PIŠE: Igor Šipić
I što je sad sve to bilo? Je li to kakav mastodontski tornado požnjeo žitna polja Arizone, ili se Dunav izlio plodnim ravnicama Rumunjske? Tko sad stoji na samom rubu znanosti, ili što je zapravo prava pseudoznanost?
Vraćam se dvadesetak godina unatrag, kad sam Indeksom Sveučilišta u Zagrebu (30. 9. 1969.) morao dokazivati da sam ja, koji sam završio Fakultet ekonomskih nauka (FEN), imao i usput položio predmet Ekonomska historija,[1] da bih uopće mogao upisati poslijediplomski studij naslovljen Povijest hrvatskog pomorstva, dakle, sve ono kroz što sam tijekom zagrebačkog studija prošao i što je nosilo i drugi predmet, Ekonomsku geografiju. Kandidat pravne struke je mogao, kandidat povijesti umjetnosti je mogao… ja pak, makroekonomist, to nisam. Moji dragi Feničani danas bi se unajmanje crvenili, ako ne sramili.
Proporcionalno, meridijan Gize ili Tetide na lijevoj strani misionarskog položaja nalazi se na 3°01′ W što je geografska dužina Portugalete, luke Bilbaoa, na sjevernoj obali Poluotoka, na južnoj pak aktualnog grada Adra, nekoć feničke Abdere, utemeljene po Melkartu iz Tyra. Što je na francuskoj obali? Taj meridijan prvi put presijeca francusku obalu u mjestu La Trinité-sur-Mere (Sv. Trojstvo na moru) pokraj drevnog Carnaca, gdje linije stijena spram geografske širine stoje pod kutom od oko 22° (Elektra – Alcyone). A što je u Alboranskom moru, pred Gibraltarom? Otočić Ile d’Alboran kojeg bez golemog zumiranja jedva možemo locirati iglom šestara. A Karnak na Nilu je dio kompleksa Thebe, poslije Gize, najposjećenije destinacije.
