Centralni Balkan, a posebno Visočka dolina piramida je zasigurno među dva najbogatija arheološka središta u Evropi. Površna ispitivanja njemačkog arheološkog tima koje provode u saradnji sa Zemaljskim muzejom iz Sarajeva je pokazao kontinuitet u kulturnim slojevima u posljednjih sedam i po hiljada godina.
Metode iskopavanja su, doduše, neuobičajene. Redovno se koristi bager koji razgrće kulturne slojeve u potrazi za pokretnim arheološkim materijalom, ali i potencijalnim zidovima objekata.
Današnji snimci iz Mostra i Radinovića pokazuje nekoliko arheoloških sondi i šliceva kopanih bagerom. Vidljivi su kulturni slojevi. Dubina se kreće i do pet metara i počinje od šljunka do glinovitog materijala.
Na jednoj od fotografija se vidi zarušavanje glinovitog materijala. Očigledno da stručnjaci nisu osigurali glineni zid. Identična situacija kao i na Starom gradu Visoki. Stručnjaci iz Zemaljskog muzeja su prošle jeseni otkrili glineni zid, proširili ga ove godine i slabo ga osigurali. Zahvaljujući promjeni godišnjih doba (smjena velikih vrućina i obilnih kiša) dovelo je do kolapsa glinenog zida. Očigledno je da stručnjaci Zemaljskog muzeja moraju unaprijediti svoje metode otkopavanja, osiguranja i konzervacije.
Upravo pronađena pravilna četverostrana piramida je urađena od gline sa tankom stijenkom. Odozdo je šuplja kako bi se mogla peći. Tamna boja upozorava na posljedice pečenja iz, najvjerovatnije, neolita.
U neposrednoj blizini nalaza je mjesto Liješevo koji je tradicionalni grnčarski kraj.
U zaključku: što je Zemaljski muzej iz Sarajeva više angažiran u Visokom, sve će se više pronalaziti dokaza o najvećem piramidalnom kompleksu na svijetu.
