Алексей Калинин (Aleksej Kalinin)
Karelija je republika na sjevero-zapadu Ruske Federaciei uz granicu s Finskom. Na obali Oneškog zaljeva Bijelog mora na sjevero-istoku Karelije se nalazi grad Belomorsk sa više od 10 tisuća stanovnika. Područje je oko njega poznato širom svijeta zbog velikog broja prapovijesnih petroglifa i više od 70 arheoloških lokaliteta iz prapovijesnog doba.
Prvi karelski petroglifi su bili otkriveni 1848. Početkom prošlog stoljeća ih istraživao profesor Stokholmskog sveučilišta Gustav Hallstrom. Sovjetski i ruski arheolozi su pronašli još nekoliko velikih skupina karelskih petroglifa. Zadnja su otkrića petroglifa na sjeveru Rusiji desila 2008-2009 gg. kada je arheološka ekipa Petrozavodskog sveučilišta (Petrozavodsk je glavni grad Karelije na obali Onješkog jezera) otkrila još 4 kamene stijene sa petroglifima, ovog puta na istoku Onjege. Do današnjeg dana je u Kareliji pronađeno više od 2000, a na istoku Onjege – oko 1300 petroglifa. To je najveća skupina prapovijesnih petroglifa u evropskom dijelu Rusije. Pretpostavlja se da su bili uklesani na mnogobrojnim kamenim stijenama na obalama Bijelog mora i Onješkog jezera prije VI-V tisuća godina dakle u doba kada su prema zvaničnoj kronologiji bile sazidane egipatske piramide.
Svi karelski i oneški petroglifi se nalaze na vodoravnim površinama kamenih stijena pored same obale ili 10-20 km od nje. Prirodne su boje mjesnih stijena: crvenkasta, crna, siva. Eksperimenti su pokazali da prvih nekoliko decenija poslije isklesanja petroglifi izgledaju kao bijele ili ružičaste mrlje na stijenama i veoma uočljivi. Ali zatim polako gube boju i postaju skoro potpuno nevidljivi. Međutim i poslije proteklih milenija dešava se čudo koje ponekad nazivaju “prapovijesnim filmom.“ Danju ili noću površina stijena izgleda ravna, siva i skoro bez ikakvih glifa. Ali u zoru ili tijekom zalaska sunca gledani sa strane svi su petroglifi postaju jasniji i očiti. Kada sunce stoji visoko nad horizontom ili kada se spotpuno spusti za horizont površina stijena opet izgleda ravna i prazna. Taj prizor ostavlja nezaboravan dojam.
Među karelskim i oneškim petroglifima nema slika kuća ili domaćeg posuđa. Veoma malo slika drveća, žena i djece. (Ipak ima nekoliko slika očito erotskog sadržaja.) Većina slika su različite životinje: morske – kitovi-beluge, tuljani; također losovi, ptice (labudi, guske, patke) – i ljudi lovci i ribari, često na skijama ili u čamcima. Ima nekoliko većih slika sa prizorima lova na losove i beluge. Skoro polovicu oneških petroglifa čine slike sa pticama ali tamo se nalazi i slika lova na beluge što je veoma zanimljivo jer tih kitova nema i nikad nije bilo u Oneškom jezeru. Slike u obliku krugova i polumjeseca su prema mišlenju naučnika dokaz da su pripadnici mjesnih prapovijesnih kultura vodili astronomska promatranja. Ima i slika antropomorfskih figura, ponekad sa glavom losa ili vuka; i zagonetnih predmeta koji naučnici nazivaju „šamanskim palicama“.
Među oneškim petroglifima ističu se crteži na rtu Besov Nos (Đavolski nos). Tu se između ostalih nalaze jedinstveni petroglifi – velika antropomorfna figura čija dužina je oko 2 m („đavo“) i isto veliki crteži soma i vidre ili guštera. Prema mišlenju stručnjaka to su najstariji petroglifi u tom području. Upravo sa kraja tog rta koji se proteže daleko u jezero krajem kolovoza ponekad se u večernje sate može vidjeti istovremeno kako zalazi veliko crvenkasto sunce na zapadu a sa istoka se uzdiže veliki bijeli krugli mjesec.
Ovaj rt je zapravo zloglasna mistična energetska anomalna zona. U okviru 1 km od rta prestaje raditi satelitska navigacija; mehanički satovi mogu sasvim stati ili početi žuriti. Pretpostavlja se da se pod tim rtom nalaze velike zalihe magnetita. Ali ima i potvrđenih priča o zagonetnim smrtima ljudi koji su pokušavali istraživati petroglife Đavolskog Nosa.
Kraj Belomorska oko sjeverne obale otoka Šojrukša na jednoj stijeni se nalazi skupina petroglifa poznata pod nazivom Besovi Sledki (Đavolski tragovi). Tu je pronađena najstarija u Europi slika čovjeka na skijama. Svoj naziv lokalitet je dobio zbog lanca od 8 velikih slika stopala čovjeka koje se nalaze ispod skupine crteža u donjem dijelu stijene. Tragovi se završavaju velikom antropomorfnom slikom („đavo“) udaljenoj od ostalih petroglifa. Za sačuvanje te jedinstvene stijene nad njom je bio sagrađen poseban paviljon.
Treba reći da su neki toponimi tog područja dobili nazive u Srednjem vijeku kada su redovnici mjesnih samostana aktivno se borili protiv starinskih poganskih kultova mjesnih stanovnika. Osim toga redovnici često isklesali križeve na petroglifima vjerujući da time poništavaju „magičnu moć“ „đavolskih crteža.“
Svi arheološki lokaliteti (oko 40 skupina petroglifa i nekoliko desetaka drugih arheoloških nalazišta) kraj Belomorska (Zalavruga, otoci Šojrukšin, Jerpin Pudas, obale rijeke Vig i dr.) čuvaju se u sklopu arheološkog kompleksa „Belomorski petroglifi.“ Osim petroglifa arheolozi su ovdje pronašli više od 200 tisuća različitih predmeta i njihovih odlomaka: kameno posuđe i alat, keramika, željezne alatke, brončane i jantarne ukrase itd. Glavna petroglifska izložba kompleksa se nalazi u lokalitetu Zalavruga uz rijeku Vig koja se ulijeva u Bijelo more. Ovdje je na vodoravnim granitnim stijenama opće širine oko 100 m posjetitelji mogu vidjeti dobro sačuvana mnogobrojna remekdjela prapovijesnih umjetnika. Neki petroglifi su ocrtani posebnom bijelom bojom ne štetnom za crteže isklesane na kamenu. Razmjeri većine figura su 15-60 cm.
Slike su navedene uz odobrenje izdavačke kuće Ajaks-Pres (http://russiangid.ru/)
POPIS SLIKA
1. Granitne stijene arheološkog lokaliteta Zalavruga
2. Ocrtani petroglifi prikazuju sliku lova na losove zimi
3. Prapovijesni lovci su očigledno koristili koplja, luk i strijele
4. Neke su slike losova malene
5. A neke su velike
6. Prapovijesni umjetnik je slikovito prikazao zadnje noge losa u obliku spirale
7. Ocrtana antropomorfna figura sa malenim krugovima ispod nje
8. Ovako izgledaju neocrtani petroglifi
9. Neocrtane slike sa lovcem i labudom
10. A ovdje su prikazani prizori ribarenja (jedan ribar u čamcu i riba)
11. Rekonstrukcija petroglifa sa prizorom ribarenja u velikom čamcu (12 ribara) uz pomoć harpuna. Čamci su imali i glavu neke životinje ili zmaja na vrhu nosa.
12-13. Arheolozi su pronašli i neke petroglife koje imaju očito erotski sadržaj
Galerija
