TURISTIČKA DESTINACIJA VERONA, ITALIJA: ENERGIJA LJUBAVI

TURISTIČKA DESTINACIJA VERONA, ITALIJA: ENERGIJA LJUBAVI

Piše: dr. Semir Osmanagić

Verona, 29. januar 2016.

Verona je na raskršću puteva u Italiji: na pravcu istok-zapad je auto put Milano-Venecija, a pravac jug-sjever vodi od Italije i Jadrana prema Austriji i Njemačkoj.

Verona je bila važna za Venete, kasnije za antički Rim. Prelamala su se kraljevstva i carstva preko ovog grada: Konstantinovo kršćanstvo i Ostrogoti, Longobardi i italijansko kraljevstvo, Mletačka Republika i papsko sjedište (1181.-1185.).

Ipak, kompletna povijesna epoha je u sjeni literarnog djela koje se pripisuje Šekspiru: romantične, ali tragične priče o Romeu i Juliji.

Verona je turistički grad koji posjećuju hiljade, a ljeti desetine hiljada turista dnevno. Svima njima cilj posjete Veroni je samo jedan: doći ispod najpoznatijeg balkona na svijetu i Julijine kuće gdje je Romeo dolazio i udvarao joj se.

Turistička destinacija Verona je vrlo specifična: ispod Julijinog balkona je mjesto gdje se parovi, mladi i stari, zaklinju na vječnu ljubav i vjernost. Svako od njih na tren oživi najmoćniju priču Zapadne kulture i postane mali dio njenih snova.

Kada se prođe kroz mali tunel prije Julijine kuće i uđe u dvorište s otvorenim nebom, najednom vas zapljusne posebna energija. Nesumnjivo, energija ljubavi. Sve u momentu postane vedro, mladalački, živo. Shvatite da Šekspirova priča ovdje živi zahvaljujući stotinama hiljada turista, njihovim osmjesima i željama.

Pogled naravno leti prema jedinom balkonu na oronuloj fasadi. Za dva eura, moderne Julije odlaze na balkon i upućuju pogled prema njihovim džentlmenima u dvorištu. Žamor stotina posjetilaca se fokusira i na bronzani kip Julije. Parovi se uspinju na postolje, ruka ide ka grudima Julije i želja odlazi u kosmos.

Oko mene su male radnjice s natpisima srednjevjekovnih ljubavnika, na nekoliko mjesta su zidovi na kojima se ostavljaju poruke s imenima zaljubljenih te grafiti s imenima iz čitavog svijeta.

Za ostavljanje poruka i pisama često su se upotrebljavale žvakaće gume, a onda je Gradsko vijeće donijelo propis kojima to zabranjuje prijeteći kaznom od 500 eura. Zaštitar se brine da žvakaćih guma više nema, a poruke se postavljaju na table koje se povremeno mijenjaju. Jedna od radnji prima poruke za Juliju na koje odgovaraju volonteri iz lokalnog “Julijinog kluba”.

Međutim, i lokalna pošta je zatrpana gomilama pisama koje svake godine dolaze na adresu: “Kuća Julije, Verona”.

Julijino dvorište i kuća se nalaze u ulici Via Cappello. To sasvim prigodno podsjeća na Julijino prezime “Capulet”. Na prvom raskršću su putokazi prema kući, njenom grobu, muzeju, crkvi gdje su se ljubavnici u tajnosti vjenčali… Sve je, ovdje, u centru Verone, posvećeno ovoj ljubavnoj priči.

Kolona Južnokorejanaca, dvoje po dvoje, se pridružuje gužvi u dvorištu. Odmah im se pojavljuje osmjeh na usnama, fotoaparati rade, selfiji su tu, suveniri se kupuju. i oni postaju dio ljubavne magije.

Nikada ne treba potcijeniti moć priče o dvoje ljubavnika ovjekovječene u Šekspirovom djelu.

Znanje prosječnog turiste je o Romeu i Juliji skromno. Neki su nešto čuli o tome na TV, neki pročitali na internetu, poslušali priču od vodiča, rijetki i pročitali Šekspira. Ali, ostaje ideja, nada, romansa…

Činjenično stanje je slijedeće:

–          Šekspir nije nikada bio u Veroni

–          Najčuveniji balkon na svijetu je zapravo dodan na fasadu zgrade prije 100 godina

–          Zgrada jeste pripadala “Cappello” familiji koji očito nisu isto što i “Capulet” familija; ali Gradsko vijeće Verone je otkupilo ovu zgradu od vlasnika 1905., izgradilo balkon i – turistička atrakcija je stvorena

–          Verona zarađuje bogatstvo na priči o Romeu i Juliji, a dokaza za njihovo postojanje nema

I kada pomislimo da je italijanski grad našao zgodan način utemeljen na fikciji da podupire lokalnu ekonomiju, dalje istraživanje nudi drugačije odgovore.

Svojevremeno sam pisao o svojim sumnjama da je Šekspir autor “Šekspirovih djela”. Riječ je o čovjeku koji nije putovao i bio je jedva pismen. Ali, tko god da je autor sjajnih djela engleske književnosti, imao je pristup ljubavnoj sagi iz Italije.

Čini se da hronologija počinje s čuvenim Danteom Aligijerijem, koji je bio gost Bartolomeja Prvog u Veroni. U svojoj “Komediji” Dante progovara o rivalstvu familija Monteki i Kapuleti 1303. godine. To je godina koju koristi i Šekspir. Dvije stotine godina kasnije, kapetan Vicenza Luigi da Porto napisao je djelo “Historija o dva plemenita ljubavnika i njihovoj tužnoj smrti tokom vladavine Bartolomeja”. Za pretpostaviti je da je ovaj rad baziran na oralnoj tradiciji u lokalnoj zajednici o dvoje ljubavnika.

Kasnije ovu priču preuzimaju i drugi, da bi tokom XVI stoljeća na ovu temu pisali brojni autori (Matteo Bandello, Girolamo Dalla Corte, Arthur Brooke, William Painter). Šekspir je napisao svoju besmrtnu verziju 1569. koja je igrana u engleskom teatru. Čini se da je ona bila zasnovana na radu Williama Paintera i Arthura Brookea iz 1562.

Stotine godina nakon tragične smrti Romea i Julije, više nije toliko bitno da li se njihova priča odvijala onako kako je bilježi literatura. Ovdje je riječ o dvoje mladih koji, uprkos barijerama koje im nameće okolina, pokazuju da je ljubav jača od svega.

Galerija

Vizija harmonične budućnosti čovječanstva

Vizija harmonične budućnosti čovječanstva

Ispitivala: Mirela Smajić, Izbrano z Mirelo www.izbranozmirelo.si Vizija harmonične budućnosti čovječanstva Razgovor s dr. Semirom Osmanagićem: Između mudrosti drevnih civilizaacija,... Detaljnije

WERIS – BELGIJSKI ‘GLAVNI GRAD’ MEGALITNIH LOKACIJA

WERIS – BELGIJSKI ‘GLAVNI GRAD’ MEGALITNIH LOKACIJA

Piše: Dr Semir Osmanagić Na jugoistoku Belgije, u provinciji Luxemburg (ne istoimena državica), u Valoniji (gdje govore holandski jezik), gradić... Detaljnije

MEGALITNI ‘HUNEBED’ U NIZOZEMSKOJ: O ČEMU JE RIJEČ?

MEGALITNI ‘HUNEBED’ U NIZOZEMSKOJ: O ČEMU JE RIJEČ?

Piše: Dr Semir Osmanagić U Nizozemskoj se nalaze 54 megalitne strukture koje arheolozi nazivaju ‘hunebed’. Oni nagađaju da je riječ... Detaljnije

MEGALITNI MISTERIJ NA SJEVERU ČEŠKE

MEGALITNI MISTERIJ NA SJEVERU ČEŠKE

Piše: Dr Semir Osmanagić Nevjerovatna megalitna struktura nalazi se na sjeveru Češke, u blizini grada Liberec, gradića Jabloneca i sela... Detaljnije

GAMLA, UPPSALA: KRALJEVSKI TUMULUSI

GAMLA, UPPSALA: KRALJEVSKI TUMULUSI

Piše: Dr Semir Osmanagić Središte švedskog kraljevstva, a još prije toga najznačajnija lokacija u Švedskoj je svakako Gamla Uppsala (‘Stara... Detaljnije

BOSANSKE PIRAMIDE: KAKO JE SVE POČELO, OD ARHEOLOGIJE DO TURIZMA

BOSANSKE PIRAMIDE: KAKO JE SVE POČELO, OD ARHEOLOGIJE DO TURIZMA

Detaljan opis Dr Semira Osmanagića otkrića piramida u Visokom. Kako je utvrđeno da beton prekriva Bosansku piramidu Sunca, koliko je... Detaljnije

DR SEMIR OSMANAGIĆ O EGIPATSKIM PIRAMIDAMA

DR SEMIR OSMANAGIĆ O EGIPATSKIM PIRAMIDAMA

Istraživač piramida i megalitnih lokacija širom svijeta u intervjuu za radio Bobar govori o egipatskim piramidama. Ko ih je gradio,... Detaljnije

Veliki intervju dr. Semira Osmanagića ‘Balkanskoj oštrici’

Veliki intervju dr. Semira Osmanagića ‘Balkanskoj oštrici’

Interes balkanske javnosti za stavove dr. Semira Osmanagića traje nesmanjenim intenzitetom. Popularni beogradski youtube TV kanal ‘Balkanska oštrica’ upravo je... Detaljnije

Copyright 2025- © Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Sva prava zadržana.