Arheolozi i istraživači širom svijeta svakodnevno pronalaze dokaze koji pomjeraju granice do sada poznate historije. Najnoviji pronalazak u Egiptu donosi nova uzbuđenja u razotkrivanju drevne prošlosti i civilizacija.
Arheolozi i istraživači širom svijeta svakodnevno pronalaze dokaze koji pomjeraju granice do sada poznate historije. Najnoviji pronalazak u Egiptu donosi nova uzbuđenja u razotkrivanju drevne prošlosti i civilizacija.
Arheolozi kažu da ovo otkriće "vraća egipatsku umjetnost, religiju i kulturu još dublje u historiju".
"Stil je fascinantan. Ovo nije nalik ničemu što je do sada pronađeno u Egiptu", rekao je National Geographicu Salima Ikram s Američkog univerziteta u Kairu, koji je bio član ekspedicije koja je otkrila umjetnine.
"Nije pretjerano nazvati ih ‘
Crteži, za koje se procjenjuje da su stari oko 15.000 godina, uklesani su u nekoliko vapnenačkih zidova kod sela Kurta, oko 640 kilometara južno od Kaira.
Većina od 160-ak do sada pronađenih likova prikazuje divlje bikove. Najveći je velik gotovo dva metra.
Tekst o otkriću bit će objavljen u septembarskom izdanju britanskog tromjesečnika Antiquity.
Prije svog vremena
Tako su moderni istraživači umjetnine iz Kurte "otkrili" već drugi put.
Neki od reljefa prvi su put otkrili 1962. godine istraživači sa Univerziteta u Torontu.
Philip Smith, vođa te ekspedicije, tada je, u članku objavljenom 1964. godine u magazinu Archaeology, iznio odvažnu i novu teoriju: da likovi potječu iz paleolitika – kamenog doba koje je počelo prije oko 2,5 miliona godina, a završilo prije 10.000 godina.
No, kasnije je sam odbacio svoju hipotezu.
"Stručnjaci za paleolitik su mu rekli – što je totalno suludo – da je Evropa kolijevka umjetnosti", rekao je Huyge. "I tako su mu opovrgnuli teoriju."
"Kanađani su se morali pomiriti s činjenicom da im nitko ne želi vjerovati iako su bili u pravu."
"Kasnija otkrića paleolitskih umjetnina na jugu Afrike i u Australiji otvorila su put da naučna zajednica prihvati ono što je Smith prvi sramežljivo sugerirao", rekao je Huyge.
Ni Smith, koji je u međuvremenu umirovljen, ni njegov asistent na toj ekspediciji Morgan Tamplin, trenutno profesor emeritus na kanadskom Univerzitetu Trent, za sada još nisu komentirali "otkriće" belgijskih kolega.
Slično razmišljanje
Huygeova ekspedicija iz marta ove godine potvrdila je zaključke koje je Smith odbacio. Oni su pronašli još nekoliko vapnenačkih zidova s panelima crteža koji su duži od 1,6 kilometara, a viši su od 70 metara.
"Nema sumnje da su reljefi stari 15.000 godina", kaže Huyge. "Prikazuju, sada izumrlu, vrstu divlje krave, čiji su rogovi pronađeni u obližnjem paleolitskom naselju.
Crteži će biti ispitani na lišajeve i organske čestice koje mogu biti datirane ugljikom ili analizirane drugim postupcima kao što je datiranje uranovim nizom. Budući da su stijene anorganske, ne mogu se direktno proučavati tim metodama.
U međuvremenu je otkriće dovelo do velikog pi
I dok su špilje kod Lascauxa najpoznatije po obojenim slikama bikova i krava, njih je zapravo manje od crteža izdubljenih u stijeni. "A urezotine kod Lascauxa su doslovno identične onima u Kurti", rekao je Huyge.
"Ne govorim da su umjetnine u Lascauxu izradili Egipćani niti da su Evropljani bili u Egiptu", rekao je.
"No, umjetnine su tako slične da nesumnjivo odražavaju sličan mentalitet i stupanj razvijenosti. Kad su ljudi suočeni sa sličnim uvjetima, to će automatski voditi do sličnog razmišljanja, slične kreativnosti", dodao je.
Sada su arheolozi u lovu na druge, potencijalno još starije umjetnine.
"Umjetnost u stijeni mora biti dio evolucije", kaže Huyge. "U Egiptu mora biti starijih primjera i nadam se da ih možemo pronaći. Mislim da će otvorenih nalazišta poput ovog u Kurti biti pronađeno po čitavoj sjevernoj Africi."
