PIŠE: Igor Šipić
Možda s ovim začinjem neku novu knjigu. Danas je jesenski ekvinocij, na dan 23. 9. godine gospodnje 2018. kad je sve poravnato, u balansu i na balanci (E – W), tko zna, možda već punih četiri milijarde godina. E-mailom me izvješćuju o još jednoj književnoj nagradi, blog objavio posljednji uradak kojeg sam isporučio 21. 9. Sutradan, dakle 22. 9. osvanula je vijest o pucnjavi u Zagrebu kod hotela „Meridijan 16.“, Domagoj, student u razmjeni Erazmus, javlja se iz Portugala – boravišta u gradu Estoril (fon. Eštoril), smješten na 9⁰22′ W. Zaboga, meridijan 16⁰, St Gallen 9⁰22′ E!? Kako to, čime objasniti?
Istu večer gledam igrani biografski film o Philippeu Petitu (1949.), koji 1974. na žici s motkom hoda nad ponorom između punih visina newyorških Blizanaca. Stravičan osjećaj, ali on ga ne hrani strahom već matematičkim operacijama u glavi: koliko je 81 : 27? Što je, naravno 3, ali zašto baš ta dioba? 27.81⁰ kut je primordijalne simetrale matrice. Sv. Trojstvo? Dokumentarac, snimljen na temu te svjetske senzacije, na 81. dodjeli Oscara 2009. biva Oscarom i nagrađen. Ili je sve „namješteno“, ili sve nestvarno? Analiziram zato ponovno i pad Barcelone, za one koji nisu zamijetili na vrijeme: u ruke Arapa pala je 797. a povraćena 801. Pa zar 7 do 9 nisu 2, a dalje se nastavlja niz 7-81 ili, u totalu, 27.81!? Sve je to već ispisano prethodno, ali onda „netko“ nastavi slati poruke.
Jutro (23. 9.), HRT1 emitira Romea i Juliju (1968.), gledam s nevjericom film kojeg potpisuje Franco Zeffireli, a smatra se jednim od najboljih i najuspješnijih adaptacija Shakespeareova kultnog djela. Svježim sjećanje na premijeru; tko će drugi, ako se između tragičnog para neće postaviti sam Paris? Romeo se sklanja u Mantovu, gdje mu padre Lorenzo šalje poruku: želeći spriječiti tragediju, dat će Juliji napitak koji bi je trebao tek uspavati. Nažalost, glasnik putuje na magarcu, ne dospijeva na vrijeme reći Romeu istinu. A baš taj grad baštini divno restauriranu rotondu Sv. Lorenca iz 1082. Najstarija je crkva u gradu, najvjerojatnije podignuta na mjestu rimskog hrama posvećenog božici Venus, u doba vladavine obitelji Canossa. Konstruirana je desetodijelno (36⁰), sa matroneumom (lođa za vjerne žene) te apsidom oslikanom freskama mučeništva sv. Lovre. Ljubav, Marija, postanak, stvaranje…!
