Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-

Administrator

DAORSON – NA OLTARU DOMOVINE

subota, 22 februar 2020 18:21 Objavljeno unutar Iz mog ugla

Autor: Mate Puljak

Što je bio Daorson? Riješiti Daorson uopće nije problem, a zakompliciralo se utoliko da je drevno sveto mjesto dobilo i svjetovne zgrade pa je to postala njegova prava priča. Daorson se najviše uklapa u legende o grobu i svetištu Kadma i Harmonije. Đuro Basler je bio na tom tragu, iako je, na neki način, umanjio značaj i veličinu tog spomenika tvrdeći kako postoji mogućnost da se radi o jednom u nizu njihovih svetišta, dok se pitanja groba nije niti dotakao. Daorson bi tako mogao odgovarati famoznom Kadmovom „gradu“ Butoe (Pola), i pravoj lokaciji Teutina Rizona (Daorsi -grč. Daorizo). Teutu su na nekim našim otocima zvali Buta. No, čini se da je sve to, u odnosu na kolosalni bedem, novija priča. Sam po sebi, primordijalno, nije mogao biti grad. Unutar „akropole“ prostora za nekakav normalan život nije bilo već je on, u oskudnim limitima, stvoren mnogo kasnije. Vjerojatno za nekakvog kralja koji ga je prisvojio. Nijednoj vlasti u novijoj povijesti nije odgovaralo da se kopa po pričama kao što su Daorson, Desilo i općenito oko Hutova blata. Iza bedema na Banjama (možda od „bunje“- stil klesanja i zidanja, a ne kupališta, toplice, ili sl. ), stajala je velika priča. Narod kaže da je tu pokopan kralj. To je centralna predaja Ošanića. Nakon što sam pročitao sve dostupne radove o Daorsonu, odlučio sam otići i napraviti fotogaleriju s fokusom na detalje. Ono što se nalazilo iza bedema, višeslojna je priča u kojoj se pogubilo izvorno, a izvorno je bilo sastavljeno od gomile (piramide ili hrama) i kolosalnog bedema koji nadmašuje graditeljske dosege Mikene, a vjerojatno i dataciju iste. Daorson iza sebe ostavlja gotovo identičnu gradnju drevne Platee, Tebe i sličnih megalitskih lokacija u Grčkoj.

ROTONDA OŠLJE: TEMPLARI I PSIHOAKUSTIKA

subota, 22 februar 2020 18:19 Objavljeno unutar Mate Puljak Blog

Autor: Mate Puljak

O rotondi iznad sela Ošljeg, na obroncima planine Utrk, (lokalitet Bijela lokva) pisao sam na vrhuncu aktualnosti teme kojom se znanstveno bavio kolega dr. Igor Šipić. Osim njega i tonskog majstora Srđana Nogića, o građevini su pisali mnogi znanstvenici, strukovnjaci i laici. Crkva se vodi kao predromanička, 8.-10. stoljeće. Ne zna se kome je bila posvećena, tko ju je gradio, niti zbog čega. Nagađanja o tome da li je mlađa ili starija i dalje traju. Moje je mišljenje kako je izvorna gradnja bila kasnoantička. Na toj osnovi podignuta je  redromanička priča, da bi ju ovakvom, kakva je ostala sačuvana, skiciralo nekakvo tajno društvo koje je raspolagalo drevnim znanjem. Na pamet mi padaju samo Templari. Jesu li je oni izmijenili i nadogradili, ili su to kasnije učinili njihovi nasljednici, tj. jedna loza njihovih potomaka, teško je tvrditi. Znanje koje je u nju implementirano svojstveno je templarskim građevinama. Smatram da je razorena u 15./16. st., nakon što je preuzela funkciju utvrde „ kastra oikumena“. Da bi se taj pojam odnosio na veće naselje, koje je napuštanjem postalo „erimokastron“, kako su pisali T. Živković i S. Ćirković, meni osobno ne drži vodu, jer se pojam mogao odnositi na samo jednu građevinu, u ovom slučaju značajnu crkvu koja je, prema potrebi, postajala utvrda. Donosim neka zapažanja koja mogu dobro doći dr. Šipiću i svima koji se bave ovom temom, a tiču se veze s Templarima i same akustike te iznimne građevine.

ROTONDA OŠLJE: TEMPLARI I PSIHOAKUSTIKA

subota, 22 februar 2020 18:12 Objavljeno unutar Iz mog ugla

Autor: Mate Puljak

O rotondi iznad sela Ošljeg, na obroncima planine Utrk, (lokalitet Bijela lokva) pisao sam na vrhuncu aktualnosti teme kojom se znanstveno bavio kolega dr. Igor Šipić. Osim njega i tonskog majstora Srđana Nogića, o građevini su pisali mnogi znanstvenici, strukovnjaci i laici. Crkva se vodi kao predromanička, 8.-10. stoljeće. Ne zna se kome je bila posvećena, tko ju je gradio, niti zbog čega. Nagađanja o tome da li je mlađa ili starija i dalje traju. Moje je mišljenje kako je izvorna gradnja bila kasnoantička. Na toj osnovi podignuta je  redromanička priča, da bi ju ovakvom, kakva je ostala sačuvana, skiciralo nekakvo tajno društvo koje je raspolagalo drevnim znanjem. Na pamet mi padaju samo Templari. Jesu li je oni izmijenili i nadogradili, ili su to kasnije učinili njihovi nasljednici, tj. jedna loza njihovih potomaka, teško je tvrditi. Znanje koje je u nju implementirano svojstveno je templarskim građevinama. Smatram da je razorena u 15./16. st., nakon što je preuzela funkciju utvrde „ kastra oikumena“. Da bi se taj pojam odnosio na veće naselje, koje je napuštanjem postalo „erimokastron“, kako su pisali T. Živković i S. Ćirković, meni osobno ne drži vodu, jer se pojam mogao odnositi na samo jednu građevinu, u ovom slučaju značajnu crkvu koja je, prema potrebi, postajala utvrda. Donosim neka zapažanja koja mogu dobro doći dr. Šipiću i svima koji se bave ovom temom, a tiču se veze s Templarima i same akustike te iznimne građevine.

Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved