Intervjue snimio na diktafonu
Jasmin Čabaravdić,
Visoko
     
mob. O63 899 746
     
mob. 062 366 113
  

Prof. dr. sci. Ibrahim Jašarević, dipl. ing. građevinarstva, dugogodišnji redovni  profesor na Građevinskom fakultetu, Sveučilišta u  Zagrebu i Rudarsko-geološko-Građevinskom fakultetu Univerziteta Tuzla,.specijalista za betonske konstrukcije i projektiranje podzemnih tunela.

 

«Posjetivši danas lokalitet  Gornje Vratnice sa kamenim tanjim i debljim pločama na platou Toprakalia  i velikim kamenim blokovima od pješčara, dimenzija do 4,4 x 1,5 x 0,7 m , 6 – 7 m2 površine i debljine do 70 cm, na gornjoj otkopanoj stepenici uzvišenja Toprakalia, ukazuju na vrlo veliku i vještački stvorenu nosivu strukturu. (Sl.1 i  Sl.2)

 

Ti megalitni kameni blokovi od pješčara su izuzetno velikih čvrstoča, pa treba očekivati, daljnjim istražnim radovima, da se dokaže da su to vještački stvorene nosive strukture.

U tom smislu predlažem da se izbuše par uzoraka kruznoj presjeka sa dijametrom d = 10 cm i dubinom uzorka 1,5 d, na velikom kamenom bloku i laboratorijski ispita da li je dvoslojan. Naime, uočio sam tragove da je isti  kameni blok sastavljen iz dva sloja: gornji tanak i donji debeo. Tako se danas prave velike, betonske složene, konstrukcije: prvi tanak, jako tvrd sloj od par centimetara, koji je vrlo otporan na abanje i atmosferilije, a drugi mnogo jeftiniji debeo sloj. Ako se ovdje pokaže takva dvoslojnost blokova, to bi bio definitivan i dovoljan dokaz da se radi o vještačkim, konstruktivnim, strukturama.

 

Kada je riječ o tunelu Ravne, radi se o impresivnom tunelu, koji je izbijen u brečama jako velike čvrstoće i trošnim konglomeratima. Odmah se da zaključiti da to nisu špilje, nego najvjerovatnije vještačke tvorevine, sa nizom bočnih tunela, zatvorenih suhozidom i nasipom od kamenog materijala. Sve to  pripada ljudskim radom stvorenim strukturama.

 

Sl.1  Ogroman megalitni kameni blok od pješčara, sa modeliranom površinom i kanalima otkriven na gornjoj stepenici brda Toprakalia. (Photo: Archiv Fondacije AP BPS, 23. maj 2007.)
Sl.1 Ogroman megalitni kameni blok od pješčara, sa modeliranom površinom i kanalima otkriven na gornjoj stepenici brda Toprakalia. (Photo: Archiv Fondacije AP BPS, 23. maj 2007.)
Sl.2  Najveći megalitni blok od pješčara, otkriven na gornjoj stepenici brda Toprakalia Dimenzija 4,4 x 1,5 x 0,7 m, i 10,4 tone težine (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj, 2007.)
Sl.2 Najveći megalitni blok od pješčara, otkriven na gornjoj stepenici brda Toprakalia Dimenzija 4,4 x 1,5 x 0,7 m, i 10,4 tone težine (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj, 2007.)
 Na visokom platou Plješevice, koji je otvoren na relativno maloj dubini od sadašnje površine terena, vidjeli smo mozaički složene pravougaone ploče manjih  dimenzija i male debljine. Vjerovatno je nemoguće očekivati da je to prirodna tvorevina, nastala tektonskim procesima,  nego je to mozaik složen od pločica različitih stranica a i b, od par centimetara do desetinu,  koji stvarno ukazuju na to da je ovdje riječ o vještačkom objektu.

 

Nemoguće je očekivati, da je tektonika, koja se ponegdje  primjećuje, prouzročila nastajanje ovakvih mozaik složenih ploča.

 

Uzeo sam prelijepi i jako čvrsti uzorak u obliku kocke, od šarenog konglomerata sa megalit kamenog bloka, sa Bosanske piramide Sunca, sonda S-4b, da se u poznatoj laboratoriji građevinskih konstrukcija u Zagrebu izvrši njegovo kompletno geomehaničko, mineraloško i hemijsko ispitivanje.“ (Sl.3) 

 

Dr. Mustafa Mulalić, dipl.ing. geologije, jedini aktivni doktor geologije za uslove Srednjobosanskog bazena mrkog uglja Sarajevo- Kakanj-Zenica-Bila,  kome pripada i Lašvanska serija sedimenata iznad ugljenih slojeva u  Visočkoj dolini, kao i uzvišenja Visočica, Plješivica i Gornje Vratnice.  Ovaj doktor nauka u svojoj 23 godine radnoj profesiji u Rudniku mrkog uglja Zenica izbušio je i analizirao jezgra geološkog stuba preko 500 bušotina kroz   sedimente Lašvanske serije, što bi bilo možda  dovoljno za Ginisovu knjigu rekorda. 

 

« Iako je otkriven veliki broj sondi na terenu, ipak mišljenja sam da je prerano davati bilo kakve konačne ocjene o tome gdje je bila djelatnost ljudskih ruku, a gdje je bilo stvaranje prirodnih sedimenata.

 

Međutim, rukovodeći se s onim što sam vidio na terenu, naročito na dva lokaliteta Vratnica i na platou Plješevice, mislim da obavezno treba nastaviti istraživanja jer neke stvari u najmanju ruku su neobjašnjive.

 

Naime, na lokalitetu Vratnice ima jedan neobjašnjiv fenomen. U deluvijalnom pokrivaču, znači u onim tvorevinama koje su nastale  u posljednih milion godina u kvartaru, primjetio sam jedan sloj kamena koji podsjeća na kaldrmu, debljine 10 cm, idealno složen. (Sl.3) Već 15 godina bavim se inženjerskom geologijom i istraživanjem takvih deluvijalnih pokrivača, što na klizištima, što na padinama za izgradnju  objekata, i nikada ni na jednoj, od preko 500 lokacija koje sam obradio i istražio, nisam naišao na takav fenomen.

 

U pokrivačima mogu da se pojave komadi pješčara, haotično raspoređeni. Na lokalitetu Vratnica oni su idealno složeni, negdje su horizontalno, negdje blago nageti i to, po mom mišljenu, priroda jednostavno ne može da napravi. Može napraviti haotičan raspored takvih odlomaka kamena ali tako složiti kao stazu kaldrme, mislim da mogu samo ljudske ruke.

 

Drugo što me dojmilo na platou Plješevice su kamene ploče debljine nekoliko centimetara u eluvijalnom pokrivaču, odnosno to su kvartarne tvorevine nastale u posljednjih milion godina, na mjestu gdje su ih istaložili sedimenti. Znači, bez bilo kakvog transporta.

Sl.3  Popločana „kaldrma“ u obliku krova valjkastom brdu Dolovi, između glina, „Obradio sam preko 500 bušotina u Lašvanskoj seriji Srednjobosanskog bazena, ali na ovako nešto nisam naišao. Sa dosadašnjih saznanja geologije to je neobjašnjivo. To su jedino mogle da naprave i fino slože ljudske ruke“– izjavio je nakon obilaska 23. maja 2003, dr geologije Mustafa Mulalić (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj 2007)
Sl.3 Popločana „kaldrma“ u obliku krova valjkastom brdu Dolovi, između glina, „Obradio sam preko 500 bušotina u Lašvanskoj seriji Srednjobosanskog bazena, ali na ovako nešto nisam naišao. Sa dosadašnjih saznanja geologije to je neobjašnjivo. To su jedino mogle da naprave i fino slože ljudske ruke“– izjavio je nakon obilaska 23. maja 2003, dr geologije Mustafa Mulalić (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj 2007)
Sl.4  Velike modelirane ploče  na platou Toprakalia, sa ostacima bjeličastog čvrstog veziva mza gornji sloj debljih kamenih ploča od pješčara. „Ovo je impresivno. Kao geolog u stalnom izučavanju inžinjerske geologije, ja  u svojem životu i praksi u Srednjobosanskom bazenu nisam naišao na tako nešto slično. To su mogle da naprave jedino ljudske ruke“ – izjavio je dr sci  Mustafa  Mulalić, dipl. ing. geologije.  (Photo: Arhiv Fondacije APBPS, 23. maj 2003)
Sl.4 Velike modelirane ploče na platou Toprakalia, sa ostacima bjeličastog čvrstog veziva mza gornji sloj debljih kamenih ploča od pješčara. „Ovo je impresivno. Kao geolog u stalnom izučavanju inžinjerske geologije, ja u svojem životu i praksi u Srednjobosanskom bazenu nisam naišao na tako nešto slično. To su mogle da naprave jedino ljudske ruke“ – izjavio je dr sci Mustafa Mulalić, dipl. ing. geologije. (Photo: Arhiv Fondacije APBPS, 23. maj 2003)
 
Sl.5  Ozidana struktura ispod površine zemlje na platou piramide Mjeseca , uzvišenje  Plješivica. „E, za ovo se moramo svi složiti, da je ovo pravi zid, napravljen ljudskom  rukom“ – rekao je uvjereno Prof. dr sci. Milan Stević, specijalista za rudarsku geomehaniku, prilikom obilaska 23. maja 2007.  (Photo: Fondacija, 23. maj 2007.)
Sl.5 Ozidana struktura ispod površine zemlje na platou piramide Mjeseca , uzvišenje Plješivica. „E, za ovo se moramo svi složiti, da je ovo pravi zid, napravljen ljudskom rukom“ – rekao je uvjereno Prof. dr sci. Milan Stević, specijalista za rudarsku geomehaniku, prilikom obilaska 23. maja 2007. (Photo: Fondacija, 23. maj 2007.)

U takvim materijama, u takvom eluvijalnom pokrivaču, primjetio sam kamene ploče na kojima su različiti vidovi slojevitosti. Naime, na dvije manje ploče debljine samo nekoliko cm primječujemo na jednoj vertikalnu, a na drugoj horizontalnu slojevitost. (Sl.4 i Sl.5) U mojoj 23-godišnjoj praksi istraživanja i proučavanja sedimentologije stijena, na takvo nešto nikad nisam naišao i jednostavno nemam objašnjenja, da u slatkovodnoj sredini u kojoj su nastali ti sedimenti, da bi to mogao da bude plod prirode. 

 

Sl.6  Na platou Mjeseca: horizontalne široke i vertikalne uske  tanke ploče od pješčara, skupa, precizno složene ispod površine zemlje. Ispod i iznad njih su gline. „ Ovako nešto je potpuno neobjašnjivo. U prirodi se sedimentiraju haotično samo horizontalne ploče. Nikad nisam vidio vertikalne ploče da su sedimentirane“ – izjavio je iskreno dr sci. Mustafa Mulalić, geolog.(Photo: Arhiv Fondacije AP BPS 23. maj 2007.)
Sl.6 Na platou Mjeseca: horizontalne široke i vertikalne uske tanke ploče od pješčara, skupa, precizno složene ispod površine zemlje. Ispod i iznad njih su gline. „ Ovako nešto je potpuno neobjašnjivo. U prirodi se sedimentiraju haotično samo horizontalne ploče. Nikad nisam vidio vertikalne ploče da su sedimentirane“ – izjavio je iskreno dr sci. Mustafa Mulalić, geolog.(Photo: Arhiv Fondacije AP BPS 23. maj 2007.)
Što se tiče tunela Ravne on je urađen u trošnim konglomeratima Sl.6).  Interesantno je da su odabrane najslabije partije konglomerata i ono što me dojmilo u tom tunelu su tzv. suhozidi gdje su valutice konglomerata idealno složene u boku. Takve valutice mogu se nači samo u masivu u sklopu sa sitnijim valuticama i zrnima pjeska i sa karbonatnom materijom koja ih veže. Stalaktiti koji se mogu vidjeti na stropu tunelu su najmlađi i vidi se da su oni nastali u zadnjih hiljadu-dvije godina dok su konglomerati stari nekoliko miliona godina.

 

Prof. dr. sci. Milan Stević, dipl. ing. rudarstva, dugogodišnji redovni profesor na  Rudarsko- geološko-građevinskom fakultetu, Otsjek rudarstvo, jedan od vodećih geomehaničara – specijalista za geomehiniku površinskih kopova, klizišta i podzemnih radova. 

« Ja sam  danas posjetio lokacije u  Visokom na poziv prof. Osmanagića. Imao sam dovoljno vremena da obiđem par lokaliteta, što na površini zemlje, što u tunelima. Ja sam se  danas prvi put susreo sa ovim piramidama. Dosta sam čuo o ovom projektu. Doista odajem veliko poštovanje i veliku zahvalnost ljudima, koji su se uključili u takvo nešto. 

Vjerovatno, ljudi očekuju da se u unutrašnjosti ovih tijela i ovih ogromnih masiva nešto nađe. Međutim, samo ovo što je dosad otkriveno je zaista impozatno, ne samo sa aspekta, da se tu postavljaju  teorije, da li je to ljudska ruka radila ili ne, već se i u oblasti geologije nameću  vrlo interesantni zaključci o starosti stijena, o njihovom nastanku, zatim o fascinantnim mozaicima, koji se pojavljuju pri istraživanju ovih površinskih dijelova terena. Ja mislim da bi prava šteta bila da se ne nastavi sa ovim radovima, da se ne uključi i šira naučna zajednica u BiH, jer ovdje se zaista ima šta vidjeti i pokazati i mislim da će mnoge teorije iz oblasti geologije, a i drugih nauka imati šta da traže i šta da vide. Ja i dr Mulalić uzeli smo dva uzorka „nevjerojatne“, popločane „kaldrme“ sa lokaliteta Gornje Vratnice, da ih benevolentno, kao naš doprinos „Projektu Bosanske doline piramida“, kompletno ispitamo u našim univerzitetskim laboratorijama u pogledu mineraloškog i hemijskog sastava, kao i geomehaničkih karakteristika. Dostavićemo Vam o tome rezultate u naredne dvije sedmice.“  

Prof.dr.Muhamed Pašić, dipl. ing. metalurgije, dugogodišnji redovni profesor na Fakultetu  za metalurgiju i materijale  Univerziteta Zenica,.naučni i stručni  savjetnik iz oblasti prirodnih i vještačkih materijala. «Danas smo obilazili lokalitete Vratnice, tunela Ravne i plato piramide Mjeseca. Ja sam prošle godine uzeo uzorke materijala i ispitao ih, te na osnovu rezultata tih ispitivanja mogu sada dati svoj sud. Predmet mog ispitivanja su bile kamene ploče sa podnožja piramide Mjeseca, gdje sam ispitivao porozitet, hemijski sastav, mehaničke čvrstoče i došao sam do veoma važnih podataka, na osnovu kojih zaključujem da se tu radi o sedimentu silikatnog porijekla.  

Međutim, ovo što sam danas vidio opravdava realizaciju ovog velikog projekta u kojem učestvuju sve specijalnosti, koje se bave materijalima. Prema tome, očekujem da će na osnovu današnjeg dogovora, na osnovu mog prijedloga kolegama, da svako pojedinačno izvrši ispitivanja, nakon čega bi se sastali i razmijenili dobivene rezultate, doći do češćih susreta na kojima bi se donosili određeni zaključcii i sugestije.»

  

 

Sl.8  Očišćeni, sanirani, podgrađeni i rekonstruirani dio tunela Ravne, Visoko osposobljen za posjetu turista. Na slici se vidi mašinski inžinjer Goran Čakić, zadužen u Fondaciji AP BPS za zaštitu pronađenih artifakata. (Photo:Arhiv Fondacije, 22. maj 2007.)
Sl.8 Očišćeni, sanirani, podgrađeni i rekonstruirani dio tunela Ravne, Visoko osposobljen za posjetu turista. Na slici se vidi mašinski inžinjer Goran Čakić, zadužen u Fondaciji AP BPS za zaštitu pronađenih artifakata. (Photo:Arhiv Fondacije, 22. maj 2007.)
Sl.7  Suhozid u tunelu Ravne, Visoko. (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj, 2007.)
Sl.7 Suhozid u tunelu Ravne, Visoko. (Photo: Arhiv Fondacije, 23. maj, 2007.)
 
Sl.9  Prof. dr Ibrahim Jašarević, specijalista za betonske konstrukcije i podzemne tunele u građevinarstvu prima kocku, koju je izvadio Amir Suša, saradnik Fondacije AP BPS na Bosanskoj piramidi Sunca, sonda S-4b iz megalitnog bloka od konglomerata. i hidraulički obradio inžinjer Goran Čakić za laboratorijsko ispitivanje u Zagrebu (Photo: Fondacija AP BPS, 23. maj 2007.)
Sl.9 Prof. dr Ibrahim Jašarević, specijalista za betonske konstrukcije i podzemne tunele u građevinarstvu prima kocku, koju je izvadio Amir Suša, saradnik Fondacije AP BPS na Bosanskoj piramidi Sunca, sonda S-4b iz megalitnog bloka od konglomerata. i hidraulički obradio inžinjer Goran Čakić za laboratorijsko ispitivanje u Zagrebu (Photo: Fondacija AP BPS, 23. maj 2007.)
Sl.10 Tunel Ravne: mali artifakt nadjen ispod velikog artifakta na 80 m,od ulaza u tunel i 18 m ispod površine zemlje.( Photo: Fondacija AP BPS 10. maj 2007)
Sl.10 Tunel Ravne: mali artifakt nadjen ispod velikog artifakta na 80 m,od ulaza u tunel i 18 m ispod površine zemlje.( Photo: Fondacija AP BPS 10. maj 2007)