Kamena kugla nedavno pronađena u mjestu Podubravlje, nedaleko od Zavidovića, najveća je takva kugla u BiH i Evropi, možda čak i u svijetu. Tako tvrdi arheološki tim Semira Osmanagića.
Svjetski mediji ovih dana uveliko pišu o kamenoj kugli koja je itekako zaintrigirala naučnike i arheologe. Istraživač, arheolog i profesor dr. Semir Osmanagić u razgovoru za N1 kaže da je fenomen kamenih kugli svjetski fenomen i istraživao ih je u Kostariki, na zapadu Meksika, Uskršnjem otoku i na još nekoliko mjesta širom svijeta.
“Ukupno 20 lokacija u BiH sadrži kamene kugle što govori da je neko od različitih materijala radio, pravio i oblikovao te kamene kugle. Riječ je o fenomenu koji je radila inteligentna ruka, a ova novopronađena kamena kugla kod Zavidovića prevazilazi svojim dimenzijama i masom sve do sada pronađene kugle. Ima oko 30 tona, a kada uradim analizu znat ćemo da li je još masivnija od toga”, kaže Osmanagić za N1.
On dodaje da sve ovo govori da su u središtu Balkana postojale razvijene civilizacije u dalekoj prošlosti koje su oblikovale ovakve kugle.
“Koja je njihova svrha teško je reći. Ono što znamo kroz jednu novu nauku koja se zove biometrija jeste da su tri najmoćnija geometrijska oblika piramida, konusni oblik i sferični oblik. I to je razlog zašto širom svijeta imamo piramide, tumuluse i kamene kugle”, kaže Osmanagić koji se trenutno nalazi u Palestini.
Dodaje da je nastavljeno otkopavanje kugle u Podubravlju, nedaleko od Zavidovića, u dogovoru sa vlasicom.
“Želja nam je da na toj parceli pokušamo pronaći da li ima još kamenih kugli. Preliminarna ispitivanja pokazuju da postoje još barem dvije kamene kugle možda i većih dimenzija. Što se starosti tiče, u ovom momentu nju možemo odrediti indirektno. Iznad kamene kugle nalazilo se jedno drvo 50 godina staro. Ispod drveta je bio sloj zemlje nekoliko stotina godina star. Ispod njega sloj gline star nekoliko hiljada godina. Ispod toga se stvorio kameni sloj koji zahtijeva barem stotinu hiljada godina i prema tim indirektnim podacima idemo jako duboko u prošlost što se kosi sa idejama današnjih arheologa i historičara”, dodaje Osmanagić.
