloga Balkana u strukturisanju evropskog, naročito slavenskog muškog genetskog nasleđa.
Lokaliet Crvena stijena kod Bilećkog jezera pruža i materijalne dokaze o postojanju Balkanskog refugijuma gde poslednjih nekoliko ledenih doba nije ostavilo bitan uticaj na kontinuirano prisustvo čoveka punih 180k godina. Kao takav, lokalitet je jedinstven u svetu, a izgleda slede nove ekspedicije i nova otkrića.
Interesentno je da su stećci veoma brojni na širem području ilirske provincije Pagania oko reka Cetine i Neretve. Ko su bili Iliri kad govore slovenskim jezikom?
Isti lovci i seljaci žive ovde od pamtiveka.
Jedinstven narod sa posebnom genetikom, religijom i tradicijom kojoj su tragovi možda već zatrti kao što je naše sećanje na pretke pod stećcima.
Davor Maksimović