Savremenom LiDAR tehnologijom, geodetskim mjerenjima i antropološkom analizom po prvi put je naučno dokumentovana i interpretirana gradina Kolun kod Foče, čime je ovaj do sada gotovo nepoznati lokalitet uvršten u međunarodnu naučnu literaturu.
Visoko, august 2026.
Gradina Kolun kod sela Mrežica, na području opštine Foča, prvi put je uvrštena u međunarodnu naučnu literaturu objavljivanjem prva dva recenzirana naučna rada ikada napisana o ovom arheološkom lokalitetu.
Riječ je o prvim sistematskim naučnim istraživanjima gradine Kolun, kojima je po prvi put izvršena njena visokoprecizna geoprostorna dokumentacija i antropološka interpretacija, čime je stvorena čvrsta naučna osnova za buduća arheološka istraživanja, zaštitu i valorizaciju ovog značajnog kulturno-istorijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.
Prvi rad,
„The Kolun Hillfort (Mrežica, Bosnia and Herzegovina): An Integrated High-Resolution Geospatial Documentation of a Fortification Provisionally Attributed to the Illyrian and Medieval Periods“,
objavljen je u međunarodnom recenziranom časopisu International Journal of Geosciences. U radu je predstavljena prva cjelovita dokumentacija lokaliteta primjenom najsavremenijih metoda RTK-GNSS geodezije, bespilotnih letjelica (UAV), LiDAR tehnologije i geografskih informacionih sistema (GIS). Time je izrađen trajni digitalni model gradine Kolun, koji predstavlja pouzdanu osnovu za buduća arheološka istraživanja i mjere zaštite.
Drugi rad,
„Landscape, Defense, and Symbolism: An Anthropological Interpretation of the Kolun Hillfort, Bosnia and Herzegovina“,
objavljen je u međunarodnom recenziranom časopisu Advances in Anthropology. Ovaj rad predstavlja prvu antropološku interpretaciju gradine Kolun i uvodi Kolunski model ilirskog odabira krajolika, novu naučnu hipotezu koja objašnjava odnos prirodnog krajolika, topografije, ljudskog odlučivanja i organizacije utvrđenih naselja željeznog doba.
Savremena tehnologija u službi kulturnog nasljeđa
Istraživanja su provedena primjenom najsavremenijih metoda dokumentovanja arheoloških lokaliteta.
Izuzetno precizno geoprostorno snimanje izvršila je kompanija GeoGIS Studio Sarajevo, čiji su stručnjaci izradili kompletan digitalni model lokaliteta koristeći RTK-GNSS geodetska mjerenja, UAV fotogrametriju, zračno LiDAR snimanje i GIS analize.
Jednako značajan doprinos dala je Fondacija „Čuvari baštine – Bassania“, čiji su članovi prvi prepoznali arheološki značaj gradine Kolun, izvršili početno terensko rekognosciranje.
Zahvaljujući zajedničkom radu stručnjaka različitih profila, lokalitet koji je decenijama bio gotovo nepoznat naučnoj javnosti danas predstavlja jednu od najbolje digitalno dokumentovanih gradina u Bosni i Hercegovini.
Nauka kao temelj budućih istraživanja
Autor istraživanja, akademik dr. Semir Osmanagić, naglašava da otkrivanje arheoloških lokaliteta predstavlja tek prvi korak.
„Otkrivanje arheoloških lokaliteta samo je početak. Moj zadatak kao istraživača nije samo da ih pronađem, nego da stvorim ozbiljnu naučnu osnovu na kojoj će buduće generacije arheologa moći nastaviti istraživanja. Bez precizne dokumentacije i objavljenih naučnih radova mnoga vrijedna nalazišta ostaju zaboravljena. Ovim istraživanjima gradina Kolun postala je dio međunarodne naučne literature i dobila čvrst temelj za buduća arheološka istraživanja, zaštitu i očuvanje.“
Autori svjesno izbjegavaju donošenje konačnih arheoloških zaključaka. Umjesto toga, objavljeni radovi predstavljaju objektivnu naučnu osnovu koja može poslužiti budućim arheološkim iskopavanjima, konzervatorskim projektima i interdisciplinarnim istraživanjima.
Novi doprinos proučavanju kulturnog nasljeđa Bosne i Hercegovine
Objavljeni radovi pokazuju kako se savremene tehnologije, poput LiDAR-a, UAV fotogrametrije, RTK-GNSS geodezije i GIS-a, mogu uspješno primijeniti na do sada nedovoljno istraženim arheološkim lokalitetima.
Autor izražava nadu da će ova metodologija podstaći sistematska istraživanja i drugih zaboravljenih arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini te doprinijeti njihovoj dugoročnoj zaštiti i međunarodnoj afirmaciji.
Objavljeni naučni radovi
International Journal of Geosciences
The Kolun Hillfort (Mrežica, Bosnia and Herzegovina): An Integrated High-Resolution Geospatial Documentation of a Fortification Provisionally Attributed to the Illyrian and Medieval Periods
https://www.scirp.org/journal/paperinformation?paperid=153335
Advances in Anthropology
Landscape, Defense, and Symbolism: An Anthropological Interpretation of the Kolun Hillfort, Bosnia and Herzegovina
https://www.scirp.org/journal/paperinformation?paperid=153210
Naučni radovi autora
Kompletna bibliografija međunarodno objavljenih recenziranih naučnih radova akademika dr. Semira Osmanagića dostupna je na:
https://www.drsamosmanagich.com/scientific-articles

Slika 1
Gradina Kolun kod sela Mrežica (opština Foča), Bosna i Hercegovina. Monumentalni suhozidni bedemi, očuvani na vrhu uzvišenja, prvi put su naučno dokumentovani i predstavljeni međunarodnoj naučnoj javnosti.

Slika 2
Digitalni model reljefa (LiDAR DEM) gradine Kolun, izrađen u kompaniji GeoGIS Studio Sarajevo. Primjenom RTK-GNSS geodezije, UAV fotogrametrije, LiDAR tehnologije i GIS analiza po prvi put je izrađena cjelovita digitalna dokumentacija ovog arheološkog lokaliteta.

Slika 3
Pogled iz zraka na gradinu Kolun otkriva izduženi vršni plato i ostatke suhozidnih fortifikacija. Objavljivanjem prva dva međunarodno recenzirana naučna rada ovaj do sada gotovo nepoznati arheološki lokalitet postao je dio svjetske naučne literature.
Napomena: Fotografije i geoprostorni prikazi: akademik dr. Semir Osmanagić (2026.), Fondacija „Čuvari baštine – Bassania“ (2023.) i GeoGIS Studio Sarajevo (2026.)






