Na osnovu relevatnih historijskih zabilješki utvrđeno je da je proces eksploatacije kamenih blokova pješčara s Bosanske piramide Mjeseca svoju kuliminaciju doživio upravo početkom prošlog vijeka za vrijeme austrougarske uprave u Bosni Hercegovini.
Gotovo da nije postojao čvršći i kompaktniji građevinski materijal čija kvalitativna svojstva prevazilaze kvalitet opekarskih blokova u savremenom građevinarstvu. Nimalo stoga ne čudi činjenica da su temelji nekoliko monumentalnih objekata izgrađenih u to doba, građeni upravo kamenim blokovima pješčara izvađenih iz unutrašnjosti Bosanske piramide Mjeseca. Jednostavnost procesa gradnje rezultat je proporcionalnih dimenzija blokova i njihove srazmjerne veličine, što je ključni faktor u odabiru upravo ovog nalazišta za eksploataciju materijala, kojim su udareni temelji nekoliko vrijednih arhitektonskih zdanja toga vremena.
Proces pripreme prije same ugradnje odnosio se isključivo na fazu rezanja, što postaje očigledno ukoliko obratimo pažnju na zaglačanu površinu stranica te ivice pod uglom od devedeset stepeni, blokova iskopanih za vrijeme geoarheoloških istraživanja 2007 godine. U usporedbi sa savremenim tehnološkim postupcima, postupak dobivanja građevinskih materijala na ovaj način bio je efikasniji i produktivniji, iziskujući manji utoršak radne snage po jedinici vremena. Blokovi čija se specifična težina kreče od nekoliko desetina pa do nekoliko stotina kilograma, pružali su mogućnost višenamjenske upotrebe te ugradnje istih u objekte različitih vrsta i dimenzija, od privatnih kuća do velikih administrativnih zgrada za potrebe austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.
Pored glavnog funkcionalnog smisla upotrebna vrijednost ovog materijala imala je i svoje estetsko značenje. Tako su, osim za temelje, blokovi koristeni i u izgradnji zidova, koji su zbog valovitosti povrsinske mustre istovremeno imali i funkciju dekorativne fasade.
Objekti poput Sarajevske Vijećnice, Zemaljskog muzeja, zgrade Općine, Partizana i Muzeja u Visokom, svjedoče nam upravo o činjenici kako je Bosanska piramida Mjeseca još prije stotinu godina predstavljala nalazište idealnog građevinskog materijala. Svakako je zanimljiv i podatak kako je isti material transportovan te iskoristen za izgradnju nekoliko objekata u samom Beču.
Bez obzira na činjenicu što je upravo pješčar karakterističan geološki material Visocke kotline, svaki pokušaj pronalaska sličnih blokova u okolnim prirodnim brdima rezultrao bi neuspjehom. Bosanska piramida Mjeseca, uzvišenje pravilne geometrije, piramidalnog oblika i orjentacije sjever-jug, nalašiste je geometrijski obrađenih kamenih blokova.
Haris Delibašić
Visoko, BiH





