Da su vlasti, kaže dr. Osmangić, na svim nivoima u BiH stale iza ovog projekta od početka njegovog iskopavanja, danas bismo imali pola miliona turista koji bi godišnje posjećivali piramide u Visokom. A stotine hiljada turista godišnje značilo bi i nove milione maraka u domaću privredu
Bosanske piramide u Visokom trenutno su najaktivnija arheološka lokacija u svijetu. Ali, treba znati i to da ni na jednoj arheološkoj lokaciji u svijetu nije radio toliki broj stručnjaka različitih oblasti kao što je radio na bosanskim piramidama, kaže za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) dr. Semir Osmanagić.
Nažalost, bez obzira na zainteresiranost svjetske javnosti za ovaj projekt, kaže Osmanagić, domaća politika učinila je sve kako bi zaustavila i umanjila vrijednost Bosanskih piramida.
Na današnji dan 2006. godine ozvaničeno je otkopavanje Bosanskih piramida u Visokom, koje od tada posjećuju turisti iz cijelog svijeta.
Samo prve godine broj turista koji su došli u Visoko premašio je 200.000 i državi za kratko vrijeme donio milione zarade. No, ubrzo su mnogi domaći stručnjaci negirali postojanje Bosanskih piramida, što će cijelom projektu nanijeti nesagledive materijalne štete.
– Kroz nekoliko godina broj turista spao je na tek 10.000. Ali, zahvaljujući napornom radu, ponovo smo uspjeli privući njihovo povjerenje. Prošle godine imali smo između 30.000 i 40.000 turista, a ove godine očekujemo oko 50.000 turista iz cijelog svijeta– kaže Osmanagić za Patriu.
On dodaje da svake godine na piramidama u Visokom radi između 400 i 500 volontera iz 40 i 50 zemalja svijeta, sa šest kontinenata, što je također nezapamćeno u historiji arheoloških istraživanja u svijetu.
Da su vlasti, kaže dr. Osmangić, na svim nivoima u BiH stale iza ovog projekta od početka njegovog iskopavanja, danas bismo imali pola miliona turista koji bi godišnje posjećivali piramide u Visokom. A stotine hiljada turista godišnje značilo bi i nove milione maraka u domaću privredu.
