Moderna Aleksandrijska biblioteka u Egiptu (Bibliotheca Alexandrina) baštini tradiciju najstarije i najpoznatije biblioteke u ljudskoj istoriji. Vodeći ekspert za civilizacije drevnog doba koje su ostavile pečat na egipatskom tlu i osnivač današnje Biblioteke je prof. dr. Mostafa El-Abbadi. Ovaj arheolog i istoričar svjetskog glasa bio je promotor predavanju osnivača Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semira Osmanagića.
Moderna Aleksandrijska biblioteka u Egiptu (Bibliotheca Alexandrina) baštini tradiciju najstarije i najpoznatije biblioteke u ljudskoj istoriji. Vodeći ekspert za civilizacije drevnog doba koje su ostavile pečat na egipatskom tlu i osnivač današnje Biblioteke je prof. dr. Mostafa El-Abbadi. Ovaj arheolog i istoričar svjetskog glasa bio je promotor predavanju osnivača Fondacije "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca" Semira Osmanagića.
Na taj način je projekt istraživanja uzbudljive arheološke lokacije, Bosanske doline piramida, imao čast da bude predstavljen i u intelektualnom centru Starog svijeta, a Osmanagić je, kao jedini predavač s područja bivše Jugoslavije, bio u prilici da se obrati s govornice Biblioteke koja najčešće ugošćuje nobelovce i vodeće svjetske državnike.
Uz profesora Abbadija, domaćin Osmanagiću u cjelodnevnoj posjeti Biblioteci bila je i jedna od direktorica ove institucije profesorica arheologije na Univerzitetu u Aleksandriji dr. Mona Hagag.
Tokom predavanja, Osmanagić je istakao da se s XXI stoljećem ulazi u eru piramida: 250 ovih struktura u Kini, 300 piramida u Peruu, hiljade piramida u Centralnoj Americi, desetine piramidalnih struktura u Boliviji, Kanarskim otocima i evropskim zemljama. Otkriće najvećih piramidalnih struktura do sada, bosanskih piramida, nezadrživo traži preispitivanje važećih definicija za piramide i novu klasifikaciju u svjetskim razmjerama.
Osmanagić nije propustio istaći da se s projektom istraživanja u Visočkoj dolini rodio i interes mladih Bosanaca i Hercegovaca za arheologiju i istoriju, a u svijet se više ne šalju vijesti o ratu i nasilju već o istraživanju kulturnog nasljeđa na tlu BiH.
Nakon predavanja, profesor Abbadi je apostrofirao važnost ove prezentacije kao "stimulativne i informativne" koja traži angažovanje naučne javnosti da bi se riješila "višestruka enigma bosanskih piramida".
Profesor Hagag je izjavila da je bila "počastvovana ovom posjetom i predavanjem" ističući kako je ostvaren „dubok dojam na sve posjetioce", pozivajući Osmanagića da redovno informira arheološku javnost s ovog mjesta i u budućnosti.
U radnom predsjedništvu predavanja bio je i egiptolog i istraživač piramida prof. dr. Nabil Mohamed Abdul Swelim. Profesor Swelim je otkrio četiri piramide u Egiptu i autor je višetomskog enciklopedijskog opusa kojim klasificira svih 130 piramida u Egiptu. On se složio s Osmanagićem da se moraju nanovo definisati piramidalne strukture u svijetu (egipatske, kineske, meksičke, peruanske, bosanske i dr.) sa svim njihovim varijacijama u dizajnu ("prave", "savijene", "stepenaste" i dr.). Podsjetio je na svoju posjetu Bosanskoj dolini piramida i naučni izvjestaj kojeg je napisao u kome ističe da su ove "strukture u Bosni nastale kao plod djelovanja ljudske ruke".
Nakon predavanja Osmanagić je dogovorio saradnju između Fondacije i čuvenog Aleksandrijskog arheološkog društva osnovanog 1893. čiji je predsjednik upravo profesor Abbadi, a vodeći članovi profesori Hagag i Swelim. Prvi konkretan korak je zajednička organizacija Prve međunarodne konferencije Bosanska dolina piramida u Sarajevu od 25-30. avgusta 2008. godine.
