Autor: Mate Puljak

U planini Bijakovi ( oni koji nemaju dodira s predajama zovu je Biokovo), postoji lokalitet Gravišće. Za njega vežemo predaje o vilama, vješticama, prikazama, zmiji, Sv. Juri... Bijakova dominira cijelim zagvoškim krajem. Moglo bi se reći da je svjetionik starih granica delmatske povijesne pokrajine s Imotskim kao glavnim uporištem Delmionom. Bijakova je Zagvožđanima značila život. Mještani su u planini sagradili staje i formirali plodnu zemlju jer Zagvozd nije imao polje. Gore su bila ljetna prebivališta većine seljana. Zemlja i stoka su uvijek bili mjerilo bogatstva. Upravo su i njive oko zaseoka Brnasi predstavljale malenu oazu u tom škrtom i surovom kamenjaru. Nešto zapadnije od njih, na obroncima planine, nalazi se jedna spilja. Otišao sam vidjeti o čemu se radi i što je toliko užasavalo ljude da su se u starini bojali Gaja i Gravišća.
Jesam li našao drevno svetište s karakterističnim “falusom”? Prosudite sami jer meni te teze baš i ne drže vodu. Mater je bila sve, a ne Ćaća, zato su Bijakovu okrenuli u neodređeni tj. srednji rod - Biokovo. Konvencija prije Istanbulske...

PIŠE: Igor Šipić

I što je sad sve to bilo? Je li to kakav mastodontski tornado požnjeo žitna polja Arizone, ili se Dunav izlio plodnim ravnicama Rumunjske? Tko sad stoji na samom rubu znanosti, ili što je zapravo prava pseudoznanost? 

Vraćam se dvadesetak godina unatrag, kad sam Indeksom Sveučilišta u Zagrebu (30. 9. 1969.)  morao dokazivati da sam ja, koji sam završio Fakultet ekonomskih nauka (FEN), imao i usput položio predmet Ekonomska historija,[1] da bih uopće mogao upisati poslijediplomski studij naslovljen Povijest hrvatskog pomorstva, dakle, sve ono kroz što sam tijekom zagrebačkog studija prošao i što je nosilo i drugi predmet, Ekonomsku geografiju. Kandidat pravne struke je mogao, kandidat povijesti umjetnosti je mogao... ja pak, makroekonomist, to nisam. Moji dragi Feničani danas bi se unajmanje crvenili, ako ne sramili.

Proporcionalno, meridijan Gize ili Tetide na lijevoj strani misionarskog položaja nalazi se na 3°01' W što je geografska dužina Portugalete, luke Bilbaoa, na sjevernoj obali Poluotoka, na južnoj pak aktualnog grada Adra, nekoć feničke Abdere, utemeljene po Melkartu iz Tyra. Što je na francuskoj obali? Taj meridijan prvi put presijeca francusku obalu u mjestu La Trinité-sur-Mere (Sv. Trojstvo na moru) pokraj drevnog Carnaca, gdje linije stijena spram geografske širine stoje pod kutom od oko 22° (Elektra – Alcyone). A što je u Alboranskom moru, pred Gibraltarom? Otočić Ile d'Alboran kojeg bez golemog zumiranja jedva možemo locirati iglom šestara. A Karnak na Nilu je dio kompleksa Thebe, poslije Gize, najposjećenije destinacije.

Piše: Igro Šipić

Pogovor 9+2

Ako je Bog negdje bio, a posvuda je, pitanje je samo – je li svugdje ostavljao i tragove za sobom. A ja znam mjesto gdje se to dogodilo – Gradina nad Rožama (rozi, rogovi, Bik). U tu svrhu je svjedočanstvo zapisano u kamenu, u jednoj od tisuća stijena uokolo razbacanih, očito ispreturanih u potrazi za Teutinim grobom, po kazivanju lokalnog pastira, baš tu lociranog.