FOTO INTERVJU/MATE PULJAK: Razotkrivanje Daorsona

FOTO INTERVJU/MATE PULJAK: Razotkrivanje Daorsona

Mate Puljak je objavio 130 radova, sudjelovao u objavljivanju nekoliko knjiga i projekata. Njegov najvrjedniji doprinos očuvanju ilirskog identiteta jeste ogromna zbirka usmenih narodnih predaja koje sakuplja od djetinjstva. Naš sugovornik objavljuje na portalu www.piramidasunca.ba
Što je bio Daorson? U kakav ga povijesni kontekst možete staviti?

Riješiti Daorson uopće nije problem, a zakompliciralo se utoliko da je drevno sveto mjesto dobilo i svjetovne zgrade pa je to postala njegova prava priča. Daorson se najviše uklapa u legende o grobu i svetištu Kadma i Harmonije. Đuro Basler je bio na tom tragu, iako je, na neki način, umanjio značaj i veličinu tog spomenika tvrdeći kako postoji mogućnost da se radi o jednom u nizu njihovih svetišta, dok se pitanja groba nije niti dotakao. Kao da nije smio spomenuti kako postoji mogućnost da je to glavno svetište. Daorson bi tako mogao odgovarati famoznom Kadmovom „gradu“ Butoe (Pola), i pravoj lokaciji Teutina Rizona (Daorsi -grč. Daorizo). Teutu su na nekim našim otocima zvali Buta. No, čini se da je sve to, u odnosu na kolosalni bedem, novija priča. Sam po sebi, primordijalno, nije mogao biti grad. Unutar „akropole“ prostora za nekakav normalan život nije bilo već je on, u oskudnim limitima, stvoren mnogo kasnije. Vjerojatno za nekakvog kralja koji ga je prisvojio. Nijednoj vlasti u novijoj povijesti nije odgovaralo da se kopa po pričama kao što su Daorson, Desilo i općenito oko Hutova blata. Iza bedema na Banjama (možda od „bunje“- stil klesanja i zidanja), stajala je velika priča. Narod kaže da je tu pokopan kralj. To je centralna predaja Ošanića. Nakon što sam pročitao sve dostupne radove o Daorsonu, odlučio sam otići i napraviti fotogaleriju s fokusom na detalje. Ono što se nalazilo iza bedema, višeslojna je priča u kojoj se pogubilo izvorno, a izvorno je bilo sastavljeno od gomile (piramide ili hrama) i kolosalnog bedema koji nadmašuje graditeljske dosege Mikene, a vjerojatno i dataciju iste. Daorson iza sebe ostavlja gotovo identičnu gradnju drevne Platee, Tebe i sličnih megalitskih lokacija u Grčkoj.

VIŠE >>>

Mate Puljak Blog

Prev Next

STEĆAK NA POPOVOJ GLAVI U GORNJIM BRELIMA

STEĆAK NA POPOVOJ GLAVI U GORNJIM BRELIMA

Autor: Mate Puljak Siječanj 2025. Stećak na lokalitetu „Popova glava“ u Gornjim Brelima ističe se kao izniman primjer ilirske sepulkralne... Detaljnije

MAGIJSKI RITUALI U NARODNIM PREDAJAMA O STEĆCIMA

MAGIJSKI RITUALI U NARODNIM PREDAJAMA O STEĆCIMA

Autor: Mate Puljak Izreka da se stećak smije dirati samo lijevom rukom duboko je simbolična i potječe iz narodnog vjerovanja... Detaljnije

U ZAGVOZDU OTKRIVEN NAJTEŽI STEĆAK IMOTSKE KRAJINE

U ZAGVOZDU OTKRIVEN NAJTEŽI STEĆAK IMOTSKE KRAJINE

Autor: Mate Puljak Travanj, 2025. Na 28. travnja 2025., oko 8:30 sati, oko 300 metara zračne linije od Zagvozda otkrio... Detaljnije

TAJANSTVENI GOST

TAJANSTVENI GOST

Autor: Mate Puljak U ovom članku dublje ulazim u svoju najdražu narodnu predaju iz zaseoka Zovke, Berinovac, Imotska krajina. Ova... Detaljnije

TRAGOM DIVOVA 17.- DIV IZ SAMARDŽIĆA VINOGRADA

TRAGOM DIVOVA 17.- DIV IZ SAMARDŽIĆA VINOGRADA

Autor: Mate Puljak Srpanj, 2024. U Prološcu Donjem kod Imotskog u nekoliko je navrata nalaženo divovskih kostura. Kažu da tamo... Detaljnije

NAPOKON LOCIRANI DON LOVRINI STEĆCI U GRABOVCU

NAPOKON LOCIRANI DON LOVRINI STEĆCI U GRABOVCU

Autor: Mate Puljak kolovoz 2024. U članku „Stećci Imotske krajine“, 1954., don Lovre Katić spominje stećke na lokalitetu Orasi u... Detaljnije

VEZA PREDNURAGIJSKE KULTURE SARDINIJE SA STEĆCIMA ZABIOKOVLJA

VEZA PREDNURAGIJSKE KULTURE SARDINIJE SA STEĆCIMA ZABIOKOVLJA

Autor: Mate Puljak rujan 2024. Počelo je s „otkrićem“ grobnice „Conchedda de Funtana Pudida”, poznatije kao „grobnica ovna“ zbog prisutnosti... Detaljnije

NARODNA LEGENDA

NARODNA LEGENDA

MAJKA Autor: Mate Puljak Nedavno sam nastavio potragu za megalitskim gradinama u Rastovcu podno Bijakove. Provjeravao sam tri gradine, od... Detaljnije

Copyright 2025- © Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Sva prava zadržana.