Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation

English Bosnian Serbian Croatian German Arabic French French Swedish Italian Finnish UK Site

A+ A A-

OTOK KAMENOG NOVCA (5)

''Tamilaham ili domovima Tamila nalazila se u južnom dijelu velikog otoka Navalamo, koji je bio jedan od prvih zemalja što se pojavila uz ekvator. Tamo se nalazila i Lemurija, taj nestali kontinent koji je bio kolijevka ljudske civi­lizacije!...''

Thor Heyerdahl

U svojim zanimljivim “Južnomorskim sjećanjima 1875-1880”, njemački moreplovac i trgovac začinima Franz Hernscheim (Franc Hernšajm), zabilježio je kako su mu domoroci sa otoka Yapa pričali neobičnu priču o nekom dalekom otoku na sjeveru, s čijim su stanovnicima Yapuanci trgovali i održavali  prisne, čak i rodbinske veze. No, desilo se da su bogovi mora otok zauvijek odnijeli na morsko dno. No, i pored toga njegovi su stanovnici i dalje nastavili održavati vezu sa Polinežanima. Jedino što su - kada bi dolazili iz morskih dubina - na sebi morali nositi peraja, slična onim ribljim, koja su potom skidali i ostavljali na obali!

Otkud na otocima Mikronezije ovakve legende i predanja teško je dokučiti a još teže racionalno objasniti. No, čini se stvarnim da su se u ovom kraju južnog Pacifika u dalekoj prošlosti zacijelo odigravali neobični događaji, a tragovi tih zbivanja više su nego očiti. Nijedna civilizacija na svijetu u svojoj povijesti nije imala novac sličan onom na Yapu, koji svojom neobičnošću i danas privlaći pažnju istraživača i znanstvenika.

Poznato je da se u prošlosti za novac koristilo zlato, srebro, baker, bronca, papirus, svila… čak i školjke i glineni pečati, ali nijedna kultura nije pravila novac od kamena!

I to kakav novac!

SIMBOL OTOKA YAPA: Na lokalnom, yapskom jeziku, kojim se govori na otocima Federalnih Država Mikronezije, kameni novac se naziva ‘fai’ i već odavno je svojevrsni simbol cjelokupnog arhipelaga. Danas se na Yapu može vidjeti gotovo na svakom koraku – u kraljevskoj rezidenciji, na aerodromu, u turističkim agencijama i bankama, na umjetničkim slikama i poštanskim markama, u dvorištima kuća, na posjedima lokalnih bogatuna, ispred domorodačkih koliba, pored puteva, na plažama, čak i na morskom dnu, a arheolozi ga posljednjih godina nalaze i u mnogim grobnicama iz najstarijih vremena što dokazuje njihovu ne samo zagonetnu, već i milenijsku tradiciju. Utvrđeno je da su najstariji kameni novčići stariji od 2000 godina!

Geolozi su ustanovili da su faisi isklesani iz sitno zrnastog aragonita, jedne vrste kristalisanog kalcijuma karbonata (CaCO3), čija se čvrstoća poredi s mramorom. Njegova boja se mijenja od crvenkastožute, sa mrežom sme­đih žila i tačaka, pa sve do sivoplave. Ono što istraživače i znanstvenike dodatno zbunjuje jeste činjenica da na otoku uopšte nema ove vrste kristala koji nastaje u šupljina­ma izlivenog kamenja ili u sedimentima, a najbliže nalazište – gle čuda - nalazi se na arhipelagu Palau, udaljenom punih 460 kilometara jugozapadno od Yapa. Čak i pri povoljnom vremenu, transport gotovih faisa na tradicionalnim bambusovim splavovima, kojim su se otočani služili, predstavljao je pravi podvig i obično je trajao više od jedne sedmice!

Ali ni to nije sve.

NEVJEROVATNE TEORIJE: Sad dolazimo do onog najzanimljivijeg: budući da Yapejci nisu poznavali nikakav metalni alat, oni su navodno svojim kamenim čekićima (?!), kako glasi zvanično znanstveno objašnjenje, uglavljivali drvene klinove u kamene padine otočja Palau i na taj način cijepali goleme gromade, s dobro izoštrenim tridakna-školjkama (Tridacna maxima) pravili bušotine u sredini, a površinu faisa navodno polirali morskim pijeskom.

Sličnih naivnih objašnjenja o gradnji gorostasnih zidova, utvrda i kamenih džinova, slušao sam na peruanskim i bolivijanskim Andama, ali i na Uskršnjem otoku.

Čiste gluposti!

Fai ima oblik grubo isklesanog diska, s tim što je kružno prošupljen u sredini, vjerovatno zbog lakšeg manipuliranja, pa djeluje kao mlinski kamen za mljevenje žita. Različitih je veličina – od onog najvećeg i najtežeg koji ima zbunjujući promjer od 3,70 metara i širinu gotovo pola metra - do “sitniša” veličine desetak centimetara i manje, koji bi se mogao nanizati i nositi gotovo kao kakva ogrlica. Većina ih, ipak, ima promjer od 30 do 50 centimetara.

Međutim, njihova nominalna vrijednost ne ovisi samo od veličine ili težine faisa, nego i od starosti i njihove sveukupne pojedinačne povijesti, te imena i ugleda vlasnika i klesara koji ih je pravio, kao i od dužine vremena klesanja, te složenosti njihovog transporta do konačnog odredišta. O brojnim kamenim monetama kruže fantastične priče, a zapadni svijet je za njih prvi put saznao tek 1910. godine iz knjige engleskog putopisca Williama H. Furnessa ''Otok kamenog novca''. Tada je na Yapu registrirano 13.281 faisa, a danas je ''urizničeno'' i stavljeno pod državnu spomeničku zaštitu svega sedam hiljada, koliko ih je preživjelo dugogodišnju kolonijalnu vlast koja nije imala razumjevanja za otočke vrijednosti i tradicije.

FANTOMSKI OTOCI: Brojni otoci, koji su u prošlosti izranjali i nestajali u morskim dubinama Pacifika, stoljećima su zbunjivale moreplovce, okeanografe i fantaste. Istodobno, u mornarskim klubovima, na trgovačkim brodovima, lučkim sastajalištima i krčmama, pa čak i u zvaničnim pomorskim predstavništvima i institucijama, o njima su se pripovjedale najrazličitije priče. Pominjale su se vulkanske erupcije, stravične eksplozije od kojih more ključa, a nerjetko, poput predanja na Tangatapuu, pripovjedalo se o neobičnim ribolikim bićima sa morskog dna, bogovima mora, koji su izlazili na površinu samo u trenucima kada su neki otok željeli da potope. I nerjetko u tim pričama svoje mjesto su nalazile neobične letjelice u obliku vatrenih kugli i - mukla tutnjava - koja je dopirala iz mračnih morskih dubina!

Moderna znanost smatra da su geološki procesi oduvijek određivali život i sudbinu na otocima Tihog okeana. Ustanovljeno je da se ovdje oslobađa osamdeset odsto ukupne seizmičke energije naše planete. Moglo bi se kazati da jedan snažni živi ognjeni prsten okružuje cijeli pacifički bazen. Tamo se protežu šavovi između velikih procijepa zemljine kore koji tje­raju žitki magmin sloj, kao ledene sante u moru, na kolizioni kurs oko cijelog globusa.

Od šest stotina aktivnih vulkana na našoj planeti najveći dio leži baš u području Pacifika. Neki od njih su i danas vrlo aktivni i svoj rad ne prekidaju ni za minut, a neki se javljaju povremeno nakon lažnog dubokog sna od stotina, pa čak i hiljada godina.

RAZORNI PROCESI: To je, međutim, tek samo vidljivi vrh stalnih zemljinih geoloških procesa. Znanstvenici su već odavno izračunali da dolje, pod vodom, na tlu okeana, ima znatno više vulkana nego na otocima i kontinentima, i što je još neobičnije - oni su daleko aktivniji nego što možemo i pretpostaviti. U stalnom su previranju.

Procjenjuje se da trenutno na našoj planeti postoji između šest i osam hiljada takvih podmorskih vatrenih, paklenih kotlovnica. Zna se da je većina njih vječito pokopana u dubokom moru, neki čak pet kilometara ispod morske površine, ali ne i sve.

Pojedina žarišta, međutim, poput kakvih prahistorijskih čudovišta, razvijaju ogromnu energiju, povremeno se stresajući i probijajući kroz silne vodene slojeve i izrastaju iznad okeanske površine kao žeženi vatreni bregovi. Usamljeni otoci, koji bljuju lavu, često nisu ništa drugo do vulkanske piramide od pepela podmorskog vulkanskog grebena.

Savremeni vulkanolozi i geolozi smatraju da se u Pacifiku rađanje novih otoka odigrava u historijski preglednim etapama, ponekad takoreči i pred našim očima. Godine 1770. na pacifičkoj obali, u srednjeameričkom El Salvadoru, počeo se iznenada formirati jedan vulkan, kojeg tamo nikad ranije nije bilo - vulkan Isalco (Izalko). Usljed svakodnevnog izlivanja lave i nagomilavanja pepela, Isalco je tokom sljedećih dvjesta godina izrastao do 2000 metara, što znaći da je brzina njegovog izrastanja iznosila čak deset metara godišnje!

Zbog toga, kažu oni, nije nikakvo čudo da se još i danas u Tihom okeanu može posmatrati zapanjujuće pri­rodno čudo – izrastanje i nestajanje novih morskih grebena i otoka!

PRED OČIMA POMORACA: Godine 1865. – bilježe drevne kronike - ukotvila se britanska fregata "H.M.S. Falcon" ispred jednog desetak metara visokog otoka, zapadno od otočja Kraljevine Tonga. Poslije pet-šest dana, posada nije mogla da vjeruje svojim očima, kada više tamo nije bilo otoka pored kojeg su se usidrili. Mornari su pojavu nazvali "Jack in the Box" (Đavo na feder), a fantomski otok je kasnije u pomor­ske karte unesen kao Falcon island (Sokolov otok). Tokom sljedećih šezdeset godina nije se ništa bitno dešavalo. A onda, odjednom, 1928. godine ponovo je iz mora izronuo crni kra­ter. Podanici Kraljevine Tonga odmah su na njegovo tlo ponosno zabili svoju zastavu i vulkanskoj kupi dali ime Fonuafo'ou - Zemlja sova. Vulkanske snage učinile su da otok za kratko vrijeme poraste na 180 metara.

Međutim, tropske kiše, vjetar i razbijanje talasa o obalu, sveli su za nekoliko godina zemljinu masu Fonuafo'oa na deset metara. Kada su krajem 1952. godine prirodnjaci sa istraživačkog broda "Capricorn" istraživali Fonuafou, otok je bio još samo jedna ravna ploha. Njegova se sudbina dala unaprijed pred­vidjeti - erozija talasa razarala je više od jednog metra tla godiš­nje. Ipak, nakon jedne vulkanske erupcije 23. decembra 1954. go­dine, otok se ponovo izdigao i danas je preko osamnaest kilometara dug, pet kilometara širok i pedeset metara visok.

Iako se u brod­skom uredu glavnog grada Kraljevine Tonga Nuku'alofa, na Tongatapuu, svaki posjetilac i dan-danas može detaljno informirati o trenutnoj situaciji i zbivanjima na otoku Fonuafo'ou, moja znatiželja je bila usmjerena na sasvim nešto drugo – želio sam da se i sam uvjerim kako se u dalekoj prošlosti živjelo na otocima smještenim u vatrenom prstenu Pacifika i da li je išta ostalo iz tih dramatičnih vremena kada se na ovim prostorima prostirala možda najstarija civilizacija na našoj planeti. Ima li, konačno, tragova o postojanju hipotetične Zemlje Mu?!

 

U idućem nastavku: ARGONAUTI PACIFIKA

Zadnje ažuriranje srijeda, 30 april 2014 07:45

ULAZ U PODZEMNI LABIRINT RAVNE UŽIVO

 

http://www.youtube.com/user/BosnianPyramidsTV/featured?feature=context

 

https://soundcloud.com/bosnian_pyramid_of_the_sun_foundation

 

Video zapis iz Bosanske doline piramida 2014

Copyright © Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation. All rights reserved