Piše: Ajdin Ahmetspahić
Tokom prošle sedmice stručni tim Fondacije, koji su činili terenski arheolog Amna Agić, terenski geolog Rich Hoyle i koordinator projekta Ajdin Ahmetspahić, posjetio je “grad fratara i zlatara”, mirno mjesto u centralnoj Bosni, s ciljem sticanja uvida u geološke i historijske informacije o ovom kraju, a koje bi mogle pomoći pri istraživanju Kompleksa bosanskih piramida.
Fojnica (Hvojnica) se prvi put zvanično spominje polovinom 14.stoljeća kao već postojeća rudarska ispostava. Tokom trajanja srednjevjekovne bosanske države u sastavu je župe Lepenica, a vrhunac doživljava početkom 15.stoljeća, prije dolaska Osmanlija.
Kroz centar grada protiče rijeka Dragača, a nekoliko stotina metara istočno zajedno sa Željeznicom stvara Fojničku rijeku. Za ovu rijeku, koja protiče i kroz Visoko, oduvijek se znalo da je zlatonosna.
U Fojnici su se nalazili aktivni rudnici željeza, zlata, olova, cinka i drugih plemenitih metala i minerala. Ovo je privlačilo strane ulagače pa su bosanski banovi i knezovi često “najamljivali rupe” dubrovačkim rudarima i trgovcima. Tako je Fojnica bila drugi grad po veličini u cijeloj Kraljevini Bosni s jednom od najvećih dubrovačkih kolonija.
Obzirom da je Bosna tokom gotovo cijelog srednjeg vijeka bila teološka “crna rupa” tako su u 10.vijeku počeli iz Italije pristizati pripadnici reda Sv. Franje. U svojim nastojanjima da pridobiju šizmatičke pripadnike Crkve Bosanske franjevci su se stopili u jedinstvenoj kulturnoj oazi Bosne i zauvijek tu ostali kao njen sastavni dio. Jedan od tri najveća preostala franjevačka samostana nalazi se upravo u Fojnici. Druga dva su u Visokom i Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja.
Današnji samostan Svetoga Duha je na lokaciji iznad grada Fojnice, na obroncima brda Križ, još od 16. stoljeća. Uz samostan je 1888.godine dograđena crkva. Prostor samostana je naknadno prtvoren u muzej, a uz njega nadograđen stambeni dio za redovnike.
Upravo je muzej franjevačkog samostana jedna od najinteresantnijih kulturnih atrakcija ovog grada. Pored grbovnika bosanskih porodica, ateljea s umjetninama, etnografskog i numizmatičkog dijela, muzej krasi i biblioteka s preko 40.000 naslova iz različitih vremenskih perioda. U okviru biblioteke nalazi se i trinaest inkunabula, spisa tiskanih prije više od 500 godina.
U okviru izložbe vjerskih predmeta i odora najinteresantnija je “Ahdnama” (sutanov ferman), izdata od strane sultana Mehmeda II Osvajača franjevačkom poglavaru fra Anđelu Zvizdoviću, upravo u blizini Fojnice, 1463. godine. Ovaj pravno-politički dokument je jedan od najbitnijih diplomatskih dokumenata u političkoj historiji BiH. U njemu sultan, još tokom vojnog osvajanja Kraljevine Bosne, garantuje jednaka prava na trgovinu, slobodu i vjeroispovjest svim stanovnicima Bosne, bez obzira na njihovu vjersku opredjeljenost. Ovim dokumentom zajamčena je sigurnost “šarolikom” stanovništvu ovih prostora i nastavljena tradicija tolerancije i multikulturalnosti područja, sve do danas. Pored “Ahdname”, prvog dokumenta o ljudskim pravima, napisanom 500 godina prije Rezolucije Ujedninjenih naroda, nalazi se još i sultanov ogrtač, kojim je sultan lično prekrio Fra Zvizdovića, u znak prijateljstva.
Svakako najinteresantniji dio za tim Fondacije jeste prirodoslovna zbirka u lapidarijumu Muzeja koju čini desetine uzoraka raznih metala i minerala. Većina njih je iz okolice, ali dosta primjeraka rijetkih kristala je poklon franjevcima iz drugih dijelova Bosne i svijeta.
Područje grada Fojnice je sigurno jedna od bosanskohercegovačkih kutlrunih, historijskih i prirodnih oaza gdje se ima mnogo za vidjeti. Gradom još uvijek dominiraju ostaci starih bosanskih mahala, ulica i tradicionalnih kuća. Izdvaja se Atik džamija iz 16.stoljeća, kraljevska gradina Kozograd, franjevački Kašteli, vodopadi Kozice, Prokoško jezero, a nezaobilazna je prirodna radioaktivna mineralna voda i fojničke ljekovite banje koje stoje na njenim izvorima.
U razgovoru s lokalnim kustosom i iz uvida u geološke mape, stručni tim Fondacije ustanovio je da je područje zapadno od rijeke Fojnice i Lepenice, tj. područje na obroncima veličanstvene planine Vranice, drugačijeg geološkog porijekla, te samim time, bogato rudama i plemenitim metalima te rijetkim mineralima. Obzirom da je rijeka Lepenica pritoka rijeke Fojnice, tako čitava sjeveroistočna geološka transverzala, od Fojnice do Kreševa, slivom pripada rijeki Fojnici. Sav mineralni i metalni mikromaterijal se tokom rijeke Fojnice pronosi do njenog vlastitog ušća, a to je ušće u rijeku Bosnu, u samom centru grada Visokog. Pri tome ulazi i prolazi kroz sami centar Bosanske doline piramide, zasigurno igrajući ulogu u kreaciji izvanrednih energetskih fenomena koja se detektiraju u ovom području.






