Kolega, dr. Herbert Gassner, po majci Hrvat Burgenlanda, stoga jako angažiran u očuvanju hrvatskog identiteta, kronologizirajući ljudsku povijest, između ostalog, za matrijarhat kaže:
„Matrijarhat je društveni sustav u kojem dominiraju žene. Pojam je suprotan patrijarhatu. Većina povjesničara religije je uvjerena da nema dokaza da je matrijarhat ikada postojao u ljudskim društvima. Na brojnim arheološkim nalazištima iz kamenog doba nađen je velik broj ženskih figura, poznatih kao „Venere“, od kojih su neke starije od 30.000 godina. Iako se o njihovoj funkciji ništa pouzdano ne zna, općenito se smatra da predstavljaju simbole plodnosti. Važno je, ali neriješeno pitanje – jesu li neolitičke božice dio jedinstvenog religijskog kompleksa koji se protezao Europom i srednjim istokom? Johann Jakob Bachofen (1815. – 1887.), švicarski pravnik, sudac i profesor rimskog prava na bazelskom sveučilištu, objavio je knjigu „Majčino pravo“ („Das Mutterrecht“, 1861.). U drevnim društvima, kaže Bachofen, vladao je promiskuit, brak nije postojao, i djeca najčešće nisu znala tko im je otac. Majčinstvo je, pak, bilo očito. Zbog toga su ta društva bila matrilinearna, jer su ljudi mogli znati svoje pretke samo preko majčine linije. Sigmund Freud je također vjerovao da je matrijarhat bio rana faza u povijesnom razvoju ljudskog društva. S psihoanalitičkog aspekta, smatrao je da je obožavanje božice odraz infantilne želje za ponovnim jedinstvom djeteta i majke. U ranom stadiju psihološkog razvoja malo dijete doživljava majku kao svemoćno biće.
