Akademski muzičar Ljuben Dimkaroski iz Prilepa posjetio je arheološke lokacije Bosanske doline piramida 10.-11. novembra 2012. u pratnji dr. Semira Osmanagića. Ovaj vrsni muzičar je dokazao da je obrađena medvjeđa kost služila kao napredni muzički instrument neandertalcima u prahistorijsko doba.
Naime, na slovenskom arheološkom nalazištu Divje Babe pronađena je obrađena butna kost medvjeda starog između jedne i dvije godine. Kost je bila probušena iznutra s otvorima na obje strane i pravilnim rupicama uzduž kosti. Lijepo obrađena kost je bila predmetom velikih polemika tokom koji su pojedini slovenski arheolozi tvrdili da je riječ o najstarijem instrumentu na svijetu procjenivši ga na 55.000 godina (različiti podaci govore o periodu 43.000 – 60.000 godina).
Niz engleskih i američkih arheologa je pokušavao dokazati kako je riječ o običnoj šupljoj kosti na kojoj su rupice napravili zubi vukova. Negirali su mogućnost da je neandertalac imao muzičke sklonosti, a pogotovo ne više od 50.000 godina unatrag. Pojedini su “stručnjaci” hitro izašli s idejom da je potencijalni instrument pripadao Kromanjoncu (današnjem čovjeku) kako bi i dalje potcjenili mogućnosti neandertalca.
Ipak, zahvaljujući entuzijastima kao što je Makedonac Ljuben Dimkaroski argumentirano je dokazano da je nesumnjivo riječ o vrlo sofisticiranoj verziji prahistorijske flaute koja ima opseg dvije i po oktave. Obje ruke su potrebne za sviranje instrumenta. Razmak rupica je vrlo precizno određen da bi flauta imala najveće mogućnosti proizvodnje tonova.
Ljuben Dimkaroski je za potvrdu svoje teze prvo napravio veliki broj replika flaute, oko 350. Wikipedia po običaju potcjenjuje ovakva otkrića nazivajuci ih kontroverznim, a za Ljubena kažu da je napravio tridesetak replika.
Nakon što je ustanovio mogućnosti flaute, Ljuben je snimio nekoliko CD-a s kompozicijama različitih muzičkih žanrova. Prilikom posjete Fondaciji “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” odsvirao je nekoliko pjesama, među njima i “Kad je pođoh na Bentbašu”.
Ovo otkriće je revolucionarno ne samo za slovensku historiju, već i svjetsku. Ovo je definitivno najstariji muzički instrument do sada koji za nekoliko desetina hiljada godina pomjera predodžbe arheologa o njihovoj starosti. Ujedno, definitvno neandertalsko arheološko nalazište, u potpunosti mijenja naš pogled na neandertalca.
U susretu s Osmanagićem Ljuben je vrlo lako zapazio sličnosti otkrića bosanskih piramida i njihovog utjecaja na svjetsku historiju, kao i svoje dugogodišnje borbe. Kao što Ljubena prihvataju mnogi, kao što je to slučaj s prestižnim Cambridgem gdje je nedavno imao predavanje, tako su i bosanske piramide postale hit u cijelom svijetu.
Galerija
