Članak je opisao otkriće novih glinenih tableta, koji dokazuju da su Babilonski matematičari koristili teoremu pravouglog trokuta, 1000 godina prije Pitagore. Inače, Babilonskom matematikom smatra se period od Sumera pa sve do pada Babilona u 539. godini p.n.e. Tableti su dokazali da su Babilonci koristili "pitagorinu teoremu" da izračunaju površinu njihovog obradivog zemljišta, te da su računali kvadratni i kubni korijen brojeva! Dakle, još jednom, istorijske knjige će se morati prepravljati.
Glineni tablet iz drevnog Babilona koji ilustrira “Pitagorinu teoremu” i kvadratni korijen broja Pi
U 1964 godini grupa američkih i turskih arheologa pregledala je područje blizu drevnog grada Urfa u jugoistočnoj Turskoj. Zapazili su da je jedno brežuljaksto područje prekriveno sa mnogo kamenih blokova, što je bilo znak o ljudskoj aktivnosti na tom području. Međutim, američki arheolozi koji su pripadali Univerzitetu iz Čikaga nisu ovome otkriću dali posebnu važnost, smatrajući da se radi o groblju iz srednjeg vijeka. No, zbog toga se danas oni osjećaju vjerovatno kao Ronald Wayne, treći osnivač Apple kompanije, koji je svoje dionice prodao za $800 dolara, malo prije nego je Apple ostavrio ogromno bogatstvo.
Nekoliko decenija kasnije, na zaboravljenom području, turski pastir primjetio je čudne kamene obrise koji su virili iz zemlje. Njegovo otkriće došlo je do službenika muzeja u gradu Sanliurfa udaljenog 50-ak kilometara. Nakon kontaktiranja relevantnog ministarstva informacije su došle do ogranka njemačkog arheološkog instituta u Istanbulu.
Istraživanja područja u 1994 počeo je tim njemačkih i turskih arheologa predvođeni Klaus Schmidt-om. Istraživanje područja traje do danas i rezultati koji su do sada pronađeni su....nestvarni.
Arheološko nalazište je nazvano Gobekli Tepe (tepe - tep, ej; što na turskom znači brdo sa udubljenjem). Radio karbonska analiza odredila je starost nalazišta na minimum 12 000 godina p.n.e! To znači da je Gobekli starije oko 7000 godina od Stonehenge-a i 5500 godina od prvih gradova Sumera! Teza o prvoj ljudskoj civilizaciji, Sumeru, uskoro će se vjerovatno morati mijenjati. Baš kao i teze o "Pitagorinoj teoremi".
Arheološko nalazište nazvano Gobekli Tepe, Urfa, Turska
Kameni obrisi koje je otkrio turski pastir su zapravo ogromni ravni kameni megaliti. Većina megalita sastoji se od dva bloka u T obliku, a koji su zatim poslagani u kružnu formaciju. Većina kamenih blokova sadrži uklesane motive životinja - uglavnom grabljivaca. No, pored toga, mnogi blokovi sadrže reljefe insekata, ptica, te stilizirane figure, najvjerovatnije žene. Arheolozi smatraju da kameni blokovi predstavljaju ljude - neki blokovi imaju stilizirane ruke ljudi u spuštenom položaju.
Kameni megalit u obliku slova T. Ljudska ruka drži životinju – slika drevnog lovca?
Arheolozi su do sada pronašli oko 40 megalita, čija otkopana visina ide od 1 do 4 metra. Ukupna visina im ide do 6 metara. Megaliti su poredani u krugove prečnika 5 do 10 metara. Oko kamenih megalita su pronađeni zidovi napravljeni od cigle. Preliminarno skeniranje obližnjeg terena pokazalo je da se u okolini nalazi barem još 20 ovakvih soba sa isto uređenim kamenim stubovima! Arheolozi su do danas otkopali tek 3-5% područja!
Artistički prikaz kako je Gobekli Tepe mogao izgledati.
Pošto je Gobekli Tepe izgrađen oko 10 000-te godine p.n.e to znači da je starije od prvih ljudskih zajednica nastanjenih na jednom području i da datira iz vremena lovačkih zajednica neolita. Toliko je staro da u vrijeme njegove gradnje pra-ljudi nisu koristili ni posuđe! Dakle, pitanje koje se postavlja pred arheologiju je kako su praktično pećinski ljudi mogli izgraditi jedan ovakav kompleks (naši preci koji su se bavili lovom živjeli su u pećinama; ostaci životinja koji su pronađeni u Kanadi, tzv. Bluefish caves datiraju se na period između 25 000 i 12 000 godina)?
Reljefi uklesani na kamenim megalitima teškim 10-50 tona.
Klaus Schmidt je mišljenja da se radi o lovačkim grupama, koji su se sporadično okupljale u toku višedecenijske konstrukcije kompleksa. Kameni vrhovi strijela koji su pronađeni u mnoštvu unaokolo, svakako potvrđuju ovu tezu. Schmidt predpostavlja da je kompleks neka vrsta hrama, prvi oblik spiritualnog izražaja naših pra-predaka. Stoga je Gobekli već promijenio jednu opšte prihvaćenu tezu o nastanku spiritualnog vjerovanja. Naime, smatralo se da bi ljudi prvo naselili neko područje za stalno i počeli agrikulturu, te da su se spiritualna vjerovanja pojavljivala tek nakon te preobrazbe. Gobekli Tepe nalazište mijenja tu tezu iz korijena; ljudi neolitskog perioda su gradili hram u fazi lova i skupljanja hrane! Interpretacija je da, prvo je bio hram, a poslije grad.
Za sada nema konkretnih objašnjena kako je Gobekli Tepe mogao biti izgrađen. Arheolozi za sada nisu pronašli dokaze da je područje bilo naseljeno velikim brojem ljudi. Osim nekolicine kamenih alata (čekić i dlijeto), nema dokaza o velikoj radnoj snazi koja je gradila kompleks. Konstrukcija je manje više ista: dva kamena megalita u obliku slova T postavljeni su u sredini, a okruženi sa nešto manjim blokovima okrenutim prema unutrašnjosti. Težina blokova je od 10 do 50 tona! Ukoliko arheolozi ipak otkriju da je šire područje bilo naseljeno, problem nastanka Gobekli Tepe kompleksa neće biti objašnjeno; kako su ljudi u neolitskom periodu bili u stanju da organizuju i preharne veliki broj radnika? Podsjetimo se, neolitski period je vrijeme malih ljudskih zajednica koje su preživljavale od lova i skupljanja hrane.
Sobe se sastoje od dva velika megalita u obliku slova T, okruženi sa manjim. Zidovi su napravljeni od cigle, a podovi ok kamenih ploča.
Još jedna zagonetka u vezi Gobekli Tepe nalazišta je za sada arheolozima neobjašnjiva: naime, neposredno nakon završetka gradnje kamenih monolita, graditelji su dovukli stotine tona zemlje i cijeli kompleks zatrpali. Pozitivna strana ovog čina je da je kompleks ostao veoma dobro očuvan jer je bio pošteđen vremenskih uticaja (vjetar, kiša, sunce, erozija). No, trebat će još vremena da se odgonetne zašto su to uradili i kako sa tako malim brojem ljudi.
Koja je bila namjena Gobekli Tepe kompleksa?
Preliminarni odgovori na ovo pitanje svode se za sada na religioznu svrhu. Gobekli Tepe je prvi hram u ljudskoj istoriji, a neki ga čak smatraju mjestom Ademovog i Havinog raja na Zemlji (Science magazine). Kao što sam već rekao, na području je pronađeno mnogo ostataka životinja, pa su arheolozi zaključili da se radi o okupljalištu neolitskih lovačkih grupa. Arheolog Klaus Schmidth pak smatra da je Gobekli Tepe mjesto čiji stanovnici su bili pred velikom promjenom u načinu života, od lovaca do farmera. Istraživanja u okolnim područjima su pokazala da oko 1000 godina od gradnje Gobekli Tepe kompleksa, nastanjena područja su imala ovce, stoku i još neke danas domaće životinje. Dakle, teza o preobrazbi lovaca u prve zajednice koje su obrađivale zemlju je kredibilna. Što znači još jednu promjenu opšte prihvaćene teze: "socijalno-kulturne promjene dolaze prvo, agrikultura dolazi poslije", primjetio je arheolog Ian Hodder.
Gobekli Tepe je oko 7000 godina starije od prvog pisma. Više je vremena prošlo između Gobekli Tepe i Sumera, nego između Sumera i danas, kaže Gary Rollefson, arheolog iz Washingtona. Pektoglife prikazane na megalitima nije moguće pročitati. Zašto dakle arheolozi Gobekli smatraju hramom?
Uklesani reljef životinje.
Prva istraživanja govore o području koje nije bilo masovno naseljeno. Arheolozi su smatrali da je obrada zemlje dala ljudima višak vremena i hrane, te su se mogli posvetiti drugim stvarima, što je postepeno dovelo i do spiritualnih djelatnosti. Gobekli Tepe datira prije vremena korištenja posuđa, pa je ova teza odbačena. Osim toga, hramovi su obično građeni na uzvišenjima i planinama, a Gobekli Tepe dominira regionom. Mnogi događaji opisani u monoteističkim religijima odigrali su se na brdu i planini.
Arheolog Schmidth ima još jedan razlog zašto bi Gobekli mogao biti hram. On smatra da su kameni blokovi markeri grobova ljudi koji su bili važni u to vrijeme. Grobovi još nisu pronađeni, ali ako budu, reljefi na kamenim blokovima mogli bi opisivati prvu vrstu obavljanja rituala. Možda je dokaz tome i simbol lešinara, koji je u kasnijim civilizacijama, posebno u Egiptu smatran svetom životinjom koja odnosi duše umrlih u raj.
Simboli lešinara igraju važnu ulogu u ritualnim običajima drevnog Egipta.
Schmidth smatra da će kosti ljudi biti pronađeni iza kamenih monolita ili ispod kamenih podova koji se nalaze u svakoj od soba.
Andrew Collins tvrdi: “Gobekli Tepe može biti opisano kao svetište, koje je očito korišteno kao mjesto obožavanja i možda komunikacije sa nad prirodnim entitetima.
Pored toga, činjenica da su blokovi ukrašeni simbolima uglavnom životinja grabljivaca, neki arheolozi smatraju da je hram izgrađen u svrhu oslobađanja straha od predatora.
Fantastično isklesana figura lava ili pume.
Jedan od arheologa koji su posjetili Gobekli Tepe rekao je: “Gobekli Tepe mijenja sve”! I ja smatram da je zaista tako. Arheolozi su možda pred odgonetanjem zagonetke zašto je kompleks napravljen. Ukoliko grobovi ljudi zaista budu pronađeni iza kamenih monolita i / ili ispod kamenih blokova, definitivno imamo neku vrstu hrama. Na pitanje kako je kompleks napravljen još će se čini mi se čekati malo duže. Jesu li lovci spustili lukove i strijele i uzeli u ruke alate da naprave stotine kamenih monolita? Koliko je lovaca radilo na ovom gradilištu ako prvi rezultati govore o tome da područje nije bilo stalno naseljeno? Šta ih je motiviralo da počnu da praktikuju duhovne običaje? Zašto su kompleks potpuno zatrpali? Ovo su samo neka od pitanja na koja ja jedva čekam odgovor. Kako napisah na početku, istraživanja Gobekli Tepe kompleksa su tek na početku, pa vidjet ćemo! O ovom nalazištu već su pisali Science magazin i Smithsonian. Čini mi se da se dokazi za promjenu teze o prvoj ljudskoj civilizaciji ubrzano gomilaju!
Gobekli Tepe u slikama
Rijad
