Danas darujem znanosti i svijetu nešto čemu nisu mogli ni u snu nadati. A, da budem iskren, ni sam se tomu nisam nadao dok nisam ponovno uzeo u ruke rotator. Doista je to pravi rulet!

Čini se doista vjerodostojnim kazati kako svi iole bitniji toponimi povezani u sustav plejadske matrice bivaju obilježeni, bilo simbolom bilo brojkom, u ovom slučaju, golubicom i brojkama iz spektra 2, 5, 7, 9. Propustio sam kazati, most na Rhôni u mjestu Pont-Saint-Esprit, dugačak je 919 metara, dakle, simbolički, dužina je zrcalno jednaka iz oba smjera. Most ima 26 lukova od kojih je 19 velikih i 7 malih. S druge strane, 9+1+9 je opet 19, itd. Ostaje, dakle, spoznaja: neovisno o uzrocima incidenta iz 1951. na naziv mjesta morala je utjecati geografska pozicija uvjetovana temeljnim okvirom matriksa Plejada i njegovim ključnim geografskim objektima i matematičkim točkama, poput Ljube, samog vrha Vlašića i grada Arlesa. 

Autor: Mate Puljak

“Predaje mogu biti iskićene legendom ali u sebi uvijek sadrže povijesne istine.” (arheolog don Frane Bulić)

UVOD

O narodnoj pjesmi “Hasanaginica” je mnogo toga rečeno a kad se sve zbroji i oduzme još uvijek nemamo pravu lokaciju Hasan-aginih dvora niti mjesta iz pjesme na kojemu je podigao šator. Osim toga, nitko nije siguran gdje su sahranjeni glavni likovi. Turistima se govori o zidinama Asan-agine kule u Zagvozdu dok njegov grob lociraju u blizini sela Carevići u Poletnici. Aginičino posljednje počivalište turistička zajednica grada Imotskog prezentira na rubu Plavog jezera. To više nisam u stanju gledati pa ću dati svoju, doduše skraćenu tj. od strukovnih tumačenja ogoljenu, verziju priče kao jedan prilog koji može poslužiti svim istraživačima ove teme. O mojim saznanjima do sada nitko nije pisao.