Welcome to the official web page of the 'Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun' Foundation / Dobrodošli na službenu web stranicu Fondacije 'Arheološki park: Bosanska piramida Sunca'al Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-

Administrator

HUALAPAI MOUNTAIN, ARIZONA: BALANSIRAJUĆE GRANITNE STIJENE

nedjelja, 23 februar 2020 17:42 Objavljeno unutar Iz mog ugla

Piše: dr. Semir Osmanagić

Haulapai planine su najviši vrhovi u sjeverozapadnoj Arizoni. Dostižu visinu od 2.500 metara što je više od najviše planine u BiH, Maglića. To je bio moj cilj istraživačkog pohoda na ovoj planini koja je nekada bila dom Hualapai indijancima. Njihovo ime se prevodi kao ‘ljudi s visokih borova’. Zbilja, sjeverne strane planina su prepune visokih borova.

Hualapai indijanaca više nema ovdje, dobili su rezervat 200 km dalje na sjever. Na planinama su ostali usamljeni medvjedi, planinski lavovi, jeleni…

Moju pažnju ka ovoj destinaciji je privukao njen sastav. Naime, Hualapi planina je građena od granita. Svuda izviru komadi sivog i ljubičastog granita, kao da sam u Asuanu u Egiptu. Višetonski komadi su se skotrljali niz padine i našli svoje utočište. U početko je to izgledalo sasvim slučajno, po obliku i položaju.

Najedamput, na jednom uzvišenju vidim karakterističan prizor – dva bloka su položena jedan naviše drugog. Zatim obli granitni blokovi na poziciji gdje ne bi trebali biti. Granitna ploča – ‘stol’ s nekoliko manjih potpornih stijena.

Moje osvajanje vrha Haulapai planine se pretvara u obzervaciju mogućih ostataka zagonetne megalitne civilizacije. Zašto bi neko, u dalekoj prošlosti, postavljao granitne blokove od 50 ili 400 tona, jedan na drugi?

S površine granita kvrcni kristali odašilju svjetlosne poruke koje ne umijemo da pročitamo.

Kada bi barem bili na istoj frekvenciji i primili njihova znanja o prošlosti.

Praćen snijegom ali i suncem, plavim nebom i vjetrom u lice, osvajam Haulapai vrh. I ponovo, umjesto odgovora, nova pitanja.

SVJETSKI DAN TURISTIČKIH VODIČA, DAN ONIH KOJI VODE

nedjelja, 23 februar 2020 17:27 Objavljeno unutar Iz mog ugla

Piše: Ajdin Ahmetspahić, koordinator vodičke službe Fondacije

Inicijativom Svjetske federacije turističkih vodiča, sa sjedištem u Beču, 21.februar se obilježava kao Svjetski dan turističkih vodiča kao dan predstavljanja ove profesije. Tako je već 30 godina.

Bosna i Hercegovina učestvuje u obilježavanju pa se organiziraju različite promotivne aktivnosti, besplatne ture i manifestacije koje približavaju posao vodiča lokalnom stanovništvu. U zemlji koja obiluje prirodnim turističkim resursima, multikulturalnom tradicijom, bogatstvima kulturno-historijskih spomenika, raznovrsnom arhitekturom, gastronomijom, šarenom kulturom materijalnog, duhovnog i socijalnog etnosa te, zapostavljenim arheološkim lokacijama, ne može se ne primjetiti nedostatak ulaganja i manjak interesa nadležnih za razvoj turizma kao bitnog segmenta, ionako osiromašene, privrede.

Broj turista u BiH gradualno raste svake godine, zemlja se otvara prema Evropi i svijetu te postaje privlačna turistička destinacija. Neki od glavnih čimbenika za ovo su:

1. Pristupačnost – geografska pozicija naše zemlje, kao dio evropskog kontinenta je izuzetno povoljna. Umjesto desetine sati putovanja i promjene letova za egzotičnu lokaciju, putnik iz Evrope za jedno popodne stiže u Sarajevo ako koristi komercijalne letove. Putna infrastruktura svakako može biti bolja ali ona postoji. Za turiste iz dalekih dijelova svijeta, BiH je dio Starog kontinenta, mističnog i bogatog, odakle potiče moderna civilizacija.
2. Ekonomičnost – u odnosu na evropske i svjetske turističke destinacije BiH je drastično jeftinija zemlja za odmor. Tome svjedoči, možda i najbolje, zimska sezona kada turisti iz alpskih zemalja dolaze na skijanje kod nas. Gorivo, putarina, smještaj i usluge turističkih vodiča su itekako jeftinije nego na mnogim drugim, manje zanimljivim, mjestima.
3. Eksluzivnost – umjesto čekanja u redovima po nekoliko sati da bi se obišla određena znamenitost, kao što je slučaj drugdje, u BiH još uvijek ne vlada masovni turizam pa je to prednost, bez mnogo buke, gužve i čekanja. Ovim se stiče efekat ekskluzivnosti pa to treba iskoristiti.
4. Sigurnost – prošlo je 25 godina od kraja rata i znatiželjni turisti “očajnički” žele vidjeti taj komad zemlje oko kojeg se toliko nadmeću razne sile stotinama godina. Sada je sigurno putovati u BiH, internet je prepun informacija, javlja se želja za dolaskom.
5. Dom je najvećeg kompleksa piramida na svijetu – mora se prestati ignorisati činjenica da na desetine hiljada ljudi, sa svih kontinenata, dolazi u našu zemlju samo da bi došli do Visokog. Ovakva činjenica bi prije samo petnaestak godina zvučala nezamislivo i sarkastično. Ipak, Fondacija, na čelu s Dr.Osmanagićem, u svom neumornom radu da predstavi projekat Bosanskih piramida (s naglaskom na Bosanski!) dolazi do najudaljenijih dijelova svijeta. Avanturisti, entuzijasti, naučnici, historičari, profesori i studenti kao i spiritualci, hipici, duhovne vođe i učenjaci, “new-age” fanatici, pobornici teorija (iako su sve manje teorije) zavjera, dolaze u BiH samo radi piramida! Ovakvi gosti nisu ni svjesni onoga što još krije ovaj dio planete, pa se iznenade “rajskim” zelenilom, dobrim i gostoprimljivim ljudima, bogatom srednjevjekovnom historijom i svime naborojanim na početku, a što je naš posao da im pokažemo.

Dakle, Fondacija bi trebala biti uvrštena kao jedan od bitnijih faktora za dolazak turista. Svaki od njih će zatim, naravno zadovoljan (više zabezeknut) viđenim i doživljenim, po turističkim mjerilima, dovesti novih pet turista.

Tako je velika odgovornost vodiča Fondacije, da spoljašnje utiske koje gosti osjećaju, zaokružimo u jednu punu fascinaciju, da bismo ih ubjedili da je ono što vide i čuju, zaista tako. To nije puka priča o historiji objekata, ulica i trgova (neka se ne uvrijede kolege gradski vodiči), niti predstavljanje činjeničnih informacija o ovome ili onome.

U Fondaciji vodiči imaju za cilj prenijeti osjećaj fasciniranosti, veličanstvenosti, zbunjenosti ali i otkrovenja, neznanja ali i ideja, izgubljenosti ali i svrsi, nemjerljivog ali svjesnog… Dakle čitav spektar emocija koji će slušaoca prvo osvjestiti, da zaboravi naučeno, da prihvati realnost neznanja i iluziju dosadašnjih shvatanja. “Oboriti” ga na zemlju i savladati. Tek nakon toga, dati novu nadu, opciju istine i riješenja, vjere i argumenta, osjećaja i nadražaja, želju za učenjima drevnih mudrosti. Slušaoc treba da doživi subjektivno prosvjetljenje, to je ono čemu težimo.

Da bismo ovo postigli nemoguće je samo izlagati informacije jednu za drugom, bez boje osjećaja i doživljaja, suhoparnu teoriju koja će slušaoce održati u pažnji samo zbog kritičkog mišljenja koje se odvija u njima. Potrebno je puno više.. potrebno je doživjeti prosvjetljenje s njima, iznova i iznova. Svaki put riječi koje izgovaramo moraju biti slike našeg vlastitog ubjeđenja i ogledalo želje da prenesemo vlastitu spoznaju i fascinaciju na što iskreniji način. Sve ovo gledajući ih u oči, pričajući s njima iako oni ništa ne govore, nasmijati ih ali i uozbiljiti, zamisliti i razigrati.. voditi!

Vodič u Dolini piramida treba da vodi kroz spoznaje. Postavlja pitanja koja smo mislili da su odgovorena, a ustvari nas muče u podsvjesti i utiču na pravilno rezonovanje istine, jer su mnoge naše istine temeljene upravo na laži, pogrešnoj informaciji. To je objektivnost.

Vodič u Visokom treba steći pokornost i poštovanje od slušaoca, ne samo potvrdu i formalnu zahvalu. Treba steći divljenje zbog toga što je uspio laika “preobratiti” u znalca koji će sada svijet gledati drugačije. To je naš posao!

Stoga, svi turistički vodiči trebaju, ne samo da znaju nego da vjeruju u ono što pričaju. Da bismo vjerovali u našu zemlju trebamo je voljeti, tako je svaki turistički vodič i veliki patriota. Svaki vodič je historičar, prezentator ali i filozof i duhovni vođa. On pravi razliku u glavama i životima. Zvuči kao pretjerivanje ali zaista, turistički vodič je mnogo više od sat vremena razonode i par eura tipa! Barem kod nas u Visokom, mi to gledamo tako.

Zbog svega ovoga, i činjenice da imam 30 kolega koji dijele moju strast i mišljenje, kao i poziv koji nije samo posao, želim da im čestitam ovaj današnji dan, kao i svaki drugi kada mijenjamo svijet i inspirišemo dobro u čovjeku, puno više nego što se to od nas ikada očekuje.

Zbog svega ovoga je i svake godine teže doći do novih kolega koji će prihvatiti ovu odgovornost. Zbog toga naša proljetna Škola, zbog toga naši napori da prenesemo ideju ali zbog toga i sve ove hiljade svjetskih putnika koji se uporno vraćaju i dovode nove vraćajući i nama nadu da živimo u jednom od, ako ne trenutno najboljem, onda najblagoslovenijem kutku ovoga svijeta.

Pa zar nakon svega ovoga poziv turističkog vodiča nije plemenit posao, koji zahtjeva odricanje, vještinu, mudrost i razne sposobnosti? Jeste gospodo i svi to trebaju da znaju.

Zato, svim mojim kolegama, plemenitim i iskrenim vodičima, onim u Visokom, Sarajevu i širom svijeta, želim sretan Svjetski dan turističkih vodiča.

KAKO NAPREDUJE PARK CVIJEĆA?

nedjelja, 23 februar 2020 09:15 Objavljeno unutar Aktuelnosti
Druga polovina februara i neuobičajeno topli dani označili su pojačane aktivnosti na transformaciji parka 'Ravne 2' u park cvijeća. Vrijedni radnici, predvođeni Azrom i Evelinom, sumiraju prve rezultate:

Pregled o sadnji biljaka za ovu sedmicu

- 400 maćuhica (trobojnih ljubica), novi cvjetnjak
- 500 lukovica, novi cvjetnjak + poneka lukovica kod fontane kao dopuna
- 6568 različitih sjemena cvijeća (jednogodišnje, ima i perena) posađene u različite sanduke i kontejnerčiće
- ostalo je još nekoliko kesica sa sjemenjem za sadnju u kontejnere, kao i neka sjemena koja će se saditi direktno u parku u zemlju
Copyright 2005- © Fondacija--- “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved