FOTO INTERVJU/MATE PULJAK: Razotkrivanje Daorsona

FOTO INTERVJU/MATE PULJAK: Razotkrivanje Daorsona

Mate Puljak je objavio 130 radova, sudjelovao u objavljivanju nekoliko knjiga i projekata. Njegov najvrjedniji doprinos očuvanju ilirskog identiteta jeste ogromna zbirka usmenih narodnih predaja koje sakuplja od djetinjstva. Naš sugovornik objavljuje na portalu www.piramidasunca.ba
Što je bio Daorson? U kakav ga povijesni kontekst možete staviti?

Riješiti Daorson uopće nije problem, a zakompliciralo se utoliko da je drevno sveto mjesto dobilo i svjetovne zgrade pa je to postala njegova prava priča. Daorson se najviše uklapa u legende o grobu i svetištu Kadma i Harmonije. Đuro Basler je bio na tom tragu, iako je, na neki način, umanjio značaj i veličinu tog spomenika tvrdeći kako postoji mogućnost da se radi o jednom u nizu njihovih svetišta, dok se pitanja groba nije niti dotakao. Kao da nije smio spomenuti kako postoji mogućnost da je to glavno svetište. Daorson bi tako mogao odgovarati famoznom Kadmovom „gradu“ Butoe (Pola), i pravoj lokaciji Teutina Rizona (Daorsi -grč. Daorizo). Teutu su na nekim našim otocima zvali Buta. No, čini se da je sve to, u odnosu na kolosalni bedem, novija priča. Sam po sebi, primordijalno, nije mogao biti grad. Unutar „akropole“ prostora za nekakav normalan život nije bilo već je on, u oskudnim limitima, stvoren mnogo kasnije. Vjerojatno za nekakvog kralja koji ga je prisvojio. Nijednoj vlasti u novijoj povijesti nije odgovaralo da se kopa po pričama kao što su Daorson, Desilo i općenito oko Hutova blata. Iza bedema na Banjama (možda od „bunje“- stil klesanja i zidanja), stajala je velika priča. Narod kaže da je tu pokopan kralj. To je centralna predaja Ošanića. Nakon što sam pročitao sve dostupne radove o Daorsonu, odlučio sam otići i napraviti fotogaleriju s fokusom na detalje. Ono što se nalazilo iza bedema, višeslojna je priča u kojoj se pogubilo izvorno, a izvorno je bilo sastavljeno od gomile (piramide ili hrama) i kolosalnog bedema koji nadmašuje graditeljske dosege Mikene, a vjerojatno i dataciju iste. Daorson iza sebe ostavlja gotovo identičnu gradnju drevne Platee, Tebe i sličnih megalitskih lokacija u Grčkoj.

VIŠE >>>

Mate Puljak Blog

Prev Next

RAZOTKRIVANJE TAJNE RIMSKIH SPOLIJA IZ STUDENACA

RAZOTKRIVANJE TAJNE RIMSKIH SPOLIJA IZ STUDENACA

Oskudni “ostaci ostataka” kasnoantičke arhitekture dokazuju da je na Studencima bilo nekakvo manje rimsko naselje. Prema pričama, legendama i sl.... Detaljnije

TRAJANOV SLAVOLUK IZ DICMA ILI NEŠTO DRUGO?

TRAJANOV SLAVOLUK IZ DICMA ILI NEŠTO DRUGO?

Autor:Mate PuljakListopad 2025. Pregledom objavljenih fotografija ulomaka „slavoluka“ iz Dicma zaključio sam da se ne radi o nikakvom slavoluku. Prvo... Detaljnije

ILIRSKA STELA IZ RUDUŠE KOD SINJA

ILIRSKA STELA IZ RUDUŠE KOD SINJA

Autor: Mate PuljakStudeni 2025. Radi se o nadgrobnoj steli djevojčice koja je umrla sa samo četiri godine. Čuva se u... Detaljnije

FRIGIJSKA KAPA NA STELAMA IZ SINJA

FRIGIJSKA KAPA NA STELAMA IZ SINJA

Autor: Mate PuljakKolovoz 2025. Postoji ozbiljna mogućnost da kapa koju vidite na ovim reljefima iz Sinja, i koja se često... Detaljnije

LAPIDES IMPERFECTI IZ MUZEJA U ŠKRIPU

LAPIDES IMPERFECTI IZ MUZEJA U ŠKRIPU

Autor:Mate PuljakProsinac 2025. Koliko površan zna biti rad struke govori nadgrobna stela iz Škripa koja godinama stoji u muzeju. Ona... Detaljnije

STEĆAK NA POPOVOJ GLAVI U GORNJIM BRELIMA

STEĆAK NA POPOVOJ GLAVI U GORNJIM BRELIMA

Autor: Mate Puljak Siječanj 2025. Stećak na lokalitetu „Popova glava“ u Gornjim Brelima ističe se kao izniman primjer ilirske sepulkralne... Detaljnije

MAGIJSKI RITUALI U NARODNIM PREDAJAMA O STEĆCIMA

MAGIJSKI RITUALI U NARODNIM PREDAJAMA O STEĆCIMA

Autor: Mate Puljak Izreka da se stećak smije dirati samo lijevom rukom duboko je simbolična i potječe iz narodnog vjerovanja... Detaljnije

U ZAGVOZDU OTKRIVEN NAJTEŽI STEĆAK IMOTSKE KRAJINE

U ZAGVOZDU OTKRIVEN NAJTEŽI STEĆAK IMOTSKE KRAJINE

Autor: Mate Puljak Travanj, 2025. Na 28. travnja 2025., oko 8:30 sati, oko 300 metara zračne linije od Zagvozda otkrio... Detaljnije

Copyright 2025- © Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Sva prava zadržana.