Piše: Ratko Martinović

El Mirador iliti Nadzornik veliko je nalazište iz perioda majanske kulture danas locirano na sjeveru El Petena u Guatemali. U javnosti je najpoznatije po tezi o 'supercesti'.

Lokacija je otkrivena 1926. godine, no sve do Iana Grahama i mapiranja područja 1962. nitko zapravo nije znao što je posrijedi. Šesnaest godina kasnije Bruce Dahlin i Ray Matheny provode prvi pravi arheološki projekt i u petogodišnjem razdoblju otkrili su ključnu stavku - arhitektura nije povezana s klasičnim majanskim razdobljem poput Tikala ili Uaxuacuna, već par stoljeća ranije. Richard D. Hansen na tragu ranijih istraživanja objavljuje čak 168 znanstvenih studija koje El Mirador guraju u sam vrh arheoloških senzacija.

Ovaj grad svoj vrhunac doseže u šestom stoljeću prije Krista, a tadašnja populacija broji između 100.000 i 250.000 ljudi, što je zaista zapanjujuća brojka. Iz nepoznatog razloga je napušten netom pred novu eru i onda iznova naseljen tek u klasičnom majanskom razdoblju. 26 kilometara kvadratnih konačno je napušteno u devetom stoljeću, pa je par tisuća građevina koje dosežu i visinu od 72 metra zaraslo u prašumi. Savršena lokacija omogućavala je i veliki poljoprivredni uspon pa su pronađeni usjevi kukuruza, graha, kakaa, pamuka i palme. Tu su i tri piramide, kao i tri velika kompleksa - El Tigre (55 metara), La Danta hram (72 metra) koji ulazi u sam vrh najvećih piramidalnih struktura na svijetu i Los Monos (48 metara). Arhitekti smatraju da je ovakav projekt morao biti pomno osmišljen od početka i onda samo po mogućnostima nadograđivan.

No ono što ga u potpunosti razdvaja od konkurencije sustav je cesti koji je gradu osiguravao izuzetno brzu komunikaciju i transport za kontekst vremena. Čak 240 kilometara povezano je u mreži s drugim lokacijama - Nakbe, El Pesquero, El Tintal, Wakna i Xulnan služili su za razmjenu dobara. Tehnologija LIDAR-a otkriva da se pod raslinjem nalazi nevjerojatna količina prostranih cesta, čineći El Mirador prvom pravom državom američkog kontinenta. U samoj središnjici je već spomenuta najveća američka piramida La Danta. Znanstvenike prvenstveno zanima što je bila najviša točka razvoja ovog sustava, a najoptimističniji vjeruju u industrijsku sferu progresa. No još se jedno pitanje izdvaja u procesu - zašto su Maje napustili ovo račvanje kultura, unatoč saznanju o njegovoj važnosti i veličini? I tko ga je izgradio?

'Mainstream' znanost tumači da su ropski radnici najvjerojatnije zaslužni za brzinsku izgradnju, no kako nema pravih pisanih ili dešifriranih materijala nitko sa sigurnošću ne može izvlačiti zaključke. Napuštanje područja povezano je pak s deforestacijom - Maje su raskrčile enormne količine plodne šume čime su prouzročile sve popratne efekte. Iz navedenih razloga morali su napustiti područje koje se s vremenom pozelenilo novoizraslim šumama. Velika glad je tako prva opcija, dok se za drugu ističu neki majanski religijski konteksti poput praznovjerja i sl. Isto tako se napominje i poprilična udaljenost lokacije od ostatka civilizacije zbog čega ni danas nije pretjerano popularna turistička lokacija.

No tako što bi se moglo promijeniti jer je ipak riječ o najvećoj majanskoj destinaciji starog svijeta. A i kontekst je popularizirao činjenicu da je od 26 velikih lokacija Maja svega 14 proučeno dok se po referentnim mrežama cesta može ustvrditi da postoji najmanje tridesetak novih prekrivenih pod gustim raslinjem. Smatra se da je razlog ovom velu tajne ogromno crno tržište majanskim artefaktima - preko tisuću artefakata godišnje prodaje se nepoznatim izvorima koji izdvajaju i do 100.000 dolara. Biznis od stotinu milijuna dolara svakako je problematičan, no on ukazuje na to da krijumčari znaju za pozicije neotkrivenih gradova majanske kulture. El Mirador je već ponio titulu jednog od dvanaest budućih dragulja svjetske arheologije, a pravo je pitanje kada će biti razotkriven njegov puni potencijal. Ovako je baš kao kolumbijski Teyuna o kojem smo pisali OVDJE samo još jedan neiskorišteni lokalitet...