Počevši istraživanja u Visočkoj dolini piramida, Semir Osmanagić je pokrenuo lavinu pitanja na koja današnja nauka nije odgovorila. Zašto je Visoko bilo područje u koje nauka nije imala interesa da ulazi ozbiljnije prema onome što Visoko ima. A ima mnogo.
Počevši istraživanja u Visočkoj dolini piramida, Semir Osmanagić je pokrenuo lavinu pitanja na koja današnja nauka nije odgovorila. Zašto je Visoko bilo područje u koje nauka nije imala interesa da ulazi ozbiljnije prema onome što Visoko ima. A ima mnogo. Ako se uzme samo Kraljevski grad Visoki, Podvisoki, stolna crkva bosanskih vladara,univerzitet u Moštru, biskupija u selu Biskupići. Zašto je u Podvisokom boravio Nespina, nikad ne spava, čuvar trezora Bosanske države. Ako u Visokom i bližoj okolini postoji bezbroj gradina koje su samo evidentirane ali nikad istražene.Visoko ima bezbroj drugih nalazišta koji svjedoče o kontinuitetu življenja do danas. Zar blizina Breze sa rimskom vilom, grobovi Rimskih vojnika, grobovi Ilirskih ratnika, kaldrmisanim putem koji je povezivao sjevernu Evropu sa južnom Evropom. Zašto su Sloveni postavili svog vrhovnog boga na planinu Perun kraj Vareša. Zašto su na ovom području dignute ilirske bune. Zašto onda niko nikada nije našao interes da se Visoko stavi na mjesto koje mu pripada. Da li je to bila mistika brda Visočice koja je danas predstavljena kao piramida. Da li je to razlog da se ništa ne dira nego ostavlja zubu vremena, da se zatre i zaboravi. Ko je imao interes za tim. Ako postoje tri dokazane piramidalne tvorevine, a postoje, postavlja se pitanje ko ih je gradio, kakvim sredstvima, i zašto. Semir Osmanagić pokušava dati odgovor na ta pitanja. Kakvi su to kameni blokovi od 30 i više tona od kojih je formirana piramida i to u više nivoa. Ko ih je donio ili napravio. Čime su dovezeni, kako uzneseni i postavljeni, koliko godina su građeni. Koja je to civilizacija koja je to mogla uraditi, kad se zna da u selu Okolišće postoji bogato nalazište iz neolita.
Da li su ove dvije civilizacije mogle živjeti u isto vrijeme i na istom mjestu, na tako različitom stupnju tehničkog razvoja. Sigurno da nisu. Neko je morao biti prije. Sigurno ovi što napraviše piramide. Ali, kad su živjeli i gdje su otišli, te ostavili da sve pođe ispočetka. Kamena sjekira zamjeni nebeske kočije i vrijeme krene iz početka.
Svi znamo da je na ovim terenima vladalo ledeno doba. Nauka je to potvrdila, a ljud sračunali, kada i koliko. Zna se šta je more Tetris, Panonsko more. Zna se kad je koje postojalo. Geologija je dala odgovore na ta pitanja. Gdje su bili ljudi, kako su živjeli i od čega. Za to nije bilo odgovora do danas. Zašto je mitologija iz ovih krajeva uvjek spominjala halke za koje su se vezale galije. Da ovuda nije kojim slučajem prošla (Noeva,Nuhova) arka i ostavila ljude, da stvore novu civilizaciju. Kako objasniti da su se halke nalazile na liticama nekoliko stotina metara iznad sadašnjeg nivoa. Možda je kamen za piramidu dovožen galijama. Možda i jeste, ali kamo materijalni dokazi. Jedno je mitologija a jedno materuijalni dokazi. Zašto su ljudi pravili podzemne tunele, kretali se nkroz njih i nestajali kroz njih. Od koga dugo nisu smjeli ili htjeli izlazili na površinu zemlje.
Odgovor na sve dao je jedan kamen pješčara 20x20x40 cm nađen 02.05.2006. u Visokom. Odgovor koji je potvrdio postojanje mora i jezera, na mjestu gdje ih danas nema. Kakvo je bilo iznenađenje onoga ko je uspio odgonetnuti crtež sa obje strane kamena, kao onomad Šampolion, nađen na visini od preko 150 metara od sadašnjeg nivoa rijeke. Da li je onaj ko je protumačio urezani crtež galije sa jarbolom i katarkom napravljen od strane nepoznatog pretka, uopšte svjestan šta je otkrio i na šta je odgovorio. Možda. Piramidalna tvorevina je u stvari piramida, a da su kameni momoliti za piramidu dovoženi galijama. Ako je tako onda se može tvrditi da je to bilo u krajnjoj fazi ledenog doba i kasnije, sve do nestanka našeg bosanskog mora, kada je i piramida konačno završena, a gtaditeljska civilizacija neznano nestala. Da li je mještanin koji je iskopao kamen i crtež nazvao šarom, vođen snagom nepoznatog, uključio nepoznati čip i udario krampom na pravo mjesto i u pravo vrijeme. Je li u tom momentu odlučeno negdje da se odrede dvojica ljudi koji će naći i protumačiti crtež na kamenu i pomoći odgonetanje tajni vremena.
Na žalost ni jednom od nas to nije struka. Neka mi nauka oprosti na tumačenju crteža, a pohvali proviđenje, entuzijazam i intuiciju. Konačan odgovor dati će nauka kad joj se predoči nalaz. Biće to značajan događaj za nauku.
Nadam se da će ovo otkriće pomoći Semiru Osmanagiću da odbrani već dokazanu tezu o postojanju piramida, stvorenu u punoj intelektualnoj zrelosti i ekonomskoj neovisnosti, kao i svi istraživači do sada koji su učinili epohalna otkrića.
Kamen je predat Prof. Hodović Senadu i za sada se čuva kao najveće otkriće poslije piramide u Visočkoj dolini pramida. Šta će nam dolina piramida otkriti predstavlja zagonetku koju će istraživački tim pokušati riješiti tokom istraživanja.
