U okviru provođenja redovnih sigurnosnih mjera i primjene multidisciplinarnih naučnih disciplina u projektu istraživanja Bosanske doline piramida, Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” je 6. oktobra ugostila tim stručnjaka sa Univerziteta u Sarajevu.
Naime, šefica Katedre za radiobiologiju i biofiziku Veterinarskog fakulteta prof.dr. Lejla Saračević se, ispred Odjeljenja za kontrolu radioaktivnosti ove Katedre, odazvala pozivu Fondacije da izvrši snimanje nivoa radioaktivnosti u podzemnom labirintu “Ravne”. U njenom timu bili su i viši stručni saradnik mr.sci. Anto Mihalj i laborant Mihra Šabić.
Korišten je kalibrirani dozimetar Berthold LB-123 i dozimetar Komo-TM Vinca (beta + gama doza). Mjerene su vrijednosti brzine doze jonizirajućeg zračenja. Prosječne vrijednosti ovih zračenja na tlu Bosne i Hercegovine su u rangu 0.1 – 0.2 mikro-siverta na sat.
Poznato je da je u rudnicima viša koncentracija radioaktivnosti, jer rude sadrže prirodnu radioaktivnost. Takođe, u novim građevinskim konstrukcijama postoji viši stepen radioaktivnosti za razliku od izuzetno starih konstrukcija.
Ekipa Odjeljenja za radioaktivnost je započela s mjerenjem na ulazu o prahistorijski podzemni kompleks “Ravne” i ustanovila da je vrijednost na ulazu 0.12 – 0.13 uSv/h (mikro-siverta na sat) što odgovara prosječnim i očekivanim vrijednostima.
Stručni tim je pregledao sve do sada otvorene i podgrađene tunele, s posebnim osvrtom na megalitne blokove. Nakon dvosatnog mjerenja ustanovljeno je da su vrijednosti brzine doze jonizirajućeg zračenja u rasponu 0.050 – 0.086. Te su vrijednosti dvostruko niže od prosječnih, a desetorostruko niže od dozvoljenog maksimuma. Drugim riječima, boravak u tunelu nosi niži rizik nego zadržavanje napolju. To ujedno dokazuje da geološka podloga u labirintu nema radioaktivnosti.
Razlog da uopšte postoji ova niska doza zračenja je zbog manjeg prisustva kalcijum karbonata koji je inertan (bezopasan). S druge strane, viša koncentracija radiokativnosti na površini uzrokovana je izloženošću Planete kosmičkim zračenjima.
I ovo istraživanje pokazuje neosnovanost tvrdnji nekih domaćih stručnjaka s početka istraživanja podzemnog labirinta. Javnosti su poznate izjave kustosice Zilke Kujundžić da je ovdje potencijalno riječ o skloništima JNA, ili dr. Envera Imamovića da je ovdje riječ o rimskim rudnicima, ili dr. Sejfudina Vrapca da su ovo nekadašnji rudnici uglja. Nepostojanje viših vrijednosti radioaktivnosti eliminira ove špekulacije. Kao što Fondacija pokazuje upornim i naučno argumentiranim radom, za tvrdnje su potrebne analize, a ne nagađanja iza kojih stoje samo titule i pozicije.
U zaključku ove analize može se reći da s aspekta sigurnosti nema rizika za daljnji rad u podzemnom labirintu. Zvanični rezultati bit će blagovremeno prezentirati javnosti putem službene web stranice Fondacije.
