Piramide, tuneli i park su otvoreni svaki dan u godini, bez izuzetka.
Radno vrijeme od 9:00 - 16:00.
Posljednji ulazak u tunele u pratnji službenog vodiča je u 16:00 sati. Trajanje obilaska: 45-60 minuta. Temperatura u tunelima: 13 stepeni.
Meditacije od 9:00 - 18:00 sati.
Kontakt:
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Telefon: Anja +387 (0)60 353 5062
Administrator
Čini se doista vjerodostojnim kazati kako svi iole bitniji toponimi povezani u sustav plejadske matrice bivaju obilježeni, bilo simbolom bilo brojkom, u ovom slučaju, golubicom i brojkama iz spektra 2, 5, 7, 9. Propustio sam kazati, most na Rhôni u mjestu Pont-Saint-Esprit, dugačak je 919 metara, dakle, simbolički, dužina je zrcalno jednaka iz oba smjera. Most ima 26 lukova od kojih je 19 velikih i 7 malih. S druge strane, 9+1+9 je opet 19, itd. Ostaje, dakle, spoznaja: neovisno o uzrocima incidenta iz 1951. na naziv mjesta morala je utjecati geografska pozicija uvjetovana temeljnim okvirom matriksa Plejada i njegovim ključnim geografskim objektima i matematičkim točkama, poput Ljube, samog vrha Vlašića i grada Arlesa.
HASANAGINICA-NOVI PRILOZI ISTRAŽIVANJU
ponedjeljak, 20 mart 2017 08:28 Objavljeno unutar Mate Puljak BlogAutor: Mate Puljak
“Predaje mogu biti iskićene legendom ali u sebi uvijek sadrže povijesne istine.” (arheolog don Frane Bulić)
UVOD
O narodnoj pjesmi “Hasanaginica” je mnogo toga rečeno a kad se sve zbroji i oduzme još uvijek nemamo pravu lokaciju Hasan-aginih dvora niti mjesta iz pjesme na kojemu je podigao šator. Osim toga, nitko nije siguran gdje su sahranjeni glavni likovi. Turistima se govori o zidinama Asan-agine kule u Zagvozdu dok njegov grob lociraju u blizini sela Carevići u Poletnici. Aginičino posljednje počivalište turistička zajednica grada Imotskog prezentira na rubu Plavog jezera. To više nisam u stanju gledati pa ću dati svoju, doduše skraćenu tj. od strukovnih tumačenja ogoljenu, verziju priče kao jedan prilog koji može poslužiti svim istraživačima ove teme. O mojim saznanjima do sada nitko nije pisao.
Autor: Mate Puljak
“Kad svijet sazna šta možeš, sve će se promjeniti!” ( iz Supermana)
UVOD
“Vukov greb” je stećak u Zagvozdu, Imotska krajina. Može se reći da je svojevremeno bio najpoznatiji stećak ovih prostora koji je, sudjelujući na mnogim izložbama, proputovao svijet. Je li time dokazana predaja da stećci “hodaju”. Tko je bio Vuk, čovjek o kojemu je sačuvano nekoliko različitih predaja? U koje povijesno razdoblje možemo staviti njegovu priču (ako jest njegova)? Je li “Vukov greb” kršćanski spomenik kako tvrde neki samozvani eksperti za stećke ? Jesu li u pitanju možda krstjani, kako se smatralo kroz 20. stoljeće, ili je opet riječ o prapovijesnom “Starom narodu” tj. Ilirima? Pitat ćemo kamenog spavača, zarobljenog u vremenu...