Senudin Ibrahimkadić, dipl. ing.energetskog mašinstva
Baš kao što je dr Semir Osmanagić otkrio danas očitu geometrisku zavisnost na uzvišenjima oko grada Visokog tako je i šljunkovita zemlja u tunelskim prolazima očit i direktan dokaz postojanja Panonskog mora u prošlosti koje je uslovio i prisilnu seobu ljudi iz ovih krajeva i posredno uticaolo na otkriće kontinenta Amerika.
Na osnovu posljednjih otkrića u Bosanskoj dolini piramida može se zaključiti da je Panonsko more konačno formirano prije cca 25000 godina i da je usljed prirodnih procesa na planeti Zemlji prije 8000 godina isteklo kroz Đerdapsku klisuru i tako formiralo novo kopneno more u Centralnoj Aziji čije su se vode protezale od Bosfora na zapadu do planinskih masiva na granici Kazastana i Uzbekistana na istoku. Dužina ovog mora je iznosila cca 4000 km.
Danas se Istambul nalazi uglavno na 40 m nadmorske visine, gdje se mogao izgraditi grad, pristanište nakon potopa prije 8000 godina koji je bio veoma važan u pomorskom kontaktu u tom vremenskom periodu sa Dalekim Istokom a i poslije u doba Stare Grčke. Vjerovatno je Aja Sofija nekada crkva, danas muzej džamija, koja je izgrađena prije cca 1500 godina bila na obalama tog mora, kada je još uvjek postojalo kopneno more u Centralnoj Aziji.
Prije više 8000 godina, prije izlijevanja Panonskog mora, dubina vode na Bosforu bila je veličine manje rijeke. Danas dubina mora na Bosforu je cca 60 m.
Stara Grčka je sagradila grad prije cca 2250 dodina na istočnim obalama ovog kontinentalnog mora za desetak hiljada stanovnika kao bazu za karavane koji su išli dalje kopnenim putem prema Dalekom Istoku i Indiji. Na visoravnima sjeverno od planinskih masiva Himalaja danas postoje građevine koje svjedoče o sretanju karavana u razmjeni znanja i dobara.
Nivo vode kontinentalnog mora u Centralnoj Aziji je pao u vrijeme kada su se još mjenjala četiri godišnja doba u ovoj danas uglavnom pustinjskoj oblasti i plovidba je tako bila onemogućena.
Prema ostatcima građevina islamske kulture na nekadašnjim obalama kontinentalnog mora u Centralnoj Aziji, može se zaključiti da u 8. stoljeću još uvjek nije došlo do velikih klimatskih promjena u ovoj oblasti i da je kontinentalno more još uvjek postojalo.
Pad nivoa kontinentalnog mora u Centralnoj Aziji u 9. stoljeću vjerovatno je omogućio mongolskim plemenima da krenu prema jugu na prostore današnjeg Irana i Iraka .
Evropske zemlje su 1085.godine ulaskom u španski grad Toledo ponovo saznale iz nađenih dokumenata i knjiga za nekadašnje pomorske puteve na Istok duge cca 4000 km
Slijedile su serije europskih ekspedicija kopnenim putem. Ipak kopneni put do Dalekog Istoka bio je dugačak i težak za profitabilnu trgovinu. Uspon Otomanskog Carstva nakon osvajanja Carigrada 1453. još je više ograničio mogućnosti Evropljana. I tako u slijedu prirodnih i društvenih događanja i u potrazi za novim trgovačkim pomorskim putevima prema Indiji i Dalekom Istoku desila su se u narednih 100 godina najveća geografska otkrića kada je otkriven i novi kontinent nazvan Amerika.
Takođe, može se zaključiti na osnovu ovih dešavanja u prošlosti da otkriće Amerike povratno, posredno svjedoči o postojanju Panonskog mora. Nastanak Panonskog mora je razlog zašto je čovjek morao da napusti područje kompleksa danas Bosanskih piramida prije cca 25000 godina i da piramide gradi na planeti Zemlji tamo gdje nije bilo ledene kore u periodu posljednjem ledenom dobu.
Galerija
