Razgovor sa Semirom Osmanagićem pronalazačem bosanskih piramida
Autor: Ibrahim Osmanbašić
KNS: Gospodine Osmanagiću, mnogi ne nalaze vezu između književne manifestacije i fenomena bosanskih piramida – i kakva su vaša saznanja u pogledu volje i inspiracije umjetnika da se bave temom bosanskih piramida?
OSMANAGIĆ: Otkriće Bosanske doline piramida ostavlja snažan pečat današnjim i budućim generacijama na Planeti: riječ je o prvim piramidama u Evropi, najvećim na svijetu, najvećem podzemnom kompleksu tunela i prostorija iz drevnih vremena, najstarijim znacima pismenosti i najstarijoj upotrebi betona u građevinarstvu. Teritorija BiH je, sada smo to i naučno dokazali, oduvijek središte autohtonih kultura i civilizacija. S novim otkrićima, artifaktima i informacijama o graditeljima, poticat će se imaginacija i inspiracija umjetnika ne samo u BiH i regiji već i mnogo šire.
KNS: Sigurno se susrećete sa prijedlozima da se putem snimanja dokumentarnih, ili čak igranih filmova, načine iskoraci u široj prezentaciji frapantnog bogastva arheološkog nalazišta u Visokom. Čula su se mišljenja i na Grbavici da bi ljudi rado išli u kino da pogledaju nešto o našim piramidama – da li očekujete i takve umjetničke angažnane u skorije vrijeme?
OSMANAGIĆ: O bosanskim piramidama je već snimljeno nekoliko dokumentarnih i dugometražnih filmova. Ekipe iz Italije, Švicarske, Velike Britanije, Srbije i drugih zemalja rado koriste temu istraživanja u Visokom za svoj umjetnički angažman. No, to je samo početak.
KNS: Izjasnili ste se pozitivno prema ideji našeg udruženja da se oblikuje projekat "Bosanske piramide kao književna inspiracija" – gdje bi se kroz javni konkurs i zadate teme animirali mladi literati školskog i studentskog uzrasta, kao i zreli pisci, da izraze svoju maštovitost i kreativnost u doživljaju bosanskih piramida. Ta ideja je proizašla jer uviđamo da još nismo dovoljno kolektivno svjesni – šta ustvari piramide znače za nas a i cijeli svijet?
OSMANAGIĆ: Ako su najveće piramide u svijetu podignute baš na našem prostoru to znači da je ovdje jedna od kolijevki svjetske civilizacije. Pomjeramo vremenske granice razvijenih kultura unazad. Moramo mijenjati svoje shvatanje historije kakvog su nas učili kroz obrazovni sistem.
KNS: Kroz Vaše predavanje u sklopu programa "Drugih novosarajevskih književnih susreta-2008" o fenomenu bosanskih piramida provejava stanovište da su tadašnji stanovnici, koji su bili kadri izgraditi te grandiozne građevine, ustvari imali dijametralno suprotan odnos prema prirodi uopće, gdje su duhovne ljudske vrijednosti, nužno, imale posebnu važnost i vrijednost za društvenu zajednicu tog drevnog vremena – a i naglašavali ste poguban odnos ove naše civilizacije prema prirodnim resusrsima Planete. Smatrate li da su tadašnji ljudi imali neka nama nepoznata znanja koja su ih usmjeravala ka humanijem i konstruktivnijem odnosu prema prirodi, ljudima i životu uopće?
OSMANAGIĆ: Čovjek XXI stoljeća je zavisan od tehnologije koju je razvio i pogrešno misli da nivo razvijenosti civilizacije zavisi od nivoa tehnologije. Čovjek daleke prošlosti je bio u mogućnosti da prenosi kamene blokove u Balbeku teške 1200 tona a da nije imao kranove. Slično je i sa granitnim blokovima u egipatskim piramidama, u Boliviji ili Peruu. Blokovi na Bosanskoj piramidi Sunca su betonski po svojoj prirodi i pokazuju da su u prošlosti ljudi bili u stanju da razviju formulu za beton koja je daleko superiornija od naše po čvrstoći i vijeku trajanja. Razlog za to je u posjedovanju razvijenijih mentalnih sposobnosti i poznavanju prirode bolje od modernog čovjeka.
KNS: Kako Vi gledate na sve one koji su a priori odbacili vašu hipotezu o postojanju piramida u BiH – a i danas, nakon očiglednih i relevantnih naučnih dokaza, još se isto odnose prema nalazištu neke, nama nepoznate, drevne civilizacije?
OSMANAGIĆ: Uz needuciranost, u glavama mnogih postoji i limit: ne žele da mijenjaju svoju predodžbu svijeta. Međutim, moramo biti svjesni da nauka pravi revoluciju u svim pa i u arheološkoj oblasti: u posljednje dvije decenije svijet je saznao za postojanje 250 piramida u Kini, 300 piramida u Peruu, hiljade piramida u Guatemali, Belizeu, Hondurasu, Salvadoru, Meksiku, za podvodne gradove između Japana i Tajvana stare preko 12000 godina, za podvodne piramide u blizini obala Kube, za piramide na Kanarima, Italiji, Ukrajini, Grčkoj i u Bosni. Svijet je bio mnogo kompleksniji i bogatiji u dalekoj prošlosti nego što nam to prikazuju arheolozi i historičari klasičnog pristupa.
KNS: Gospodine Osmanagiću, da li je "Prva međunarodna naučna konferencija o Bosanskoj dolini piramida" ostvarila ciljeve i postigla željene efekte u javnosti i naučnim krugovima – kako u svijetu tako i u BiH?
OSMANAGIĆ: Po prvi put u arheološkoj nauci BiH i regije jedan autohtoni geo-arheološki projekt je privukao preko 50 istaknutih stručnjaka iz Egipta, Kine, Saudijske Arabije, Rusije, Velike Britanije, Hrvatske, Austrije, Crne Gore, Poljske i BiH. Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" je dobila važnu podršku u daljnjim istraživanjima piramidalnih struktura u Visokom. Knjiga naučnih radova koja će ubrzo izaći biće naučna prekretnica projekta i referenca u svjetskim razmjerima. Ovaj projekt je sa sobom unio i novine u istraživačkom smislu: ne postoji otvoreniji i multidisciplinarniji projekt u oblasti arheologije u svjetskim razmjerama.
KNS: Da li se mijenja odnos prema angažmanu Fondacije "Arheoloski park: Bosanska piramida Sunca" pod snagom naučnih činjenica koje proizilaze iz istraživanja Bosanske doline piramida – kako od javnih i naučnih djelatnika tako i od institucija bh-društva?
OSMANAGIĆ: Nove, progresivne ideje imaju uvijek otpor u establišmentu. Obrazac kroz koji se prolazi je uvijek sličan: faza ismijavanja je praćena fazom žestokih napada, onda nastupa period ignoriranja i na koncu se ideje počinju prihvatati. Oni koji su otvoreni i prate svjetska dostignuća, a ponašaju se kao studenti, dakle ne kao autoriteti s kojima je nauka stala, imaju puno više šansi da na pravi način shvate i prihvate nova znanja. Veliki broj ljudi u BiH je prihvatio postojanje drevnog građevinskog kompleksa u Visokom kao neospornu činjenicu.
KNS: Recite nam koliko nam iskopani i pronađeni uklesani znakovi i simboli govore o drevnoj civilizaciji i da li se radi na stručnoj analizi istih – jer to je osnov za promišljanje o nekom obliku izraza i postojanja klinastog pisma?
OSMANAGIĆ: Postojanje uklesanih simbola na megalitnim blokovima ukazuje na najstarije dokaze pismenosti na našim prostorima. Naime, megalitni blokovi su bili zatrpani konglomeratom preko 30.000 godina prema radiokarbonskom ispitivanju u Njemačkoj i Poljskoj. Ovo svrstava prostore BiH u istu historijsku ravan kao i genijalno pećinsko slikarstvo u Španiji i Francuskoj staro preko 30.000 godina. Da bi se potvrdilo da je riječ o pismu nije dovoljan jedan megalitni blok na kome je ispisano nekoliko desetina znakova. Potrebno je pronaći više takvih blokova i simbola koji se ponavljaju da bi se govorilo o mogućem pismu. U tome je i ljepota istraživanja da se ne zna na šta ćemo naići u budućnosti.
KNS: Šta mislite kako će se u budućnosti odvijati proces otkrivanja i restauracije bosanskih piramida?
OSMANAGIĆ: Ovo je proces koji će trajati decenijama pa i duže. Područje koje mi istražujemo je tridesetak kvadratnih kilometara. Kolika je stvarna veličina kompleksa zasad je nepoznanica. Očekujemo da nam se i dalje pridružuju vodeće domaće i svjetske naučne institucije: kako konzervativni tako i alternativni naučnici. S više otkrića biti će i više turista i Bosna će postajati udarna svjetska arheološka i turistička destinacija.
KNS: Gospodine Osmanagiću, hvala što ste izdvojili vrijeme za ovaj razgovor.
OSMANAGIĆ: Molim. Svako dobro.
KNS/27.11.2008
