Fenomen kamenih kugli širom Planete, neutvrđenog porijekla a rađenih ljudskom rukom, zauzima posebno mjesto u TV serijalu „U potrazi za izgubljenim civilizacijama“.
Fenomen kamenih kugli širom Planete, neutvrđenog porijekla a rađenih ljudskom rukom, zauzima posebno mjesto u TV serijalu „U potrazi za izgubljenim civilizacijama“. Najveći broj tih kugli (ukupno 390) je otkriven u maloj centralnoameričkoj državi Kostariki. To je bio razlog da dvočlani bh. tim u sastavu Semir Osmanagić i Amel Baftić provede tri dana na lokacijama gdje se one nalaze.
Američka korporacija United Fruit Company je tokom 1930-ih i 1940-ih teškom mehanizacijom uklanjala stabla palmi da bi sadila plantaže banana. Na dubini od 4-5 metara su nailazili na stotine kamenih kugli. Dimenzije su im varirale od desetak 
centimetara do tri metra. Najteže su bile teške oko 30 tona. Ovi megalitni sferoidi su bili perfektnog geometrijskog oblika kugle gotovo bez odstupanja (od pola do pet centimetara).
Više od 90 posto pronađenih kamenih kugli u Kostariki su napravljene od granodiorita. Riječ je o granitnom materijalu visoke čvrstoće koji se nikad u prirodi ne javlja u slobodnom sferičnom obliku. Dakle, neko je, u dalekoj prošlosti, upotrebljavao vrlo napredne alate i primjenom nepoznate tehnologije obradio stotine kugli.
Lokacija gdje su obrađivane je planina Talamanca udaljena 80 km od mjesta njihovog pronalaska. Koliko je ukupno kugli napravljeno? S obzirom da je manje od 5 posto prašume iskrčeno, moguće je da postoje hiljade, ako ne i koncentracija od nekoliko desetina hiljada kugli ispod prašume koje se nalaze u delti rijeke Sierpe u južnoj Kostariki. Zvanična arheologija tvrdi da su ove kugle, vjerovatno, služile kao „statusni simboli ili teritorijalni markeri“ a da su njihovi autori „obližnja indijanska plemena“. Teško je naći naivnije objašnjenje za jednu pojavu u arheologiju od ove. Tvrditi da je neuko, ne-tehnološko, lokalno stanovništvo prije par hiljada godina napravilo stotine ili hiljade „teritorijalnih markera“, laserski preciznih megalitnih sfera ogromnih težina je vrlo neozbiljno. Dodajmo tome činjenicu o postojanju kugli koje na svojoj površini imaju vrlo precizno astronomsko značenje.
Na primjer, kugla izložena u muzeju glavnog grada Kostarike San Joseu, prikazuje uočljivu spiralu i druge uklesane linije.
Astronom Edwin Quesada je analizom petroglifa uočio da postoji veza između crteža na površini kugle i zvjezdanih konstelacija Pegasusa (krilatog konja) i Andromede (nebeska princeza). Upoređene su linije i tačke s površine kugle s lokacijama zvijezda i linijama koje se vuku između njih. 
Rezultat je bio frapantan.
Dvadeset dvije zvjezdane konstelacije su formirale oblik koji se podudarao s petroglifom na kamenoj sferi! Spirala na petroglifu odgovara spirali koju stvara M31 Andromedina galaksija na noćnom nebu.
Dvadeset i jedna zvijezdana konstelacija učestvuju u formiranju čudnog oblika petroglifa: Beta Andromeda, Alfa Andromeda, Omikron Andromeda, HR8632 u konstelaciji Lakerta, Beta Pegasus, Psi Pegasus, Pi Pegasus, Gama Pegasus, zvijezde u sazvježđu ribe (Teta, Jota, Lambda, Kapa, Gama i Omega), zatim Beta riba, Eta akvarijus, Alfa Pegasus, Teta Pegasus, Teta akvarijus, Beta akvarijus, Alfa ekvuelus, Ipsilon Pegasus, Delfinovo sazvježđe te dvije zvijezde (HR8313 i HR 8173) u Pegazovoj konstelaciji.
S obzirom da je petroglif uklesan u kamenoj kugli očigledno je da se na njemu moglo pratiti kretanje zvijezda tokom noći, a s obzirom na rotaciju naše planete. Ako se kamena kugla zarotira s lijeva na desno, a imajući zvijezdu Sjevernjaču na dnu kugle, onda se može prikazati kretanje zvjezdanih konstelacija u pravcu istok-zapad!
Izvanredno.
Dakle, sfera nije bila samo astronomska karta već i praktični planetarij.
Još jedan detalj privlači pažnju. Spirala koja je prikazana na kamenoj kugli odgovara spiralnom obliku M31 galaksije i njenoj poziciji u odnosu na druga sazvježđa. Međutim, sa Zemlje, ova galaksija na noćnom nebu nije ništa drugo do mala svjetlosna tačkica. Kako su naši preci znali da je riječ o galaksiji spiralnog oblika, a bez odgovarajućih instrumenata?
Nadalje, oblik petroglifa sigurno nije slučajan. Koju poruku nam on nosi? Izgled nekih bića iz centralnoameričke flore prije toliko hiljada godina? Pas, jaguar, majmun?
Ili, nešto još nedostupno našem umu i znanju?
Potraga za misterijama daleke prošlosti se nastavlja dalje na sjever.
