Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" između 25-30. avgusta ove godine organizovat će u Sarajevu Prvu međunarodnu naučnu konferenciju o Bosanskoj dolini piramida. Među suorganizatorima Konferencije su dva najveća egipatska univerziteta: Kairski univerzitet i Univerzitet Ein-Shams, zatim Aleksandrijsko udruženje arheologa, univerziteti u Mostaru i Zenici te Ministarstvo Kulture Vlade Arapske Republike Egipat.
U pripremi Konferencije konsultovani su zvaničnici egipatskog Ministarstva kulture u vezi vodećih učesnika Konferencije. U pisanoj diplomatskoj korespodenciji Fondaciji su kao vodeći svjetski autoriteti za oblast piramida predloženi: dr Zahi Hawass (egipatski Vrhovni savjet za antikvitete), dr. Nabil Swelim (čuveni egiptolog), dr.Mark Lenner (američki arheolog), dr. Reiner Stadelmann (njemački arheolog) i dr. Mohamed Ibrahim Aly (egiptolog sa Univerziteta Ein Shams u Kairu).
Kao što ovaj prijedlog pokazuje, egipatski zvaničnici su dr. Nabila Swelima predložili kao drugog po redu eminentnog svjetskog stručnjaka za istraživanje piramida. To i ne čudi ako se ima u vidu da dr. Swelim posjeduje tri doktorata iz arheologije i egiptologije. Tokom svoje karijere pronašao je četiri piramide u egipatskim pustinjama i predvodio brojne istraživačke arheološke ekspedicije. Autor je niza knjiga među kojima i trotomnog ciklusa u kojem katalogizira svih 130 egipatskih piramida sa pripadajucim crtežima, skicama, fotografijama te hronologijom i logistikom njihovog nastanka.
Imenovanje dr. Nabila Swelima za predsjednika Prve međunarodne naučne konferencije o bosanskim piramidama svakako je izuzetan dobitak za Konferenciju i njene očekivane rezultate.
Dr. Swelim je boravio u petnaestodnevnoj radnoj posjeti arheološkim lokacijama u Visokom tokom avgusta i septembra 2007. godine sa svojim kolegama arheolozima i geolozima iz Egipta. Njihov jednodušan zaključak je bio da su „Visočke piramide djelo ljudskih ruku".
To je navuklo gnjev oponenata projekta koji nikada nisu bili u Visokom, ali već tri godine traže zabranu projekta tvrdeći da je „tamo sve prirodno". Tako je ministar kulture u Vladi Federacije BiH Gavrilo Grahovac odbio da primi delegaciju egipatskih eksperata na čelu s dr. Swelimom mada je istu delegaciju primio predsjednik Federalne vlade, potpredsjednik Federacije, gradonačelnici Sarajeva i Visokog, premijeri Zeničkog i Tuzlanskog kantona…
Tokom svog boravka u Sarajevu dr. Swelim je imao dva javna nastupa u kojima je govorio o svojim utiscima u vezi bosanskih piramida. Egipatska ambasada u Sarajevu je pozvala arheologe i historicare iz Zemaljskog muzeja i sa Filozofskog fakulteta da prisustvuju predavanjima, ali im se niko nije odazvao.
Arheolog dr. Blagoje Govedarica je provokativno nastupao u komunikaciji s uglednim egipatskim stručnjakom, a vrlo potcjenjivački stav prema dr. Swelimu imao je i arheolog dr. Predrag Novaković nazivajući njegov izvještaj „nestručnim". Naravno, ne treba posebno isticati da niti dr. Govedarica niti dr. Novaković nikada nisu napisali nijedan rad o piramidama, ali se redovno potpisuju na peticije pune neistina i traže zabranu rada na bosanskim piramidama. Najdalje je otišao bulevarski sarajevski list "Dani" koji je dr. Swelima nazvao "senilnim" time izražavajući mišljenje svog patrona Ivana Lovrenovića.
Na sve te uvrede dr. Swelim je dostojanstveno odgovorio pisanjem svog izvještaja na 50 stranica o bosanskim piramidama koji je objavljen na web stranici Konferencije http://www.icbp.ba/. Pri tome je pozvao oponente da dođu na Konferenciju i argumentovano izlože svoje stavove. Na njegov direktan poziv niko nije reagovao pokazujući time krajnju nespremnost za naučnu i argumentovanu diskusiju.
Inače, dr. Swelim priprema dva referata za Konferenciju: prvi, općenito o problematici istraživanja piramida, a drugi o argumentima u prilog zašto su piramide u Visokom djelo ljudskih ruku.
Što se dr. Zahi Hawassa tiče, on se jednom javno oglasio u pogledu bosanskih piramida u junu 2006. godine tvrdeći da je to „hrpa kamenja". Prethodno je, naime, primio pismo od kustosice Zemaljskog muzeja u Sarajevu Zilke Kujundžić-Vejzagić koja je poznata po čestim neutemeljenim i nestručnim izjavama protiv projekta. Kao što je javnosti poznato, u tom je pismu kustosica Vejzagic iznijela niz neistina. Oštro je napala egipatskog geologa dr. Aly Barakata koji je proveo 42 dana u Bosanskoj dolini piramida intenzivno je proučavajuci. Barakat je podnio javno izlaganje u Sarajevu na kome je ustvrdio da su piramide plod ljudskih ruku. U svom pismu Hawassu Vejzagička je nazvala dr. Barakata nestručnjakom. Nije na odmet reči da dr. Barakat ima višedecenijsko iskustvo u proučavanju i gradnji egipatskih piramida i hramova o čemu je napisao knjige, a pojavljivao se i u dokumentarnim filmovima National Geographic-a. S druge strane, kustosica Vejzagić je javno priznala da je piramide u životu vidjela samo na televiziji, ali, eto, našla je za shodno da ocjenjuje stručnost priznatog egipatskog naučnika. Druga tvrdnja Vejzagićke u pismu Hawassu odnosila se na Fondaciju koja je prema njenoj tvrdnji „uništavala srednjevjekovni grad Visoki" koji se nalazio na vrhu Bosanske piramide Sunca. Posebna komisija Federalnog Ministarstva kulture utvrdila je dva mjeseca kasnije da Fondacija nije izvodila radove u blizini ruševina nekadašnjeg srednjevjekovnog grada koji je bio potpuno zapušten upravo zahvaljujući nebrizi institucija u kojima radi kustosica Vejzagić. Naravno, ona nije osjetila potrebu da se za neistinite navode izvini niti dr. Barakatu niti Fondaciji.
Profesor Muhamed Ibrahim Aly je takođe ime sa spiska egipatskog Ministarstva kulture na kojem su eminentni svjetski stručnjaci za piramide. I on je bio u radnoj posjeti Bosanskoj dolini piramida i to kao lični izaslanik dr. Hawassa. Nakon obilaska svih arheoloških lokacija izjavio je da „nije siguran da li je ovdje riječ o piramidama, hramovima ili nečemu trećem, ali u svakom slučaju riječ je o građevinama koje je radila ljudska ruka". Nakon njegovog povratka u Egipat razgovarao je sa dr. Hawassom i on se nakon toga nije negativno oglasavao o bosanskim piramidama.
Projekt istraživanja najvećih svjetskih piramida koje se nalaze u Visokom nije samo geo-arheološki. On mijenja dosadašnja shvatanja svjetske historije i nauke. On je postao i politički, jer se na njemu pokazuju snage koje ne žele dobro Bosni i Hercegovini i nastoje ga po svaku cijenu zaustaviti. Ovo je projekt koji razvija turizam i ima najveću perspektivu kao ekonomski projekt stoljeća za BiH. To nekima očigledno ne odgovara. Ovo je i sociološki fenomen, jer pokazuje otužno stanje dijela stručne javnosti u BiH koja je godnama navikla na politku „ne talasaj" i koja ne dozvoljava razvoj progresivnih ideja. Ali, ovo je projekt koji ima budućnost, jer je sva dobronamjerna javnost BiH iza njega.
